SVEČANA MISA

U sarajevskoj katedrali Srca Isusova ustoličen novi vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić

Monsinjor Vukšić u propovijedi je istaknuo kako je radost zbog Božje ljubavi prema ljudima u središtu kršćanske vjere

Tomo Vukšić

 Zeljko Hajdinjak/Cropix

Monsinjor Tomo Vukšić ustoličen je u subotu za novog vrhbosanskog nadbiskupa na misnom slavlju u sarajevskoj katedrali Srca Isusova, naslijedivši tako kardinala Vinka Puljića kojega je nakon 31 godine nadbiskupske službe papa Franjo umirovio u siječnju.

U euharistijskom slavlju u povodu ustoličenja novog, sedmog po redu vrhbosanskog nadbiskupa, sudjelovalo je 26 nadbiskupa i biskupa iz BiH i Hrvatske među kojima su bili splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, nadbiskup đakovačko-osiječki Đuro Hranić, nadbiskup koadjutor riječki Mate Uzinić te krčki, šibenski i dubrovački biskupi.

Monsinjor Vukšić čije je nadbiskupsko geslo "Mir vam svoj dajem" u propovijedi je istaknuo kako je radost zbog Božje ljubavi prema ljudima u središtu kršćanske vjere a ona istodobno predstavlja na poziv na oslobađanje ljudi od svake vrste sužanjstva, od materijalnog do duhovnog.

Kazao je kako su nedvojbeno siromasi ti koji trebaju našu solidarnost i djela konkretne ljubavi no ne samo oni jer je još veće siromaštvo od materijalnoga nepoznavanje Boga a najveća duhovna oskudica je bogatstvo grijeha.

Pozvao je vjernike da djeluju na moralnom oslobođenju čovjeka od svih vrsta nepravdi, počevši od ratova do korupcije, nepotizma i različitih vrsta tlačenja jer tko god doprinosi koliko može, daje svoj maksimum, a najviše što se može jeste dati sebe kao sredstvo slobode.

"To je za Isusa dosta i zato je svaki naš dokaz dobrote i dokaz istinske vjere", kazao je u propovijedi monsinjor Vukšić.

Prije nego što je svom nasljedniku predao nadbiskupski štap kao znak pastirske službe, kardinal Puljić je podsjetio kako ga je 1991. nakon što je ustoličena "krhka demokracija" na tu dužnost imenovao sveti papa Ivan Pavao II koji je, kako je istaknuo, gajio veliku ljubav za Hrvate ali i za sve druge narode u BiH kao i za tu zemlju.

No odmah nakon toga, kako je kazao, izbio je rat koji je zaustavio brojne dobre pastoralne inicijative a za sobom ostavio pustoš i progone poput onih kakve danas gledamo u Ukrajini, da bi u miru nastalom nakon 1995. godine politike nastavile težiti ostvarenju starih ciljeva novim sredstvima pa stoga nije došlo ni do povratka brojnih prognanih unatoč naporima i trudu svećenika i Crkve.

"Imamo previše političara a malo državnika", kazao je Puljić pozvavši svog nasljednika da nastavi raditi za opće dobro i ponudivši mu svaku moguću pomoć.

Vrhbosanska nadbiskupija prostorno je najveća u BiH i uspostavljena je obnovom redovite crkvene hijerarhije u BiH 1881. godine. kada je u cijeloj zemlji živjelo 209 tisuća katolika. Nadbiskupija je 1991. godine brojala je 144 župe s gotovo 529 tisuća vjernika.

Njenih sadašnjih 112 župa je na teritoriju koji pripada Federaciji BiH, 34 ih je na teritoriju Republike Srpske i one su potpuno opustjele a još osam ih je na području distrikta Brčko.

Tijekom rata u BiH uništeno je ili oštećeno više od 600 crkvenih objekata Vrhbosanske nadbiskupije. Vojska bosanskih Srba potpuno je uništila 62 župe i prognala oko 200 tisuća vjernika a u sukobu Armije BiH i HVO-a prema procjenama Crkve prognano je i raseljeno još između 120 i 150 tisuća katolika.

Prema podacima prikupljenim tijekom posljednjeg blagoslova domova na području Vrhbosanske nadbiskupije sada živi manje od 130 tisuća vjernika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:47