SUKOBI U IRANU

Trump zaprijetio intervencijom u još jedan sukob, stigao mu ekspresan odgovor: ‘Počela je njegova avantura‘

‘Pripravni smo, naoružani i spremni krenuti‘, poručio je u petak ujutro Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social
 -/Afp
‘Pripravni smo, naoružani i spremni krenuti‘, poručio je u petak ujutro Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social

U Iranu se broje mrtvi na prosvjedima. Poluslužbena novinska agencija Fars izvijestila je da su tri prosvjednika ubijena, a 17 ih je ranjeno tijekom napada na policijsku postaju u zapadnoj pokrajini Lorestan.

Agencije javljaju da su se prosvjedi iz Teherana, gdje su ih pokrenuli lokalni trgovci zbog novog pada vrijednosti valute rijal (službeni je tečaj oko 42.000 rijala za dolar, a na crnom tržištu se traži više od milijun), proširili zemljom: pridružili su im se studenti i u Isfahanu, a izbili su i u ruralnim dijelovima. Broj poginulih se u trenutku zaključenja ovog teksta popeo na sedam, među kojima je i pripadnik iranskih sigurnosnih snaga, milicije Basij koja u pravilu preuzima glavnu ulogu u gušenju prosvjeda. O sukobima policije, Basija i prosvjednika na više točaka u zemlji javljaju i iranski mediji, a dosad je uhićeno 30 prosvjednika.

Iran se 2015. godine, kad je sklopljen sporazum s velikim silama o nuklearnom programu, ponadao ublažavanju sankcijskog pritiska, ali Trump je 2018. istupio iz sporazuma i vratio sankcije. Bilo je to doba kad je Islamska Republika bila uvjerena u perspektivu regionalne dominacije jer je obrambeni "šijitski polumjesec" širio njezin utjecaj od Mediterana do Adenskog zaljeva. Polumjesec su činili palestinski militantni pokret Hamas, iako je sunitski, libanonski Hezbolah, vlast Bašara al-Asada u Siriji, šijitske milicije u Iraku i jemenski hutisti.

Krah sustava počeo je Hamasovim napadom na Izrael 7. listopada 2023. godine nakon čega je taj pokret doživio teške udarce, a Jeruzalem je dekapitirao Hezbolah. Promjena regionalnog odnosa snaga dovela je do brze vojne operacije kojom je srušena Asadova vlast u Siriji, a iračke milicije važu koliko im je korisno ostati pod kontrolom sve slabijeg Irana.

Iran upozorio Trumpa na rizik od ‘destabilizacije‘ regije ako SAD bude intervenirao

image

Prosvjed u Iranu

Handout/afp/profimedia/Handout/afp/profimedia

Iako je izuzetno loše stanje u ekonomiji i uvjetima života (nestašica vode, problemi s grijanjem, prošle je godine smrtna kazna izvedena nad 1870 ljudi, dvostruko više nego godinu prije) nedvojbeno glavni uzrok prosvjeda, ne treba dvojiti da su strujanja u javnosti osjetile tajne službe, prije svih iranski Mossad.

Prosvjedi izbijaju u trenutku kad SAD i Izrael vrše pritisak na Hamas i Hezbolah da se razoružaju, a posljednje su informacije govorile da je Iran uspio vratiti određeni utjecaj, osobito na potonju skupinu, u trenutku nakon što su jemenski hutisti prekinuli napade na brodove koji prolaze kroz tjesnac Bab el-Mandeb (spaja Crveno more i Indijski ocean), kojim je konačno prošao i brod tvrtke Maersk.

"Ako Iran bude pucao i nasilno ubije mirne prosvjednike, što je običaj, Sjedinjene Američke Države priskočit će im u pomoć. Pripravni smo, naoružani i spremni krenuti", poručio je u petak ujutro Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Mossad je dva dana prije objavio da je na terenu s prosvjednicima.

Ali Laridžani, tajnik Vrhovnog nacionalnog vijeća za sigurnost Irana, reagirao je brzo, objavivši da Izrael i SAD potiču prosvjede. "Trump bi trebao znati da intervencija SAD-a u unutarnji problem znači kaos u cijeloj regiji i uništenje američkih interesa", napisao je dalje na platformi X, koju iranska vlada blokira. "Narod SAD-a trebao bi znati da je Trump počeo avanturu. Trebali bi se pobrinuti za svoje vojnike." Ali Šamkani, savjetnik vrhovnog religijskog vođe ajatolaha Alija Hameneija, poručio je da bi svaka američka intervencija "bila izložena odgovoru", nazivajući sigurnost Irana "crvenom linijom".

Hamenei šuti i čeka. U dosadašnjim prosvjedima ta je metoda bila uspješna.

Režim spreman prihvatiti kriptovalute

Teheran i dalje uspijeva izvoziti naftu, iako je SAD, u sklopu politike "maksimalnog pritiska", od srpnja prošle godine sustavno jačao sankcijski pritisak. No pad cijena nafte izazvao je smanjenje prihoda jer Iran prodaje uz veliki popust (8 do 10 dolara ispod cijene referentnog tipa Brent, koji se u petak ujutro prodavao po 60,75 dolara).

Prema podatcima Middle East Foruma, u ovoj godini bi Revolucionarna garda trebala dobivati oko 50 posto prihoda od prodaje nafte, što je dovelo do izostanka proračunskih sredstava i za kakve razvojne koncepte i stavke koje bi poboljšale uvjete života.

"Iran nudi prodaju naprednih oružanih sustava, uključujući balističke projektile, dronove i ratne brodove, stranim vladama za kriptovalutu nastojeći iskoristiti digitalnu imovinu u zaobilaženju zapadne financijske kontrole."

Riječ je o jednom od prvih poznatih slučajeva u kojima je država javno naznačila spremnost prihvatiti kriptovalutu kao plaćanje za izvoz strateške vojne opreme, piše FT.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. siječanj 2026 10:57