‘U BiH lako može doći do oružanog sukoba, odlučit će Putin! Prosvjedi u Srbiji? Bojim se da će Vučić postati još jači...‘

Da bi se počelo pregovarati o miru, nužno je uspostaviti primirje. Da će se ono kršiti, u to nema nikakve sumnje. Pogledajte što se događa na Bliskom istoku, a i u Hrvatskoj smo imali ne znam koliko primirja koja su se kršila. Ali početak kraja rata u Ukrajini će biti kada se počnu voditi pregovori. Jučerašnji razgovor Trumpa i Putina je prvi korak u tom dogovaranju i mislim da je njihov ishod dobar”, kaže u Briefingu prof. dr. sc. Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova i bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u i pri UN-u. Zelenski je, dodaje, dovoljno mudar da shvaća da mu je nužna ne samo vojna nego i pregovaračka snaga Amerike.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Tako je završio i rat u bivšoj Jugoslaviji. Nešto dogovoriti ozbiljno bez Amerike je Ukrajini izrazito teško. Agresija je počela 2014., prije više od deset godina, a intenzivirala se 2022. godine. Svijet nije pomogao Ukrajini na optimalan način. Umjesto da se pokuša odmah zaustaviti rat, išlo se na to kako taj rat produbiti i produžiti, možda ne sa zlom namjerom, da se pomogne Ukrajini da ratuje protiv Rusije. Novac i oružje su samo donekle pomogli Ukrajini, ali nisu zaustavili rat i stradanja i doveli su do toga da je dio Ukrajine okupiran. Ukrajina je uspjela obraniti svoju državu, ali je poginulo puno ljudi. Treba što prije uspostaviti primirje, a to je nemoguće bez intervencije Trumpa bez obzira što mi o njemu mislili”, ističe Žužul, koji je bio jedan od ključnih hrvatskih pregovarača prilikom sklapanja Daytonskog sporazuma.

„Loš je dogovor koji će dovesti do sljedećeg rata. Djelomično loš je dogovor koji je zaustavio rat, ali nije doveo do rješenja kao na primjeru Bosne i Hercegovine, a Hrvatska je primjer odličnog dogovora koji je doveo do konačnog rješenja”, napominje Žužul. Podsjeća da se potpisom Franje Tuđmana na Daytonskom sporazumu Hrvatska obvezala brinuti o sudbini Hrvata u BiH i prihvaćati BiH kao suverenu državu s ovakvim ustrojstvom koje ima.

„Nadajmo se da do oružanog sukoba u BiH neće doći, ali do njega može lako doći. Dobrim dijelom ključ u rukama drži Putin i ako njemu odgovara taj sukob, on će podržati Dodika u sljedećim koracima koji će ići prema odvajanju Republike Srpske. Neće Hrvatska u tom slučaju napasti RS. Upitno je i što će NATO napraviti. Hrvatska mora sjesti s vodstvom Hrvata u BiH jer su Hrvati najviše ugroženi. Dayton se krši otkad je uspostavljen, stalno se iznova reinterpretira, za što je najeklatantniji primjer to što jedan narod može birati predstavnika drugog naroda. Bazično prava opstanka tri naroda je da svaki bira svoga predstavnika. Hrvati se malo bune i nitko ih previše ne pita, no to ne dovodi do rata. Dayton također ne predviđa odcijepljenje jednog entiteta čime Dodik prijeti”, objašnjava Žužul i tvrdi da je srpska strana u Dayton došla nakon što je izgubila rat.

„Predstavnici Srba iz BiH uopće nisu htjeli potpisati Dayton jer su mislili da je to protiv njihovih interesa, pa ga je onda Slobodan Milošević potpisao u njihovo ime. Kroz provedbu sporazuma Srbi su dobili puno više nego što su mislili. Hrvatska je u Dayton ušla s prioritetom osigurati u potpunosti hrvatske granice, a u to doba je istočna Slavonija još bila okupirana. Došli smo u Dayton kao ratni pobjednici. Da nismo vojno porazili srpske vojne i paravojne snage, pitanje je bi li došlo do Daytona. Ali imali smo u naslijeđu Washingtonski sporazum kojim je stvorena federacija između Bošnjaka i Hrvata. Tuđman kao mudar državnik je shvaćao da je ratna situacija u BiH ozbiljno ugrožavala budućnost Hrvatske i zato je prihvatio Washingtonski sporazum”, ističe Žužul dodajući da u realnosti Bošnjaci i Hrvati nikada nisu bili ravnopravni u Federaciji.

„Kada bih vratio vrijeme unazad, mislim da je najveći problem što nije dogovorena struktura BiH bazirana na tri entiteta. Tada ne bismo imali ovu asimetričnu tvorevinu nego federaciju kao što su Belgija ili Njemačka. Vrijeme potvrđuje da ovakav model ne funkcionira. Bojim se da će i Dodik i vlasti u Srbiji reagirati onako kako im kaže veliki gazda sa sjevera, odnosno kako to Putin stavi u formulu formiranja ruskoga ili ortodoksnoga svijeta. Tijekom Daytonskih pregovara je kao dogma prihvaćena nepromjenjivost granica. Mi smo to prihvatili jer je to Hrvatskoj odgovaralo. Smatralo se da bi tri entiteta ugrozila opstanak BiH. No, upravo je ugroza ovo da imamo jedan entitet koji se hoće odvojiti”, kaže Žužul, koji smatra da je loše da Hrvati u BiH podržavaju Dodikovu politiku jer je ona protiv interesa njih samim, BiH, Hrvatske i zapadnoga svijeta.

„Hrvatska ima svoj glas u Europskoj uniji i NATO-u i treba ga pronositi jer je to u interesu hrvatske države, ali i Hrvata u BiH o kojima se ona dužna brinuti. To ne znači da Hrvatska treba pripremiti tri divizije za slučaj da pukne puška”, zaključuje Žužul.

„Ne shvaćam što mladi prosvjednici u Srbiji žele, oni očito nisu organizirana politička opozicija kao u vrijeme Miloševića. Bojim se da bi iz ovoga Vučić mogao izaći jači”, govori Žužul. Smatra da bi, da su sutra opet izbori u SAD-u, Trump još premoćnije pobijedio.

„Grenland je geografski dio Sjeverne Amerike i strateški je jako važan zbog morskih puteva. Bio je danska kolonija. Ljudi tamo žive od danske pomoći. Trebalo bi provesti referendum da se vidi što stanovnici Grenlanda žele. EU neće ići u rat zbog nečije bivše kolonije. Ako Trump želi uzeti Grenland, to može učiniti sutra. Ako stanovnici Grenlanda odluče da budu dio Danske, Trump može ići na vojno rješenje. Nadam se da se to neće dogoditi. A može ići na dogovor s Danskom, za koji vjerujem da će se postići”, predviđa Žužul.

Pogledajte cijelu emisiju: