U
Ž
I
V
O
Amerikanci i Ukrajinci složili su se da je vrijeme za okončanje rusko-ukrajinskog sukoba i nije iznenađenje da svi sada gledaju prema Rusiji i Vladimiru Putinu.
"Sada je pritisak na Rusiji", glasi komentar BBC-ja, a sličnu je poruku poslao i odlazeći njemački kancelar Olaf Scholz, koji je napisao da je na ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da zauzme stav nakon što je Ukrajina prihvatila američki prijedlog za tridesetodnevni prekid vatre s Rusijom. "Sada je lopta u Putinovu dvorištu. Ideja o jednomjesečnom prekidu vatre je važan i pravedan korak prema pravednom miru za Ukrajinu", objavio je na platformi X.
U Kremlju kalkuliraju i šalju poruke kako proučavaju prijedloge iznesene na američko-ukrajinskim pregovorima u Džedi, ali "očekuje se da će Washington obavijestiti Moskvu o detaljima sastanka", kako je na brifingu izjavio glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
PROČITAJTE VIŠE Trumpov plan za prekid vatre u Ukrajini: Ovo je 10 ključnih točaka koje su u ovom trenutku poznate
"Pažljivo proučavamo izjave i upoznajemo se s tekstom zajedničke izjave koja je usvojena u Džedi. Polazimo od činjenice da će nas, kao što je rečeno jučer u Saudijskoj Arabiji, državni tajnik Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Waltz kroz različite kanale u sljedećim danima izvijestiti o detaljima pregovora koji su održani i postignutim dogovorima", rekao je Interfaxu.
Peskov je istaknuo da je Kremlj "trenutačno u kontaktu s Amerikancima od kojih očekujemo potpunu informaciju" i nije isključio da bi se u bliskoj budućnosti mogla pojaviti "tema telefonskog razgovora na najvišoj razini" između Vladimira Putina i Donalda Trumpa. "Ako se ukaže takva potreba, to će se vrlo brzo organizirati. Postojeći kanali dijaloga s Amerikancima omogućuju da se to učini u prilično kratkom roku", dodao je.
Još precizniji bio je Dmitrij Smirnov, pouzdani kremaljski novinar, koji je precizirao da će se razgovor između Putina i Trumpa održati u petak, 14. ožujka, te da će to "biti više od običnog telefonskog razgovora".
"Ukrajina će zadržati granice iz 1991., ali bez Krima i dijela Donbasa", citirale su RIA Novosti ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova, koji je dao intervju američkim blogerima Andrewu Napolitanu, Larryju Johnsonu i Mariju Nawfalu. Iz intervjua izdvajamo četiri najvažnije izjave. Prva: "Prisutnost NATO-ovih trupa na ukrajinskom teritoriju pod bilo kojom zastavom, u bilo kojem svojstvu, uključujući mirovne snage, bit će prijetnja Rusiji".
Druga: "Za Moskvu je prioritet zaštititi ljude koje je kijevski režim zakonima lišio njihove povijesti". Treća: "Interesi Rusije i Sjedinjenih Država nikad neće biti identični, ne mogu se poklapati ni 50 posto. Ali, Trumpov je stav da, bez obzira na razlike koje imamo, ne smijemo dopustiti da one eskaliraju u rat, a ako postoje zajednički interesi, ne smijemo propustiti priliku da to pretvorimo u nešto praktično i korisno". Četvrto: "Rusija nikad neće prekršiti svoje pravne i političke obveze koje je vežu prema Kini".
PROČITAJTE VIŠE ‘Oni žele da ih Kijev moli za milost! Dva su razloga zašto bi Rusi mogli odbiti primirje, a i Putin i Trump su sada pod pritiskom‘
Prije su Putin i drugi predstavnici ruske vlade u više navrata izjavili da su protiv prekida vatre i da se zalažu samo za "dugoročni mirovni sporazum", navodeći njegove uvjete: prijenos cjelokupnog teritorija četiri regije Ukrajine, njihovo priznavanje ruskim teritorijem, neutralni status Ukrajine i zaštita rusofonskog stanovništva. Sada je ključno pitanje što će američki predsjednik Donald Trump ponuditi Rusiji zauzvrat. "Ako ukine sankcije uz prekid vatre, to bi mogao biti jak argument", pišu ukrajinski mediji.
Osim toga, Rusija je u problemima. Iako ima inicijativu na frontu, to ima visoku cijenu, a za nastavak rata i postizanje ciljeva koje je Moskva proglasila bit će potrebne još veće žrtve i napori. Putin će morati proglasiti mobilizaciju i gospodarstvo u potpunosti prebaciti na ratne temelje, rezati socijalne i druge stavke u korist vojnih izdataka.
Osim toga, odbijanje primirja moglo bi imati negativne vanjskopolitičke posljedice za Rusku Federaciju. SAD će pojačati pritisak sankcijama, povećati isporuku oružja Ukrajini, a zbog povratka "zajedničkog neprijatelja" u liku Putina postat će manje vjerojatan raskol Zapada po liniji SAD - Europa. I reakcija zemalja Globalnog juga također bi mogla biti negativna, prije svega Kine koja već dugo poziva na brzi prekid vatre. Nasuprot tome, kraj neprijateljstava stvorit će priliku Rusiji da počne normalizirati odnose i sa Sjedinjenim Državama i s Europom.
Konačno, zaustavljanje rata duž prve crte bojišnice, ako se ukrajinske oružane snage potpuno istjeraju iz regije Kursk, moći će se proglasiti kao vojna pobjeda Rusije jer je uspjela zauzeti dio teritorija Ukrajine, a sačuvati vlastiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....