U zemljama EU proveli anketu treba li rat završiti i po cijenu teritorijalnih ustupaka Rusiji. Evo rezultata

Nešto više od polovice ispitanog stanovništva Španjolske smatra da bi rat u Ukrajini trebao završiti što prije, pa i po cijenu teritorijalnih ustupaka Rusiji. Rezultat je to paneuropske ankete koju je organizirala Euroskopia, udruga tvrtki za društvena istraživanja.

Rezultat ne treba čuditi jer je Španjolska fizički daleko od rata u Ukrajini, nije ovisila o ruskim energentima jer ima razvijen sustav LNG terminala, povijesno nije imala sporova s Rusijom, a pogođena je rastom cijene energenata. Većina, 61 posto Španjolske, smatra ipak da je potrebno nastaviti vojnu podršku Kijevu. A nešto više od pola ispitanika u toj zemlji tvrdi da i nakon što agresija prestane ne treba kupovati ruski plin.

Istraživanje je provedeno u devet članica EU: Portugalu, Austriji, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Grčkoj krajem prosinca. U svakoj je zemlji bilo tisuću ispitanika.

Prema zaključcima studije, koje je objavila španjolska agencija EFE (Euroskopia nam nije omogućila uvid u istraživanje), biračko tijelo lijevih stranaka sklonije je ranom prestanku sukoba uz teritorijalne ustupke.

Ruska agencija TASS odmah je prenijela da "gotovo pola Europe želi što skoriji završetak konflikta u Ukrajini". Vječni TASS korektno pri kraju vijesti navodi da 56 posto ispitanih podržava nastavak naoružavanja vlade u Kijevu.

Euroskopia je došla do podataka koji ne iznenađuju, 64 posto Austrije želi što brži završetak rata, pa i uz teritorijalne ustupke. Beč je povijesno vezan uz Rusiju, Moskva je jedna od potpisnica austrijskog Državnog ugovora (Österreichischer Staatsvertrag) kojim je vratila suverenitet uz uvjet neutralnosti, a na toj su se osnovi razvile poslovne veze. Njemačka je sa 60 posto odmah do, što je posljedica povijesnih i ekonomskih veza, ali i pacifizma koji se u toj zemlji razvijao od kraja Drugog svjetskog rata. Slijede Grčka (54 posto) i Italija (50 posto), a zatim Portugal (41 posto) te Poljska (28 posto) i Nizozemska (27 posto). Varšava ima povijesne razloge za strah od Moskve, a Den Haag je najglasniji zagovornik vladavine prava, i međunarodnog, što je ruski predsjednik Vladimir Putin svirepo zgazio.

Ako se rezultati gledaju kumulativno, 48 posto ispitanih želi što brži kraj sukoba i uz ukrajinske ustupke, a 32 posto protivi se ukrajinskom žrtvovanju ozemlja za mir.

Ne treba dvojiti da bi rezultati bili drukčiji da su bile uključene baltičke i nordijske zemlje.

Istraživanje potvrđuje ranije poznata stajališta javnosti u pojedinim zemljama, što je dobar znak jer ne dolazi do velikih obrata koji bi mogli izazvati unutarnje podjele u EU s prelijevanjem na NATO. Na sve je pozitivno utjecala blaga zima koja je dovela do pada cijene energenata, što je, uz poteze Europske središnje banke, dovelo do ublažavanja inflacije.

Vlade i dalje moraju biti na oprezu jer je pred nama - EU - neizvjesna godina. U kojoj se, kako se sada čini, moramo pripremiti na mogući dugotrajni rat u Ukrajini.

Tvrtka Morning Consult, koja se bavi prikupljanjem informacija, objavila je 9. siječnja "Praćenje mišljenja o ruskoj invaziji na Ukrajinu". Prema tom izvješću, 44 posto američkog biračkog tijela smatra da bi vlada trebala uvesti sankcije izvozu ruske nafte i prirodnog plina i u slučaju rizika porasta cijena robe u Americi: u studenom je taj stav podržavalo rekordno niskih 39 posto.

Potencijalno se veća nevolja krije u podatku da samo 31 posto republikanskog biračkog tijela tvrdi da vlada ima odgovornost zaštititi i obraniti Ukrajinu od Rusije: pad od 14 postotnih bodova u odnosu na ožujak prošle godine. U demokratskom biračkom tijelu to misli 56 posto, ali i tu je pad 5 posto u odnosu na početak travnja.

Globalni ugled Rusije pao je zbog agresije na Ukrajinu u gotovo svim zemljama svijeta, pa i u Brazilu koji ne osuđuje pretjerano Moskvu, za 30 posto. U Japanu je ugled navodne eurazijske sile pao za rekordnih 75 posto.

Kijev ipak ne može biti pretjerano zadovoljan. Iako većina zemalja ima pozitivan stav prema toj zemlji, negativan je sentiment zabilježen u Francuskoj i Njemačkoj (u ovoj potonjoj je za to u velikoj mjeri zaslužan bivši ukrajinski ambasador koji ju je vrijeđao gdje je stigao). Ukrajini nisu sklone ni velike i srednje sile Azije: NR Kina, Indija, Indonezija i Pakistan. Ova potonja slijedi politiku ove prve, a Indija i Indonezija smatraju da je za rat potrebno dvoje.