‘U očaju sam preklinjao sve, ali nitko nije htio poslati pojačanje, objašnjenje je bilo šokantno‘

Samo sjedište američke demokracije, najmoćnije vojne sile na svijetu, palo je u srijedu pred masom razularenih prosvjednika koju malobrojna policija nije uspjela spriječiti da se u jurišu probiju na Kapitol, u zgradu Kongresa. Petero ljudi smrtno je stradalo u kaosu koji je uslijedio, deseci su bili ozlijeđeni, a Sjedinjene Države pretrpjele su velik i trajan udarac svojem globalnom imidžu kao jedne od demokratski najrazvijenijih država.

Već sljedeći dan, dok su zastupnici s obje strane političkog spektra, kao i mediji, upirali prstom u predsjednika Donalda Trumpa kao najodgovorniju osobu za poticanje mase na juriš, postavilo se i ključno pitanje - kako je uopće bilo moguće da gomila civila, od kojih su neki nosili i oružje i molotovljeve koktele, provalili u zgradu koja bi morala biti najzaštićenija na svijetu. Dio krivnje sigurno leži na birokratskom labirintu osiguranja Kapitola, no dosta je upitna i uloga odgovornih osoba u zapovjednom lancu, sve do ministra obrane i dužnosnika Pentagona, koji su usporavali pravovremeni odgovor na prosvjede.

Jedan od prvih koji je preuzeo odgovornost bio je šef policije Kapitola, Steven Sund, koji je već u četvrtak podnio ostavku na svoju dužnost. Njegovi nadređeni, šefovi osiguranja donjeg i gornjeg zastupničkog doma, Paul Irving i Michael Stenger, također su podnijeli ostavke pod pritiskom izabranih čelnika oba doma - demokratkinje Nancy Pelosi i republikanca Mitcha McConnella.

U intervjuu za Washington Post, Sund je iznio svoju verziju događaja, koju su novinari uspjeli potvrditi i u razgovoru s drugim sudionicima ključnih razgovora koji su se vodili 6. siječnja, na dan juriša, koji se od jučer i službeno vodi kao pokušaj terorističkog napada.

Najveći problem s osiguranjem skupa bila je podijeljena nadležnost pojedinih organa reda. Dok grad Washington, službeno District of Columbia, ima svoju policiju, sam državni kompleks Kongresa ima svoju odvojenu službu, policiju Kapitola. Šef te policije odgovara čelnicima osiguranja Senata i Zastupničkog doma, koji odgovaraju čelnicima većine u tim domovima. Policija Washingtona odgovara gradonačelniku, no nacionalna garda Washingtona odgovara izravno Pentagonu, jer je Washington poseban administrativni okrug, a ne savezna država. Isto tako, za slanje nacionalne garde iz susjednih saveznih država potrebno je odobrenje Pentagona i ministra obrane, koje je izravno postavio Trump.

U danima nakon nereda, gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser upirala je prstom u Pentagon i vršitelja dužnosti ministra obrane Christophera Millera, dok su oni upirali prstom u nju i Sunda kao glavne krivce za manjak policajaca i gardista na terenu.

Millerov pomoćnik, državni tajnik za kopnenu vojsku Ryan McCarthy, naglašavao je kako su savezni i lokalni organi reda zatražili samo 340 nenaoružanih gardista, kako bi osiguravali promet i red izvan kruga Kapitola. Iako je to bila istina, činjenica ostaje da je od trenutka provale u Kongres do slanja prvih vojnika prošlo više od četiri sata, za što se tek treba utvrditi odgovornost.

Sad već bivši šef policije Kapitola Sund tvrdi kako je još u ponedjeljak zamolio svoje nadređene da mu dopuste da uputi zahtjev za stavljanje nacionalne garde u pripravnost, za slučaj ozbiljnijih problema, no Irving i Stegner su ga odbili. Irving mu je rekao da mu se ne sviđa kako bi izgledalo ako bi proglasili izvanredno stanje prije samih prosvjeda, a Stegner je predložio Sundu da neformalno kontaktira svoje prijatelje u nacionalnoj gardi, i da ih zamoli da budu na oprezu.

Kada je kriza započela u srijedu, Sund je pet puta zatražio hitnu intervenciju, no pomoć nije stizala satima. Nekih 1400 službenika policije Kapitola bilo je raspoređeno oko zgrade i šireg područja, a mnogi su poslani i kako bi reagirali na dojavu o dvije bombe nedaleko od Kongresa. U to vrijeme, gomila Trumpovih pristaša brojila je više od 8000 ljudi. Kada su krenuli na juriš, probili su vanjski kordon zaštite u manje od 15 minuta.

Nešto prije 14 sati po lokalnom vremenu, rulja je uletjela u Kapitol, potpredsjednik Mike Pence odvezen je u bunker, a zastupnici i djelatnici pobjegli su iz obiju plenarnih sala. Sund je u konferencijskom pozivu zatražio “hitnu, hitnu pomoć nacionalne garde”. General Walter Piatt ga je odbio i rekao da ne može preporučiti McCarthyju da ispuni taj zahtjev. “Ne sviđa mi se prizor nacionalne garde kako stoji zajedno s policijom dok je iza njih Kapitol”, rekao mu je.

Šef ureda gradonačelnice Washingtona, John Falcicchio, koji je bio na istom pozivu, rekao je da je Sund u očaju tražio pomoć i upozoravao da je situacija strašna. “To mi se urezalo u pamćenje”, kazao je.

Guverner susjedne države Maryland, Larry Hogan, dobio je poziv u pomoć od čelnika demokratske većine u donjem domu, Stenyja Hoyera, koji je u tom trenutku bježao pred gomilom. Hogan je smjesta poslao državnu policiju u pomoć, ali trebalo je više od 90 minuta da dobije odobrenje za slanje svojih gardista.

Tek kada su Pence, Pelosi i McConnell uspjeli doći do Millera, došlo je do pomaka. Garda je dobila usmeno dopuštenje za djelovanje tek oko 15 sati, no rezervistima je trebalo oko dva sata da se okupe kod oružarnice u Washingtonu, opreme i krenu u akciju. Stigli su na teren tek iza 17 sati, kada je već bilo četvero mrtvih.

Jedno je sigurno, inauguracija predsjednika Joea Bidena 20. siječnja bit će znatno bolje osigurana. Možda će ovaj put prisutnost tisuća pripadnika nacionalne garde spriječiti izbijanje novih nereda, na koje radikalne skupine Trumpovih pobornika već pozivaju.