U Alpama prijeti dramatično urušavanje, znanstvenici: ‘Pukotina raste, sve se događa jako brzo‘

U lipnju se na planini Hochvogel, dijelu Visokih Alpa Allgäua, na granici Njemačke i austrijske savezne pokrajine Tirol, odlomilo oko 2000 kubičnih metara stijenske mase. Istraživači sada upozoravaju da bi uskoro moglo doći do novog, znatno većeg urušavanja, pri čemu bi se do čak 400.000 kubičnih metara stijena moglo obrušiti niz planinsku padinu.

Postoji, kako prenosi Euronews, opasnost da se sam vrh planine - koji doseže 2592 metra nadmorske visine - doslovno raspadne. Pukotina koja tamo postoji još od 19. stoljeća postupno se širi. Prema starim zapisima, nekoć je bila otprilike široka ramena odrasle osobe, no danas se proteže na nekoliko metara.

Znanstvenici ovo rizično područje prate već 12 godina. U početku su ga obilazili tijekom terenskih istraživanja, a od 2018. godine ondje su trajno postavljeni senzori i mjerna oprema. Na tom je području korišten i dron opremljen laserskim skenerom.

U proljeće su mjerni instrumenti zabilježili pomicanje stijenske mase brzinom do pet milimetara tjedno, što je u geološkom smislu iznimno brzo jer se Alpe u prosjeku pomiču oko 1,8 milimetara godišnje. Očitanja sustava za rano upozoravanje sada su potaknula istraživače da upozore na opasnost. Uspon na planinu s austrijske strane već je neko vrijeme zatvoren za planinare, no pristup s njemačke strane i dalje je otvoren.

‘Pukotina 6‘

Početkom listopada, tim predvođen Michaelom Krautblatterom, profesorom geologije na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (TUM), ponovno se popeo na vrh kako bi pregledao teren i mjerne instrumente. Krautblatter, koji je specijalist za blatno-kamenite bujice i odrone stijena, u intervjuu za Njemački alpski savez (DAV) u veljači izjavio je da želi "opasna područja opremiti naprednim sustavima za rano upozoravanje kako bismo mogli ispravno protumačiti upozoravajuće znakove koje nam planina šalje".

Na Hochvogelu je sada postavljeno više od 30 senzora koji prate cijelo područje vrha i bilježe pomake s milimetarskom preciznošću.

Profesor Krkač objasnio je uzrok katastrofe u Nepalu: ‘To je moguće i u Alpama. I ne može se spriječiti‘

Tehničko sveučilište u Münchenu 2024. godine procijenilo je da je glavna pukotina široka do šest metara, duga oko 35 metara i duboka približno 60 metara. Nova pukotina na jugozapadnom grebenu sada se smatra ključnom slabom točkom jer se ondje bilježe najveće brzine pomicanja stijenske mase. Znanstvenici to područje nazivaju "pukotinom 6".

Prema Krautblatteru, slični sustavi za rano upozoravanje trenutačno se koriste na još samo dvije lokacije - u klancu Partnach i klancu Höllental. "Ondje vrlo detaljno proučavamo kakve signale planina odašilje i koliko unaprijed. Često je riječ tek o nekoliko dana ili sati. Takvi će sustavi biti od ključne važnosti u visokogorskim područjima jer će se ondje stvari dramatično mijenjati, daleko iznad svega što poznajemo iz dosadašnjeg iskustva", rekao je Krautblatter za DAV.

Uloga klimatskih promjena

Istraživači sustavno primaju podatke s mjernih instrumenata nekoliko puta na sat. Krautblatter se nada da će ta tehnologija omogućiti da Alpe i dalje budu dostupne posjetiteljima, a da nadležne službe istodobno mogu zatvoriti opasna područja prije nego što dođe do katastrofe. Istraživači smatraju da bi planina mogla dosegnuti kritičnu točku te da bi se između 250.000 i 400.000 kubičnih metara stijenske mase moglo odlomiti i obrušiti niz padinu.

Znanstvenici vjeruju da bi ekstremni vremenski uvjeti mogli djelomično objasniti sve intenzivnije pomicanje stijenske mase. "Na Hochvogelu možemo jasno vidjeti utjecaj obilnih oborina, odnosno intenzivnih kiša, grmljavinskih oluja i topljenja snijega", rekao je za njemački radio Deutschlandfunk Johannes Leinauer iz tima Tehničkog sveučilišta u Münchenu.

"Osim toga, zbog klimatskih promjena grmljavinske oluje postaju sve češće i intenzivnije, što, naravno, može utjecati na to koliko će se često i kojom brzinom događati takva odlamanja stijena", zaključio je, kako prenosi Euronews.