‘U Srbiji pišu da smo Milogorci i ustaše, ali... Za Crnu Goru borit ćemo se i u šumi ako treba!‘

- Za Crnu Goru ćemo se boriti ne samo u parlamentu, borit ćemo se i u šumi ako bude trebalo, jer generacije naših predaka su se baš iz te šume borile i očuvale i slobodu Crne Gore i crnogorsku državu - kazao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović u intervjuu na Face TV-u, koji je gotovo programatski te pokazuje da je Đukanović izašao iz šoka nakon gubitka izbora.

Milo Đukanović nakon 31 godine na vlasti izgubio je prvi put prednost u skupštini, kako on kaže, za jednog zastupnika, ali to je bilo dovoljno da Crna Gora stubokom promijeni svoje političke, integrativne i savezničke prioritete i afinitete.

Crnogorski predsjednik otvoreno se osvrnuo na umiješanost Srbije u crnogorski izborni proces.

- Zaštita, navodno, ugroženog srpskog naroda u Crnoj Gori podrazumijevala je rušenje suvereniteta crnogorske države, dakle i besprizorno miješanje u unutrašnji politički život - rekao je i dodao kako svako tko iole ozbiljno analizira zapadnobalkansku politiku u posljednje dvije-tri godine mora primijetiti da se, korak po korak, restauriraju i revitaliziraju ideje iz 90-ih godina.

- Mislim da se pokazuje kako je Srbija zapravo u kontinuitetu u ozbiljnom problemu. Mislim da je to, nažalost, država koja je u kontinuitetu talac krajnje retrogradne nacionalističke velikodržavne ideje - rekao je Đukanović.

Ističe kao je "Crna Gora na stupu srama u tamošnjim medijima" te da se Crnogorce posprdno naziva Milogorcima ili "još gore od toga, Crnogorci su ustaše". Prema Đukanoviću, u Srbiji smatraju da je "Crna Gora nekom greškom 2006. godine ostvarila svoju samostalnost" te da je ona "prirodni dio 'srpskog sveta', prirodni dio Velike Srbije". Đukanović ističe da je Crna Gora neka kompenzacije Srbiji za izgubljeno Kosovo. Smatra kako u okolnostima procesa formalizacije nezavisnosti Kosova Crna Gora služi kao "neka vrsta hrane kojom treba nahraniti gladna nacionalistička usta, koja sve teže podnose gubitke kroz koje su prolazila, a najteže, čini mi se, podnose formalizaciju gubitka Kosova i, dakle, Crna Gora bi u tu svrhu mogla dobro poslužiti". Đukanović potom ističe kako Crna Gora na to ne može gledati ne samo dobronamjerno nego ni naivno.

- Ne slušamo to što se u službenim obraćanjima kaže, nego uz to čitamo i između redaka, a vrlo često ne treba čitati između redaka, nego čitati samo i ono što je u redcima i to je dovoljno - kaže Milo Đukanović.

Prema njegovu mišljenju, u posljednjih godinu-dvije, pogotovo nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti, Crna Gora je bila agresivna meta velikosrpskog nacionalizma. Prema njemu Srpska pravoslavna crkva je "udarna pesnica velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori" i pita se hoće li se zadovoljiti time što će se povući zakon o slobodi vjeroispovijesti ili "će nastaviti i dalje svojatati Crnu Goru i interpretirati je kao teokratsku državu, što je njeno prirodno pravo. Mislite li da će to biti prihvatljivo svima u aktualnoj većini?" pita se Đukanović i kaže: "Neka se formira vlast, to je pošteno, tako je željela većina na izborima 30. kolovoza, a poslije ćemo vidjeti kako će se ta većina ponašati i koliko će biti konzistentna u odnosu na iskušenja s kojima će se Crna Gora suočavati".

Nakon toga ponovio je kako će se neovisnost Crne Gore braniti svim sredstvima, "kao što sam rekao, i iz šume, i nećemo se valjda, kao što znate, tu razlikovati u odnosu na generacije naših predaka. Pa kako mislite da se Crna Gora obranila kroz prethodna stoljeća, otkud Crnoj Gori deset stoljeća državnosti? Tako što nije branjena u parlamentu, nego je branjena oružjem, u šumi. Prema tome, ako netko misli da nam može oduzeti naš krov nad glavom, radit ćemo ono što biste i vi radili kada bi netko došao da vam mimo vaše volje ruši vaš krov nad glavom, to je logično", nedvosmislen je Đukanović u svojoj poruci ne samo izbornim pobjednicima nego je to očito i poruka Srbiji.

- Ako se obnove etnički sukobi, imamo ponovo potpuno zapaljenu regiju, odnosno rat - kazao je Đukanović. Povlačeći paralelu s ratnim 90-ima, Đukanović se zapitao: - Mislite da su se u međuvremenu zaliječili odnosi između Srba i Hrvata. Nisu. Kada pustite taj duh iz boce, pokazujete samo da ste užasno neodgovorni, jer taj duh više nije moguće kontrolirati. Ja ne mislim da je Milošević morao izdavati naloge za neke strašne zločine koji su se dogodili u tom periodu. Znate, kad stvorite atmosferu, onda se lokalni vojvode nadmeću tko će napraviti veće 'herojstvo'. Prema tome, nepunih 30 godina kasnije pustiti taj duh iz boce prema Crnoj Gori i prema Crnogorcima može samo onaj tko ili jako malo zna ili tko je beznadno nedobronamjeran, jer ni taj u ovom vremenu nije u stanju taj duh vratiti u bocu. Iskreno se nadam da će postojati kočnice, interne ili one eksterne, koje neće dopustiti toliko gluposti, da se ponovi ono čega se vrlo svježe sjećamo, kao što smo sada rekli. Ako u bilo kojem dijelu Balkana nastanu nestabilnosti, ako se obnove etnički sukobi, potpuno je jasno da imamo ponovo zapaljenu regiju. To je potpuno jasno - kaže Đukanović.

Crnogorski predsjednik nije isključio ni oružane sukobe, koji na Balkanu, po njegovu mišljenju, teško ostaju u lokalnim okvirima.

- Ovdje se sukobi uvijek događaju ili ako tako ne počnu, uvijek se pretvore u vjerske i etničke sukobe. Dakle, nije to tako izgledalo ni na početku 90-ih, ali vidjeli ste kasnije u što se to izrodilo. Tako da je nemoguće u ovako etnički, vjerski, kulturološki šarolikom Balkanu uspjeti lokalizirati sukob. Ne, to nije moguće, stoga mislim da je ovo posljednji znak za uzbunu da se mora zaštititi europski prostor - kazao je.

Na kraju je poručio kako neće podnijeti ostavku na mjesto predsjednika države, gdje su mu ostale još pune dvije godine mandata.

Na Đukanovićeve riječi odmah je reagirao srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić, koji mu je zamjerio kako mu "smeta da netko Crnu Goru smatra dijelom srpskog svijeta, ali mu ne smetaju Rama i Haradinaj. Zar je Crna Gora prirodni dio albanskog svijeta kad mu ne smeta miješanje Rame i Haradinaja", upitao se Dačić.