KAOS U RUMUNJSKOJ

U mrtvačnicima više nema mjesta, a u ovom mjestu ne vjeruju u covid-19: ‘Kod nas nitko nije umro od toga‘

Sumnjičavost prema vlastima, more dezinformacija i vjerska uvjerenja su razlozi zbog kojih je stopa procijepljenosti u Rumunjskoj niska
 Daniel Mihailescu/AFP

Novinari CNN-a u opširnoj reportaži iz Rumunjske pokušali su doznati zbog čega ta bivša socijalistička zemlja ima najmanju stopu procijepljenosti u Europi.

- Nemilosrdno je, nemilosrdno, uzdahnula je medicinska sestra Claudiu Ionita, stojeći ispred reda kolica u mrtvačnici Sveučilišne bolnice u Bukureštu. Na svakim je kolicima jedan leš u crnoj plastičnoj vrećici.

Mrtvačnica ima kapacitet za 15 preminulih, ali na dan kad su ih posjetili novinari CNN-a tamo je bilo 41 tijelo. Višak je bio smješten na hodniku, a iz mrtvačnice su odjekivali jauci. Jednu ženu su pustili unutra da posljednji put vidi svog oca.

Sveučilišna bolnica u Bukureštu najveća je medicinska ustanova u rumunjskoj prijestolnici koja liječi covid pacijente i bori se s četvrtim valom koronavirusa, najtežem od početka pandemije.

- Kada sam počela raditi ovaj posao, nikada nisam mislila da ću proživjeti nešto ovakvo. Nisam nikad mislila da bi se mogla dogoditi ovakva katastrofa, da ćemo na kraju cijele obitelji slati u grobove, rekla je Ionita.

image

Groblje u Rumunjskoj/ilustracija

Daniel Mihailescu/AFP
image
Daniel Mihailescu/AFP

Nekoliko katova iznad, na proširenom odjelu intenzivne skrbi, svi kreveti osim jednoga su zauzeti. Medicinska sestra mijenjala je posteljinu na jedinom slobodnom krevetu, koji je bio prazan jer osoba koja je ležala na njemu, više nije među živima.

Rumunjska ima jednu od najnižih stopa procijepljenosti u Europi. Cijepilo se tek nešto manje od 36% stanovništva, iako je prošloga prosinca kampanja cijepljenja u zemlji dobro započela.

Medicinski radnici i politički dužnosnici nisku stopu procijepljenosti pripisuju raznim čimbenicima, među kojima su sumnjičavost prema vlastima, duboko ukorijenjena religijska uvjerenja te poplava dezinformacija koja se širi preko društvenih mreža

Kada je dr. Alexandra Munteanu (32) nakon noćne smjene u bolnici došla na dužnost na jedan od punktova za cijepljenje u Bukureštu, otkrila je da je odaziv bio malen. Zbunjena je jer, kako kaže, čini se da ljudi još uvijek nisu shvatili koliko je ozbiljna ova bolest.

image
Daniel Mihailescu/AFP

- Postoji mnogo liječnika, uključujući mene, koji rade s pacijentima oboljelima od koronavirusa, a mi pokušavamo tim ljudima reći da ova bolest doista postoji, rekla je.

Jedna od najglasnijih i najistaknutijih antivakserica je Diana Sosoaca, zastupnica u rumunjskom Senatu. U jednom od mnogih slučajeva kršenja javnog reda pokušala je u svojoj izbornoj jedinici na sjeveroistoku zemlje spriječiti ljude da uđu u centar za cijepljenje.

- Ako volite svoju djecu, prestanite s cijepljenjem. Nemojte ih ubijati, čuje se kako govori u videozapisu objavljenom na njezinoj Facebook stranici.

Cjepiva koja se nude u Rumunjskoj dokazano su sigurna i učinkovita, ali to nije spriječilo nju i druge da šire neprovjerene glasine po društvenim mrežama i lokalnoj televiziji, prenosi CNN.

Politički dužnosnici i medicinsko osoblje su ogorčeni što javne osobe potkopavanju njihove napore.

- Pogledajte kako izgleda stvarnost. Odjeli za intenzivnu skrb su puni pacijenata. Imamo puno novih slučajeva. Svakog dana, nažalost, imamo stotine smrtnih slučajeva. Ovo je realnost. Više od 90% pacijenata koji su umrli nisu bili cijepljeni, rekao je pukovnik dr. Valeriu Gheorghita, vojni liječnik koji vodi nacionalnu kampanju za cijepljenje.

image
Daniel Mihailescu/AFP

U Bukureštu je izvješen ogroman transparent koji prekriva polovicu pročelja zgrade na glavnoj aveniji.

- Guše se. Mole nas. Žale, riječi su ispisane velikim crnim slovima iznad crno-bijelih fotografija liječnika i covid pacijenata na odjelu intenzivne skrbi.

Tek nekoliko prolaznika baci pogled na plakat, a još manje njih htjelo je podijeliti svoja razmišljanja s novinarima CNN-a. Uskoro će takav transparent krasiti pročelja u drugim velikim gradovima.

- Neki ljudi ne vjeruju u cjepiva, izmanipulirani su, rekla je jedna prolaznica.

Nigdje ta sumnja nije toliko očita kao u ruralnim područjima, gdje je stopa procijepljenosti na polovici onoga u urbanim područjima.

Županija Suceava, udaljena sat vremena leta od Bukurešta prema sjeveroistoku, ima najnižu stopu procijepljenosti u zemlji.

Dr. Alexandru Calancea (40), ravnatelj glavne bolnice, pričao je za CNN o osobitostima toga kraja, gdje je rođen i odrastao.

- Ljudi u ovoj županiji su jako religiozni. Ima jaku vjersku tradiciju i ovdje živi puno religioznih ljudi. Vrlo malo svećenika podržava cijepljenje, a znam neke koji su protiv cjepiva. Većina njih se ne želi izjasniti. Imamo slučajeve pacijenata iz bolnice, koji dolaze iz istih vjerskih zajednica, gdje im je svećenik ili župnik savjetovao da se ne cijepe, ispričao je.

U selu Bosanci župnik je ujedno i načelnik mjesta. Neculai Miron bio je jedan od najljućih zagovornika necijepljenja u Rumunjskoj, a danas nije ništa drugačije.

- Nismo protiv cijepljenja, ali želimo to provjeriti, zbog brojnih nuspojava. Mislimo da sastojci cjepiva nisu jako sigurni. To nije sigurno cjepivo, rekao je za Miron CNN.

Znanstveni podaci ga ne mogu pokolebati, a niti liječnica opće prakse, kojoj je odveo novinare CNN-a.

Dr. Daniela Afadaroaie, svaki drugi dan cijepi deset ljudi cjepivom Johnson & Johnson. Zadnji službeni podaci pokazuju da je nešto manje od 11% populacije sela cijepljeno do početka studenoga 2021. godine.

Dok je govorila o situaciji u selu, načelnik se muvao oko njezina stola, zavirujući u papire jer je želio vidjeti tko je cijepljen.

- Kada ćete se cijepiti gospodine načelniče?, upitala ga je liječnica smijuljeći se.

- Ne trebam se cijepiti. Savršenog sam zdravlja, odgovorio je.

Kada mu je liječnica objasnila da mu cjepivo omogućava da ostane zdrav, nije ga zanimalo.

U Bosancima te sličnim ruralnim mjestima, siromaštvo i manji broj obrazovanih, osobni utjecaj lokalnih političara te tradicionalna uvjerenja, mogu biti smrtonosna kombinacija.

Lokalni pentekostalni pastor Dragos Croitoru tvrdi kako u njegovoj župi uopće bilo smrtnih slučajeva od covida.

- U crkvi nemamo slučajeva oboljelih od koronavirusa. Ne znam nikoga tko je umro od korone u našoj župi. Vjerujem u ono što vidim, a ne u ono što čujem, rekao je.

Novinari CNN-a su mu ispričali što su zatekli u mrtvačnici u Bukureštu, no Croitorua nisu uspjeli uvjeriti.

- Bukurešt je veći od sela Bosanci, koliko ja znam, nasmijao se.

- Nismo imali smrtnih slučajeva. Možda je nekoliko ljudi oboljelo, da, koliko ja znam. Ali stopa smrtnosti u našem selu iznosi 0 posto, bio je neumoljiv.

Stopa smrtnosti je visoka u drugim mjestima ove pretežito ruralne županije. Suceava je na trećem mjestu po smrtnosti u cijeloj zemlji od početka studenoga, prema službenim podacima Zavoda za javno zdravstvo.

Dio glavnog groblja u gradu Suceava, sjedištu županije udaljenom 10 minuta od Bosanaca, prepuno je svježe iskopanih grobova. U kapeli je u tijeku bogoslužje. Na brdu iza kapelice okuplja se tugujuća rodbina i prijatelji. U blizini, priprema se drugi grob.

Drveni križevi iznad svakog novog groba ne govore o uzroku smrti pa nije poznato koliko ih je preminulo od koronavirusa. Zaposlenik na groblju kaže da u zadnje vrijeme imaju više pokopa nego inače.

- Vječno žaljenje, piše na vrpci prebačenoj preko jednoga od grobova.

U mrtvačnici sveučilišne bolnice u Bukureštu, liječnik zabija čavao u lijes. Kolega je pošpricao lijes dezinficijensom. Na pogrebu za umrle od covida lijes ne smije biti otvoren.

- Cjepivo znači razliku između života i smrti, naglašava Claudiu Ionita, medicinska sestra.

- Ljudi bi to morali shvatiti. Možda to shvaćaju u posljednjim trenucima života.

Za one koji su završili u crnim plastičnim vrećama već je prekasno, zaključuje se u reportaži CNN-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 03:56