Tvrda desnica mogla bi preuzeti četvrtu najveću zemlju EU: ‘Počinje čišćenje‘

U noći s četvrtka na petak u Španjolskoj, četvrtoj najbrojnijoj članici EU, započela je službena kampanja za izbore zakazane za 29. studenoga, a desnica je uvjerena da će postići većinu koja joj je 2023. godine izmakla u posljednji čas. Prvo istraživanje javnog mnijenja koje su proveli dnevni list El País i Cadena SER pokazalo je da je ukupni broj glasova za Narodnu stranku (Partido Popular, PP) i Vox veći od polovine ukupnog broja, što bi im dalo ugodnu apsolutnu većinu: 190 mjesta, 14 više nego što je potrebno za samostalnu vlast u parlamentu, u koji ulazi 350 zastupnika.

Narodna stranka osvaja 31,5 posto glasova, vladajući socijalisti premijera Pedra Sáncheza 29,4, krajnje desni Vox 18,8, a ljevičarska Široka fronta za dlaku je iznad petpostotnog izbornog praga.

Pokazalo se da su ocjene javnog odobravanja za čelnika Voxa Santiaga Abascala i čelnika PP-a Alberta Núñeza Feijóa praktički identične. To govori o radikalizaciji birača jer Abascal je ekstremni desničar, koji prijeti migrantima, LGBT osobama i svima koji ne razmišljaju poput njega.

Nacionalni štrajk

U srijedu 11. studenoga Španjolska je svjedočila i prvom nacionalnom štrajku u posljednjih 14 godina. Prosvjed, koji su organizirala dva najveća sindikata u zemlji, UGT i CCOO, kao i udruga stanara, privukao je otprilike četiri milijuna ljudi. Demonstriralo se protiv beskrupuloznog kapitalizma, što je u skladu s politikom koju zagovaraju i socijalisti, ali ankete pokazuju da će teško opet pobijediti ako se ostatak ljevice ne uspije konsolidirati.

Cilj desnice je reformirati zemlju koju su oblikovale vlade posljednjih osam godina, otkako je Sánchez svrgnuo konzervativca Mariana Rajoya. Radi se o "čišćenju kuće", proglašava desnica. "Nije to samo promjena vlade, to je duboka promjena za zemlju", ponavlja ovih dana Miguel Tellado, glavni tajnik PP-a. "Nije to promjena vlade, to je povratak Španjolske 50 godina unatrag", odmah je uzvratio Sánchez u intervjuu za El País.

Sa Sánchezom Španjolska je atipičan slučaj u današnjoj Europi. Dok se kontinent brzo pomicao udesno, ovdje je prevladala vlada socijaldemokrata s ministrima iz alternativne ljevice. U ožujku je Sánchez bio jedini lider u cijeloj Europskoj uniji koji se usudio otvoreno kritizirati Sjedinjene Države i predsjednika Donalda Trumpa zbog rata protiv Irana, koji je opisao kao "neopravdan, opasan i ilegalan".

Pobornik Palestine

Prošle godine Španjolska je postala glavni palestinski pobornik u Europi. U svibnju je, zajedno s Irskom i Norveškom (ubrzo se priključila Slovenija), priznala neovisnu palestinsku državu, a Izrael optužila da u Gazi provodi genocid nad Palestincima.

Međutim, Sánchez ima gomilu problema. Prije tri mjeseca dogodila se migrantska kriza u Ceuti, zatim je uslijedila pobuna Španjolaca zbog stambene krize, a na kraju se dogodila i željeznička tragedija u Urdi. Osim toga, neke važne socijaliste očekuju suđenja zbog korupcije.

Potencijalni Sánchezovi saveznici su neke regionalne stranke i Široka fronta (Frente Amplio, skraćeno FA), nova španjolska lijeva i progresivna izborna koalicija osnovana ove godine kao nasljednica platforme Sumar. Koaliciju predvodi bivša gradonačelnica Barcelone Ada Colau, a stvorena je za nastup na izvanrednim parlamentarnim izborima zakazanima za 29. studenoga 2026. godine. Ankete su i prije izbora 2023. predviđale pobjedu desnice, ali Sánchez se nekako izvukao. Pitanje je hoće li mu to opet uspjeti.