Sporazum o prekidu vatre u pojasu Gaze i puštanju na slobodu talaca koje drži palestinski militantni pokret Hamas na korak je od potpisivanja, javio je The Wall Street Journal u utorak ujutro. Reuters je oko podneva objavio da Hamas u priopćenju navodi da su pregovori došli do završne faze, izražavajući nadu da će ovaj krug završiti jasnim i uključivim sporazumom. Palestinski izvori su BBC-ju potvrdili da su izraelsko i izaslanstvo Hamasa prvi put u istoj zgradi gdje se odvijaju posredni pregovori. Dvije strane odbijaju razgovarati izravno, za stolom, pa posrednici - SAD, Egipat i Katar - prvo razgovaraju s jednima, a onda odu do drugih i tako stalno. Dosad su morali ići iz jedne zgrade u drugu.
Isti izvor iznio je detalje pa saznajemo da bi Hamas prvi dan nakon dogovora pustio troje talaca nakon čega bi se izraelske snage počele povlačiti s naseljenih područja. Tjedan dana poslije Hamas bi na slobodu pustio još četvero talaca dok bi Izrael dopustio povratak raseljenima s juga pojasa na sjever, ali samo pješice cestom uz more. Izraelske snage ostale bi u koridoru Philadelphi koji odvaja pojas Gaze od Egipta te zadržao sigurnosnu zonu dubine 800 metara uz istočnu i sjevernu granicu. Vojska bi ostala na tim položajima tijekom prve faze sporazuma koji bi trajao 42 dana.
Izrael je pristao pustiti na slobodu 1000 palestinskih zatvorenika u zamjenu za 34 taoca. Prvo bi pustili djecu, žene, uključujući vojnikinje, muškarce starije od 50 godina te ranjene i bolesne. Izrael nema potvrdu Hamasa da su svi taoci živi.
PROČITAJTE VIŠE ‘Nada za mir na Bliskom istoku uništena je 1995. A bojim se da ćemo za 10 godina pričati o nuklearnom oružju...‘
Pregovori o drugoj i trećoj fazi sporazuma počeli bi šesnaestog dana prve faze primirja.
Budući da je riječ o Bliskom istoku, uvijek treba sačuvati dozu opreza jer je ondje uvijek vjerojatniji negativni od pozitivnog scenarija. Izraelski ministar financija Bezalel Smotrich, radikal u jastrebovskoj vladi premijera Benjamina Netanyahua, već je poručio da sporazum ne treba prihvatiti jer predstavlja prijetnju izraelskoj sigurnosti. Dozu optimizma daje izjava Williama Burnsa, direktora Središnje obavještajne agencije (CIA), koji je za američki javni radio (NPR) rekao: "Mislim da postoji šansa za dogovor. Ova administracija je naporno radila da se postigne prije 20. siječnja. I mislim da je koordinacija s novom administracijom po ovom pitanju bila dobra. Izabrani predsjednik Trump jasno je dao do znanja da mu je u interesu postići dogovor prije inauguracije".
Dogovor će, ako do njega dođe, biti posljedica niza čimbenika koji su se slučili. S jedne je strane razbijeni Hamas i napaćeno civilno stanovništvo pojasa Gaze koje želi da napadi i bombe konačno prestanu: sukob je počeo 7. listopada 2023. godine i do utorka, prema podacima lokalnih vlasti, ubijeno je 46.645 Palestinaca, većinom žena i djece, dok ih je 110.012 ranjeno.
Izrael je uspio likvidirati većinu lidera Hamasa koji se ponaša kao hidra, na odsječenoj glavi raste više njih pa Muhamed Sinvar, brat zloglasnog Jahje, sada vodi glavnu riječ. Česta promjena lidera nikad nije dobra. Prestanak sukoba Izraela i libanonskog šijitskog pokreta Hezbolah snažno je utjecala na odnose snaga jer je Netanyahu mogao ojačati vojni pritisak na pojas Gaze.
Tome treba dodati i pad sirijskog zločinačkog režima koji je izraelskim snagama otvorio mogućnost stvaranja mostobrana prema Damasku uz pozicije na jugu Libanona s kojih će se povući kad regularna vojska pod kontrolom vlade u Beirutu preuzme kontrolu nad tim teritorijem. Hamas je tako ostao bez iranske i libanonske pomoći, što utječe na njegove borbene sposobnosti. Utjecala je svakako i Trumpova prijetnja da će doživjeti "pakao" ako do 20. siječnja ne puste taoce.
PROČITAJTE VIŠE ‘Rusi nisu mogli vjerovati što se događa, u Teheranu su ozbiljno sumnjali u Asada, a dvije zemlje su pravi pobjednici u Siriji‘
Amos Harel u izraelskom dnevnom listu Ha‘aretz piše da je važnu ulogu odigrao Steven Witkoff, Trumpov najavljeni izaslanik za Bliski istok, koji se posla primio i prije nego što je administracija stupila na dužnost. Pritisak je bio snažan, piše Harel, pa je Izrael odustao od većine ranijih "crvenih linija" koje su često bile sredstvo produljenja rata. Prema mišljenju Ha‘aretzova novinara, ključnu je ulogu odigrao "Trump efekt" prije svega na izraelskoj strani jer se Netanyahu s njim nije želio poigravati kako je to radio s izaslanicima predsjednika Joea Bidena, pa i sa samim Bidenom.
Izraelski premijer svjestan je da ne smije izgubiti Trumpovu naklonost koja bi ga mogla sačuvati na vlasti, a posljedično i na slobodi, jer očekuje da novi američki predsjednik podrži njegove planove koji se protive formiranju bilo kakve palestinske države.
Primirje koje bi se održalo omogućilo bi Trumpovoj administraciji da se na Bliskom istoku bavi strategijskim pitanjima poput odvraćanja i dodatnog obuzdavanja Irana koji je teško uzdrman gubitkom Hezbolaha i Sirije te će nastojati na svaki način ojačati veze s libanonskim šijitskim pokretom. To se protivi planovima Izraela, Francuske, Turske, Egipta i SAD-a. Cilj je Trumpove politike nastavak pregovora koji bi doveli do sigurnosnog sporazuma Izraela i Saudijske Arabije, što bi trebao biti ključni trenutak formiranja nove sigurnosne arhitekture regije s izoliranijim Iranom, koji jača veze s Rusijom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....