PRATILI SMO UŽIVO

Trump: ‘Pobrinut ćemo se da Rusija ne napadne naše saveznike‘; Zelenski: ‘Putin se boji Trumpa‘

Događaje vezane uz mirovne pregovore i rat u Ukrajini pratimo uživo

Donald Trump, Vladimir Putin

 Afp/

Ključni događaji:

​• Vladimir Putin: ‘Slažemo se s prekidom vatre, ali sada su naše snage u ofenzivi‘
​• Putinov savjetnik: Ne želimo privremeni prekid vatre, Ukrajinci će to iskoristiti
​• Trump: Nadam se da će Rusija postupiti ispravno
• Rusija je blizu izbacivanja ukrajinskih snaga iz Kurska


Zelenski: Putin se boji Trumpu reći da želi nastaviti rat

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je reakcija predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina na potencijalni prekid vatre "jako predvidljiv" i "jako manipulativan" te da se on priprema odbiti prijedlog prekida vatre.

- Putin se boji (predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trump) reći da on želi nastaviti rat i ubijati Ukrajince - rekao je Zelenski.

- Zato u Moskvi ideju šutnje uokviruju takvim preduvjetima da se ništa ne dogodi ili da se ne dogodi što je dulje moguće - rekao je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je rekao da Ukrajina ne postavlja uvjete koji će nešto zakomplicirati, a da Rusija radi upravo to.

- Oduvijek govorimo da će Rusija biti ta koja će odugovlačiti i koja će biti nekonstruktivna - rekao je Zelenski.

- Oni žele rat. Putin je ukrao godine mira i nastavlja ovaj rat - dodao je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je pozvao svoje saveznike sa Zapada da pritisnu Putina i nametnu mu dodatne sankcije.

Ruski predsjednik Putin rekao je da su ukrajinski vojnici koji se još uvijek nalaze u Kurskoj oblasti na istoku Rusije u klopci.

- Ako se u narednim danima stvori fizička blokada, nitko neće moći otići. Moći će otići na dva načina: tako što će se predati ili umrijeti - rekao je Putin.

Bivši britanski veleposlanik u Rusiji Sir Laurie Bristow rekao je Sky Newsu da će Putin pokušati iskoristiti Trumpovu nestrpljivost kako bi se izborio za što bolje uvjete.

Bristow je rekao da nema indikacija da je Putin spreman na bilo kakve kompromise te da želi "pobijediti", a ne potpisati prekid vatre.

- Mislim da će htjeti Ukrajinu odvojiti od Amerike te da će htjeti potkopati američku predanosti sigurnosti Europe - rekao je Bristow.


Jermak: ‘Ne želimo da se rat u Ukrajini pretvori u zamrznuti konflikt‘

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u četvrtak da je s Ukrajinom već razgovara o mirovnom sporazumu te da su govorili o teritoriju i jednoj velikoj elektrani, ali nije rekao kojoj.

Predstojnik Ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak rekao je da Ukrajina i SAD ne žele da se rat u Ukrajini pretvori u zamrznuti konflikt.

Jermak je rekao da je sastanak ukrajinske i američke delegacije u Džedi u Saudijskoj Arabiji bio jako uspješan. "To je samo početak, imamo još dosta posla", rekao je Jermak.

Dodao je da će predstavnici Europe sudjelovali u mirovnim pregovorima.

Barunica Catherine Ashton, bivša Visoka povjerenica Europske unije za vanjske poslove, rekla je Sky Newsu da ruski predsjednik Vladimir Putin očekuje da dijelove Ukrajine neće morati vratiti Ukrajini te da Volodimir Zelenski neće ostati predsjednik Ukrajine.


Kijev: Situacija se pogoršava, evakuirajte područja blizu Kurska

Sky News Italia prenosi priopćenje vojne uprave ukrajinske oblasti Sumi, koja je naredila evakuaciju osam mjesta u blizini regije Kursk. Razlog je napredovanje ruskih snaga koje su posljednjih dana postigle "značajan napredak" i potisnule ukrajinsku vojsku natrag na granicu.

"Zbog pogoršanja operativne situacije u regiji i kontinuiranog granatiranja, odlučeno je da se provede obavezna evakuacija stanovništva u osam mjesta", stoji u objavi.


Trump: Pobrinut ćemo se da Rusija ne napadne naše saveznike

Iz Bijele kuće stižu još neke izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je između ostalog poručio da će se "pobrinuti da Rusija ne napadne američke saveznike".

- To se neće dogoditi. Pobrinut ćemo se da se ne dogodi - rekao je Trump, a prenosi Guardian.


Trump najavio ‘pripajanje Grenlanda‘

Uoči sastanka s Rutteom, Trump je u Ovalnom uredu odgovorio i na novinarsko pitanje o Grenlandu te izrekao pomalo šokantnu najavu.

- Mislim da će se pripajanje Grenlanda dogoditi - rekao je američki predsjednik, kako prenosi Reuters. Više pročitajte OVDJE.


Trump: Nadam se da će Rusija postupiti ispravno

Paralelno sa završetkom press konferencije Putina i Lukašenka, u Washingtonu je započeo sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.

Trump je odmah iskoristio priliku da prokomentira aktualnu situaciju oko predloženog primirja.

- Nadam se da će Rusija postupiti ispravno. Volio bih vidjeti prekid vatre s njihove strane - rekao je Trump.

Na pitanje kako komentira Putinovu press konferenciju, rekao je da je izjava ruskog predsjednika "obećavajuća", ali da "nije bila potpuna". Ponovio je da je s Putinom spreman razgovarati o predloženom prekidu vatre.

Ovaj put nije, kao dosad, kritizirao NATO, već je pohvalio Ruttea za "fantastičan posao koji radi".

image

Mark Rutte i Donald Trump

Mandel Ngan/Afp

Trump je rekao da je njegov izaslanik Steve Witkoff trenutačno u "ozbiljnim razgovorima u Rusiji" te da se u ovim trenucima sastaje s Putinom.


‘Putin ne želi uznemiriti Trumpa, ali ni izgubiti prednost koju sad ima u Kursku‘

Završila je press konferencija ruskog predsjednika Vladimira Putina i bjeloruskog Aleksandra Lukašenka. Putin će se sada sastati sa Steveom Witkoffom, posebnim izaslanikom Donalda Trumpa.

Moskovski dopisnik Ivor Bennett ponudio je blic analizu Putinovog obraćanja za Sky.

- On nikad nije namjeravao u startu odbiti ovaj prijedlog nakon što već duže vrijeme pokušava prikazati Rusiju kao mirotvorca. Jasno je da Putin ne želi uznemiriti Trumpa, što pokazuje da njegova javna zahvala američkom predsjedniku tijekom press konferencije. Rusko slaganje s primirjem dolazi s nekoliko uvjeta, Putin kaže da je za, ali ima svoje nijanse. Također, ne želi izgubiti prednost koju će Rusija steći u Kursku nakon što izbaci ukrajinske snage iz te regije - analizira Bennett.


Putin se upravo obraća javnosti

Započelo je obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina, nakon kojeg bi trebao odgovarati na pitanja novinara.

Na početku je izrazio dobrodošlicu "velikom prijatelju" Aleksandru Lukašenku koji je u službenom posjetu Moskvi. Rekao je da su razgovarali o sigurnosti i obrani te da su razmijenili mišljenja o regionalnim pitanjima. Potpisali su i dokumente u kojima su navedene sigurnosne garancije između dviju zemalja.

- Bjelorusija i Rusija pouzdani su saveznici, strateški partneri i pravi prijatelji. Rusija je glavni ekonomski partner Bjelorusije. Nastavit ćemo raditi zajedno na izgradnji savezne države. Ugovor o jamstvima sigurnosti unutar savezne države stupio je na snagu - kaže Putin.

Osvrnuo se i na "tešku situaciju u svijetu, u Europi i na granicama naših zemalja". Rekao je da su ruske vojne snage smještene u Bjelorusiji.

- Imamo taktičko nuklearno oružje i obrambene sustave koji štite našu sigurnost. Naše zapadne granice su dobro pokrivene.

Riječ je potom preuzeo Lukašenko.

- Razgovori s Putinom bili su intenzivni i produktivni i nastavit će se sutra. S Putinom ću blisko surađivati na ukrajinskom pitanju - kaže bjeloruski predsjednik.

Istaknuo je da je "najvažnije da ljudi vjeruju činjenicama".

- Sve te izjave i obećanja koja slušamo samo su prazne riječi (govori o zapadnim državnicima, op. a.). Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji su ilegalne i osuđujemo ih. Uvjereni smo da ćemo izdržati taj pritisak - kaže Lukašenko.

U trenutku dok se dvojica predsjednika obraćaju javnosti, objavljeno je zajedničko priopćenje nakon sastanka. U njemu se navodi da Rusija i Bjelorusija smatraju akcije NATO-a u kontekstu rata u Ukrajini "neprijateljskima i destabilizirajućima" te da "nose breme nuklearog sukoba". Osudili su politiku Europske unije prema Rusiji, nazvavši je "agresivnom" i "konfrontirajućom". Ističe se da su Rusija i Bjelorusija spremne poduzeti vojne i diplomatske mjere kao odgovor na akcije NATO-a.

Krenula su i novinarska pitanja. Prvo se referiralo na odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama.

- Rusija će nastaviti svoj smjer prema tehnološkom suverenitetu bez obzira na svoj odnos sa SAD-om. Ako se zapadne tvrtke žele vratiti na naše tržište, nećemo im davati posebne povlastice - odgovorio je Putin.

Uslijedilo je pitanje o prijedlogu za prekid vatre. Putin je zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što "veliku pozornost posvećuje pitanju rješavanja sukoba u Ukrajini" te nastavio:

- Rusija se slaže s prijedlozima za prekid vatre, ali polazi od pretpostavke da bi taj prekid trebao dovesti do dugoročnog mira i ukloniti temeljne uzroke krize.

Nakon toga govori o situaciji u Kursku.

- Bio sam u posjetu regiji Kursk, gdje je situacija u potpunosti pod našom kontrolom. Skupina koja je napravila invaziju na naš teritorij u potpunosti je izolirana. Ukrajinci ne mogu napustiti Kursk, ili će se predati ili će umrijeti. U takvim okolnostima, za Ukrajinu bi bilo dobro da postigne prekid vatre od 30 dana. Ruske snage sada su u ofenzivi na svim područjima bojišnice.

Nastavio je:

- Što bi značio prekid vatre u Kursku? Da će svi od tamo samo otići? Trebamo li ih pustiti nakon što su počinili brojne zločine nad civilima, ili će im ukrajinski vrh narediti da se predaju? Nije jasno što će se dogoditi.

Ponovio je jutrošnje izjave svojeg savjetnika Ušakova da bi prekid vatre ponudio Ukrajincima priliku da se regrupiraju.

- Kako će se rješavati ostali aspekti duž linije bojišnice od 2000 kilometara? Kao što znate, ruske trupe napreduju u svim sektorima i postoje svi uvjeti da opkolimo prilično velike jedinice ukrajinske vojske. Pitanje je što bi se dogodilo tijekom 30 dana, bi li to omogućilo Ukrajini da nastavi prisilnu mobilizaciju, opskrbu oružjem. I tko bi nadzirao prekid vatre? - pita se Putin.

Nastavlja s pitanjima:

- Tko će izdati zapovijed za prekid neprijateljstva? Tko će odlučiti gdje je došlo do mogućeg kršenja sporazuma o prekidu vatre na cijeloj liniji od 2000 kilometara? Tko će biti kriv za kršenje primirja? Sva ta pitanja moraju biti mukotrpno proučena s obje strane. Dakle, ideja je dobra i mi je apsolutno podržavamo, ali postoje pitanja o kojima trebamo razgovarati. Mislim da trebamo pregovarati s našim američkim kolegama i partnerima. Možda ću imati telefonski poziv s Trumpom. Dakle, samu ideju okončanja sukoba mirnim putem, to podržavamo.

Lukašenko se, nimalo iznenađujuće, u svemu složio s Putinom te poentirao:

- Ako se Rusija dogovori sa Sjedinjenim Državama, Ukrajina i Europa će biti gotovi. Pregovarački proces Rusije i Amerike drže sudbinu Europe u svojim rukama, iako se ona ponaša kratkovidno. I opet, neće nas uspjeti prevariti. Znamo svoje interese i ciljeve.

Putin se ubacio šalom:

- Želim dodati nešto na ovo što kaže g. Lukašenko, da će Europa biti gotova ako se Rusija i Amerika slože. Da, doista, ako se Rusija i Amerika dogovore o energetskoj suradnji, to je sad igra riječi, jer plinovod na ruskom znači i biti gotov, tako da će to biti u korist Europe, koja će dobiti jeftini ruski plin. Dakle, imat će plinovod - kaže Putin, na što se publika u dvorani u Kremlju nasmijala.

- To sam mislio - rekao je Lukašenko, a Putin mu uzvratio:

- I mislio sam da ste ciljali na to.


Uskoro obraćanje Putina i Lukašenka

Još uvijek se čeka press konferencija ruskog predsjednika Vladimira Putina, čiji se sastanak s bjeloruskim čelnikom Aleksandrom Lukašenkom neplanirano odužio.

Britanski Sky News javlja da se raspored malo promijenio te da bi se dvojica čelnika trebala ukazati pred novinarima najkasnije za pola sata. "Barem jedna stvar im je zajednička s Trumpom, čije presice redovito kasne", komentiraju na Skyu.


Zelenski: Žalosno je da još uvijek čekamo odgovor Rusije

Ukrajina je spremna odigrati svoju ulogu u stvaranju svih uvjeta za pouzdan, trajan i prihvatljiv mir, poručio je putem društvenih mreža ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Rekao je da je "žalosno" to što svijet još uvijek nije čuo konkretan odgovor Rusije na iznesene prijedloge o prekidu vatre.

"Ovo još jednom pokazuje da Rusija nastoji produžiti rat i odgoditi mir što je duže moguće. Nadamo se da će američki pritisak biti dovoljan da prisili Rusiju na prekid rata. Kontrola bilo kakvog primirja ostaje važno pitanje. Cijenimo napore Sjedinjenih Država da organiziraju teničke aspekte takve kontrole", objavio je Zelenski.

image

Volodimir Zelenski

Nicolas Maeterlinck/Afp

Putin će se osobno sastati s Witkoffom

Ruski predsjednik Vladimir Putin osobno će se sastati sa Steveom Witkoffom, izaslanikom Donalda Trumpa za Bliski istok, koji je u međuvremenu postao ključni američki čovjek za rusko-ukrajinsko pitanje.

Objavio je to ruski Komersant, nakon što je prethodno i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko najavio da će se "danas ili sutra" dogoditi Putinov sastanak s američkim dužnosnicima.


Putinov savjetnik: Rusija ovim primirjem ne dobiva ništa

Reuters prenosi još neke izjave Jurija Ušakova, bivšeg ruskog ambasadora u Washingtonu i Putinovog savjetnika za vanjske poslove, iz čijih je riječi prilično jasno kako će Rusija odgovoriti na predloženi plan 30-dnevnog primirja.

- Američki prijedlog ne donosi Rusiji ništa. Već sam iznio naše stajalište da je taj prijedlog ništa drugo nego prilika za regrupiranje ukrajinske vojske. Ništa više od toga.

Ušakov je ponovio:

- Mi ne dobivamo ništa. Dobiva samo Ukrajina, koja bi tijekom tog razdoblja vratila snagu i nastavila isto što radi sad.


Lukašenko: ‘Amerikanci nemaju nikakav plan‘

Ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko se sastaju u Kremlju. Nakon razgovora bi trebali održati zajedničku konferenciju za novinare, a Lukašenko je uoči sastanka s Putinom već dao neke izjave novinarima.

Govoreći o prekidu vatre s Ukrajinom, Lukašenko je rekao da Amerikanci nemaju nikakav plan.

- S apsolutnom sigurnošću mogu reći da Amerikanci nemaju nikakav plan za sukob u Ukrajini. Apsolutno ne. Oni testiraju da vide što koja strana želi. Danas ćemo o tome razgovarati, rekao je Lukašenko.


Ogroman broj novinara u Kremlju, čeka se što će Putin reći o prijedlogu primirja

Ruski predsjednik Vladimir Putin trenutačno je na bilateralnom sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, a kasnije tijekom dana mogao bi se i sam očitovati o prijedlogu prekida vatre s Ukrajinom.

Andrej Kolesnikov, dopisnik dnevnog lista Komersant, objavio je na Telegramu da je za press konferenciju Putina i Lukašenka, koja će se održati nakon ručka, akreditiran "neviđen broj novinara". Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov jutros je najavio da bi Putin poslijepodne mogao govoriti o Ukrajini i predloženom primirju "ako će mu novinari postaviti ta pitanja".

image

Vladimir Putin

Handout/Afp

BBC piše da se novinari koji su dopušteni na takvim press konferencijama pažljivo provjeravaju, a njihova su pitanja često unaprijed dogovorena s Kremljom. Ipak, Peskovljeva najava sugerira da će Putin htjeti nešto reći o novom razvoju situacije.


Putinov savjetnik: Ne želimo privremeni prekid vatre, Ukrajinci će to iskoristiti

Bilo kakvi koraci koji samo imitiraju mir nikome nisu od koristi. Moskva je zainteresirana za dugoročno rješenje rata u Ukrajini, a ne za privremeni prekid vatre - poručio je Juri Ušakov, savjetnik ruskog predsjednika, u intervjuu za TV-postaju Rusija-1, kako prenosi agencija Interfax.

Izjave upućuju na to kakav će biti ruski odgovor na prijedlog o primirju, budući da je Ušakov izričito poručio kako je "privremeni prekid vatre ništa više nego stanka koju bi ukrajinske snage iskoristile za regrupiranje". Rekao je da je to stajalište iznio u razgovoru s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom.

Dodao je da bi predsjednik Vladimir Putin mogao ponuditi detaljniji odgovor na prijedlog privremenog prekida vatre kasnije tijekom dana.

- Naš je cilj dugoročno mirno rješenje i to je ono na čemu radimo. Želimo rješenje koje uzima u obzir već poznate legitimne interese naše zemlje - istaknuo je.


Bivši britanski diplomat: Šanse za primirje su 50-50, a Putin će onda ponovno napasti

Šanse za privremeni prekid vatre između Ukrajine i Rusije trenutačno su oko 50-50, procjena je Andrewa Levija, bivšeg visokorangiranog britanskog diplomata, koji je za BBC Radio 5 komentirao aktualna zbivanja na relaciji Kijev-Washington-Moskva.

Levi je početkom 2000-ih bio u britanskom veleposlanstvu u Moskvi i dobro je upoznat s modusom operandi Vladimira Putina, za kojeg kaže da dugoročno ne želi mir, već nastavak okupacije.

- Putin je možda i spreman nakratko pauzirati operacije svojih snaga u Ukrajini, ali samo kako bi zadovoljio Trumpa. Gotovo sigurno bi to primirje iskoristio da se regrupira te da kasnije ponovno napadne - kaže Levi.

Dodaje i da će se od Rusije vjerojatno tražiti da napravi puno manje ustupke nego Ukrajina od koje Sjedinjene Države, kako se čini, već traže da se odrekne dijela svojeg međunarodno priznatog teritorija. Naravno, ističe Levi, pod pretpostavkom da do primirja uopće dođe.

- Šanse za to su 50-50, a vjerojatnost da će i nakon toga biti mir je mnogo manja - zaključuje.


Rusija spremna razgovarati o miru ‘već danas‘

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je Rusija spremna razgovarati o miru s SAD-om, a pregovori bi mogli započeti već danas.

Ukrajina je rekla da je spremna prihvatiti 30-dnevni prekid vatre nakon razgovora s američkim diplomatima u Saudijskoj Arabiji u utorak.

Nakon toga, Ukrajina, SAD i druge nacije rekle su da je lopta sada na ruskoj strani.

- Spremni smo razgovarati o tamo postavljenim inicijativama u budućim kontaktima sa Sjedinjenim Državama, rekla je glasnogovornica Maria Zakharova.


Rusija kaže da će na strane trupe u Ukrajini odgovoriti svim raspoloživim sredstvima

Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je protiv raspoređivanja trupa u Ukrajini iz drugih zemalja.

Kremlj bi takav potez smatrao izravnim miješanjem u sukob, dodaje se u priopćenju.


Finska i Ukrajina potpisale sporazum o obrambenoj suradnji

Finska i Ukrajina potpisale su bilateralni sporazum o obrambenoj suradnji, objavilo je u četvrtak finsko ministarstvo obrane.

Dvije zemlje dogovorile su se produbiti obrambenu suradnju, uključujući u pogledu naoružanja, razmjene obavještajnih podataka i proizvodnje streljiva, navodi se u priopćenju ministarstva.

Ministarstvo je objavilo i da će dati novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od oko 200 milijuna eura, uključujući topničko streljivo.


Putin će danas imati međunarodni poziv

Iz Kremlja je, među ostalim, jutros poručeno da bi Vladimir Putin danas mogao imati jedan međunarodni poziv. Ne zna se s kime će taj poziv biti, no Donald Trump i dalje čeka odgovor na prijedlog Washingtona o 30-dnevnom prekidu vatre, piše Sky News.


Kremlj: Washington dao određene informacije o predloženom prekidu vatre

Kremlj je u četvrtak priopćio da je Washington Rusiji dao određene informacije o predloženom prekidu vatre u Ukrajini i nastavit će to činiti u očekivanim razgovorima uživo tijekom sljedećih dana.

Američki pregovarači su na putu za Rusiju, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima, ne ulazeći u pojedinosti.

Zrakoplov u kojem je Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, prešao je rusku granicu ranije u četvrtak, javila je ruska novinska agencija TASS.

Peskov je kazao da su Jurij Ušakov, savjetnik za vanjsku politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina i Mike Waltz, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, razgovarali telefonski u srijedu.

Kremlj nije želio komentirati je li Rusija prenijela svoj popis zahtjeva o okončanju rata u Ukrajini SAD-u.

Dvoje ljudi upoznatih s tim pitanjem reklo je za Reuters da su ruski i američki dužnosnici razgovarali o uvjetima Rusije uživo i virtualno kroz posljednja tri tjedna.

Ne zna se jasno što su ruski zahtjevi, kazali su.


Trumpov izaslanik stigao u Moskvu

Trumpov izaslanik Steve Witkoff je stigao u Moskvu, javlja ruska državna novinska agencija TASS. Sastat će se s ruskim dužnosnicima radi razgovora okončanju borbi.


Peskov: Krim i istočne regije su ruske

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je odgovarao na komentare Volodimira Zelenskog da Ukrajina neće prihvatiti aneksiju bilo kojeg teritorija.

- Krim, Sevastopolj, Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk su ruske regije. One su u ruskom ustavu, rekao je Peskov.

Dodao je da bi bilo pogrešno javno raspravljati o mogućim pregovaračkim pozicijama prije početka pregovora.

- Ne zaboravimo da pregovori nisu još ni počeli, dodao je Peskov.

Peskov je rekao i da će regija Kursk vrlo brzo biti uzeta natrag od Ukrajinaca.

- Predsjednik je rekao da to treba učiniti što prije. Trebat će onoliko vremena koliko je potrebno da se sačuva što više života naših vojnika i miroljubivih stanovnika. Ali nema sumnje da će regija Kursk biti oslobođena prilično brzo, rekao je Peskov.


Rusija: Vratili smo Sudžu!

Rusko ministarstvo obrane objavilo je u četvrtak ujutro da su osvojile Sudžu, najveći grad u oblasti Kursk koji su Ukrajinci držali od kolovoza 2024.

Ova objava dolazi u trenutku kada su ruske trupe blizu istjerivanja ukrajinskih trupa s njihovog posljednjeg uporišta u regiji Kursk.

U Kijevu nisu potvrdili vijesti iz Moskve.


Kremlj: ‘Rusija će uskoro istjerati ukrajinske snage iz Kurska‘

- Nema sumnje da će ruske trupe uskoro istjerati ukrajinske snage iz Kurska, priopćeno je iz Kremlja nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin jučer u vojnoj uniformi posjetio Kursk i naredio svojim zapovjednicima da što prije završe posao.


Trumpov izaslanik ušao u Rusiju

Trumpov ratni izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff navodno je prešao rusku granicu.

Podsjetimo, za danas je najavljeno njegovo putovanje u Moskvu radi daljnjih razgovora o zaustavljanju rata.

Ruska novinska agencija TASS je objavila da je njegov let sada iznad Rusije.


Šef NATO-a se danas sastaje s Trumpom

Šef NATO saveza Mark Rutte danas će se u Bijeloj kući sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, u trenucima kada Trump prijeti velikom promjenom politike prema NATO-u.


Deseci novih dronova lansirani u napadu na Ukrajinu

Rusija je tijekom noći pokrenula još jedan val napada dronovima na ukrajinsku vojsku. U priopćenju stoji da je 117 bespilotnih letjelica bilo u ovom napadu, a oboreno ih je 74. Još 38 letjelica nije postiglo cilj, vjerojatno zbog elektroničkih protumjera, a ne zna se što je bilo s preostalih pet.


Rusija: Prekinuta zavjera slanja bombi u parfemima

Sigurnosna služba Rusije tvrdi da je protiv ruske vojske i državnih službenika planiran niz terorističkih akata, no oni su spriječeni.

FSB je priopćio da su ukrajinske specijalne službe planirale poslati bombe poštom. Tvrde da se radi o eksplozivu kućne izrade podmetnutom u poklon setove s parfemima. U izvješću se navodi da su naprave deaktivirali timovi za bombardiranje.

Kasnije je navodno priveden ruski državljanin za kojeg je FSB tvrdio da je "uklonio navedene pakete iz skrovišta u Čeljabinsku i poslao ih putem ruske pošte vojnom osoblju i vladinim dužnosnicima koji žive u Moskvi, Voronježu, Krasnodarskom kraju i Saratovskoj oblasti".

Služba je rekla da je tu osobu regrutirala Ukrajina i da je radila za novčanu naknadu.


Poljska poziva SAD da premjesti svoje nuklearno oružje na njezin teritorij

Kako bi odvratila Rusiju od buduće invazije, poljski predsjednik želi da Washington prebaci svoje nuklearno oružje na teritorij Poljske.

U intervjuu za Financial Times, Andrzej Duda rekao je da je tu ideju pokrenuo s posebnim izaslanikom Donalda Trumpa za ukrajinski rat, Keithom Kelloggom.

- 1999. godine su se granice NATO-a pomaknule na istok, tako da bi 26 godina kasnije trebalo doći i do pomicanja infrastrukture NATO-a na istok. Za mene je to očito, rekao je.

Bilo bi sigurnije da je to oružje već u zemlji, rekao je Duda.

Trump je na sastanku dvojice predsjednika prošlog mjeseca ponovno potvrdio blisko savezništvo između SAD-a i Poljske i pohvalio predanost Varšave povećanju potrošnje za obranu, objavila je Bijela kuća na X-u u subotu nakon sastanka.

"Rekao sam da treba pojačati sigurnost Poljske i srednje Europe, ali on je rekao da kao jedan od najvjerodostojnijih saveznika ne bih trebao biti zabrinut", rekao je tad Duda u Washingtonu.


Kremlj: Rusija blizu izbacivanja ukrajinskih snaga iz Kurska

Ruska operacija izbacivanja ukrajinskih snaga iz zapadnog ruskog Kurska ušla je u završnu fazu, izvijestila je u četvrtak državna novinska agencija TASS pozivajući se na glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova.

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je u srijedu zapadnu rusku regiju Kursk prvi put otkako su ukrajinske snage zauzele dio teritorija u regiji.

Putin, odjeven u vojnu uniformu, posjetio je kontrolni centar u regiji Kursk koji koriste ruske snage, prenijela je ruska državna televizija.

"Uistinu, u najkraćem mogućem vremenu treba konačno poraziti neprijatelja koji je ukorijenjen u regiji Kursk i još uvijek ovdje provodi obrambene akcije", rekao je Putin u obraćanju ruskom vojnom vrhu.

Valerij Gerasimov, načelnik ruskog Glavnog stožera, obavijestio ga je da su ukrajinske snage u regiji Kursk sada opkoljene.

"U tijeku je njihovo sustavno uništavanje", rekao je Gerasimov.

No, zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski objavio je na Facebooku da se borbe nastavljaju u predgrađima grada Sudže i da će ukrajinske snage ondje nastaviti djelovanje "sve dok to bude nužno i ima smisla".


Rusija postavlja zahtjeve za razgovore sa SAD-om o Ukrajini

Rusija je SAD-u predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom.

Nije jasno što je Moskva točno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvaćanja zahtjeva, navodi agencija.

Ruski i američki dužnosnici razgovarali su o uvjetima tijekom osobnih i virtualnih razgovora posljednja tri tjedna, rekli su izvori. Uvjete Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da američki dužnosnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.

Rusija traži rješavanje "korijenskih uzroka" rata

Raniji ruski uvjeti uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.

Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku.

Trump čeka Putinov odgovor o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.

Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati.

Neki američki dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši časnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Europe i potkopao sve pregovore.

Rusko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovotjedni sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih dužnosnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.

Ograničenje vojnih operacija SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije

Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tijekom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore sa SAD-om i Europom.

Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci tisuća ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.

Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.

Iako je odbacila neke od uvjeta, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju surađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih dužnosnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. veljače 2022.

Američki i ruski dužnosnici posljednjih su tjedana rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.

U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevali veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.

Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora - jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.


Jučerašnji dan

Putin stigao u Kursk

Dopisnik Sky Newsa iz Moskve, Ivor Bennett, pisao je da posjet Vladimira Putina Kursku ima veliki značaj. Naime, u tri godine otkako je Rusija započela rat u Ukrajini, Putin se rijetko kada približavao fronti. No zauzimanje ključnog grada Sudže je očito trenutak ponosa za njega.

Ukrajinski upad u rusku regiju Kursk u kolovozu bio je vrlo neugodan za Kremlj, no sada, kada su Ukrajinci na rubu protjerivanja, ruski predsjednik to želi maksimalno iskoristiti. Stigao je u Kursk u maskirnoj vojnoj odori i posjetio regionalni stožer svojih snaga. Nije govorio o prekidu vatre, unatoč pritisku SAD-a da na njega pristane.

image

Vladimir Putin i Valerij Gerasimov

Handout/afp/profimedia/Handout/afp/profimedia

- Naš zadatak u bliskoj budućnosti, u najkraćem mogućem roku, je konačno poraziti neprijatelja koji se ukorijenio u Kurskoj oblasti i potpuno osloboditi teritorij, rekao je Putin u svom obraćanju.

Čini se da on sada želi iskoristiti prednost Rusije, umjesto zaustavljanja borbi. Ta njegova poruka neće proći nezapaženo u Kijevu ili Washingtonu, piše Sky News. S Putinom je regiju Kursk posjetio i načelnik Glavnog stožera Rusije, Valerij Gerasimov. On je rekao da su ruske snage zarobile 430 ukrajinskih vojnika u regiji Kursk.

image

In this grab taken from a handout footage released by the Kremlin on March 12, 2025, Russia‘s President Vladimir Putin visits a command point for the Kursk group of troops involved in the counteroffensive in the Kursk region, amid the ongoing Russian-Ukrainian conflict. (Photo by Handout/KREMLIN.RU/AFP)/RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO/Kremlin.ru/handout" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS

Handout/Afp

Povlačenje nekih ukrajinskih vojnika

Vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski rekao je da će se njegove trupe nastaviti boriti u ruskoj regiji Kursk ‘sve dok to bude prikladno i potrebno‘. Ipak, nagovijestio je da se dio trupa povlači iz Kurska.

- Prioritet mi je bio i ostao spašavanje života ukrajinskih vojnika. U tu svrhu postrojbe obrambenih snaga po potrebi manevriraju na povoljnije položaje, rekao je Sirski.

11. ožujka snimka je pokazala velike skupine ukrajinskih vojnika kako se pješice povlače iz središta Sudže. Jučer su se ruske snage mogle vidjeti kako poziraju u gradu, držeći zastave Ruske Federacije i skupine Wagner.

Trump o ‘pozitivnim porukama‘ iz Moskve

Donald Trump potvrdio je da američki dužnosnici odlaze na razgovore u Rusiju. Riječ je o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima. "Nadam se da od Rusije možemo dobiti prekid vatre", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. Primio sam neke pozitivne poruke, ali pozitivna poruka ne znači ništa. Ovo je vrlo ozbiljna situacija," rekao je Trump.

Ministri obrane se sastali u Parizu

U Parizu se sastaju ministri obrane Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije. Razgovarat će o potpori Ukrajini i europskoj obrani.

U tijeku je njihov razgovor s ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovom, a na kraju dana će održati zajedničku konferenciju za medije.

Moskva umjesto odgovora izvela novi napad na Kijev

Rusija je sinoć izvela žestoke udare na ciljene širom Ukrajine samo nekoliko sati nakon što je Kijev signalizirao da je spreman za prekid vatre nakon pregovora sa Sjedinjenim Državama. Uslijedili su masovni napadi projektilima i dronovima po glavnom gradu Ukrajine i ostalim dijelovima zemlje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. ožujak 2025 15:52