SAD pokrenuo novi val napada na Iran

• Trump u 24 sata odustao od naplate prolaska kroz Hormuški tjesnac

• Analitičari: Sukob postao dugotrajan rat iscrpljivanja, Trump iscrpljuje poluge pritiska

• Primirje praktički propalo

• Nova eskalacija prijeti rastom cijena nafte i političkom štetom za Trumpa

• SAD izveo drugi val napada u 24 sata

• Vance: ‘Izrael gubi bitku javnog mnijenja u SAD-u‘

Neki brodovi odbili američku pratnju za prolaz kroz Hormuz nakon napada

Brodarske kompanije izbjegavaju korištenje prolaska kroz Hormuz uz pomoć američke vojske nakon vala iranskih napada na brodove koji su izazvali sigurnosne bojazni, reklo je sedam izvora pomorske i sigurnosne industrije.

Desetljećima su brodovi plovili Perzijskim zaljevom koristeći sigurne rute središnjim dijelom zaljeva koji je uspostavila UN-ova brodarska agencija 1968. godine, pod nazivom Sustav razdvojenog prometa.

Otkad je započeo rat u Iranu 28. veljače, iranske snage minirale su ovo područje, prisilivši brodove da koriste jedan od dva plovidbena pravca blizu iranske ili omanske obale.

Reuters je već izvještavao u lipnju da je američka vojska pomogla brodovima da prođu kroz tjesnac u sklopu operacije koja uključuje desetke tajnovitih naftnih transfera kako bi se nastavio izvoz zaljevskih energenata, koristeći vodene i zračne dronove, kao i helikoptere koji navode tankere.

Američka inicijativa omogućavala je izvoz desetaka milijuna barela nafte, ublaživši najveći dosad poremećaj u zalihama nafte i plina.

Brodari međutim omansku stranu rute procjenjuju kao sve opasniju nakon vala napada na brodove. Iranska revolucionarna garda u utorak preuzela je odgovornost za napade na dva naftna supertankera Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Nije poznato jesu li svi brodovi plovili pod američkom zaštitom, rekli su izvori.

- Čini se da SAD nema nikakvu kontrolu nad situacijom, rekao je jedan brodarski izvor, dodavši da je njihova kompanija odlučila ne proći kroz zaljev zbog briga o sigurnost posade i pogoršanja sigurnosne situacije.

Glasnogovornica Bijele kuće Olivia Wales izjavila je da je Hormuški tjesnac i dalje otvoren unatoč nedavnim napadima na trgovačke brodove.

- Hormuški tjesnac je otvoren i nafta teče. Iran je odgovoran za međunarodni terorizam ciljanjem miroljubivih trgovačkih brodova, ciljajući i ubijajući nevine civile, a SAD odgovara žestoko, rekla je Wales.

Jedan američki obrambeni dužnosnik rekao je da je u proteklih sedam dana više od 100 brodova izravno koordiniralo s američkom vojskom prolazak kroz tjesnac, dok je 300 brodova prošlo širim područjem regije, što je dokaz da nastojanja predvođena SAD-om donose rezultate, iako to nisu predratne razine.

SAD je u utorak ponovno uveo blokadu brodova povezanih s Iranom. Predsjednik Donald Trump rekao je u objavi na mreži Truth Social da je Hormuški tjesnac ‘otvoren za sav promet osim za Iran‘.

Znakovita izjava JD Vancea: ‘Izrael je jak u utjecaju na našu politiku, ali gubi bitku javnog mnijenja u SAD-u‘

Potpredsjednik SAD-a JD Vance izjavio je da "Izrael gubi bitku javnog mnijenja u SAD-u".

On je utjecajnom ameičkog voditelju podcasta Joeu Roganu rekao da je Izrael saveznik, ali je i priznao da ta zemlja pokušava utjecati na američku politiku.

"Pokušavaju li utjecati na američku politiku? Da", rekao je Vance. "Izrael je u tome definitivno učinkovitiji od većine", rekao je Vance, kako prenosi Al Jazeera.

SAD izveo drugi val napada na Iran u 24 sata

Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) priopćilo je da su SAD u u srijedu (u 21 sat po hrvatskom vremenu, nap. a.) pokrenule drugi val napada na Iran unutar jednog dana.

Udari su usmjereni na iranske vojne kapacitete koji se koriste za prijetnju brodovima koji slobodno prolaze kroz Hormuški tjesnac, prenosi Sky News.

CENTOM-ovi napadi jutros, usmjereni na obalne obrambene sustave i skladišta i mjesta za lansiranje krstarećih raketa na Velikom otoku Tunb, trajali su 90 minuta.

Manje od sat vremena prije početka napada, novinari su pitali Donalda Trumpa ima li Iran rok prije nego što SAD počnu napadati iranske mostove.

"Ne volim davati rokove, ali oni prilično sobro znaju priču... Bolje im je da se dobro ponašaju", odgovorio je Trump.

Analiza BBC-ija: Rat s Iranom postaje rat iscrpljivanja, a to traje jako dugo

Najnoviji zahtjev Donalda Trumpa u vezi s ratom protiv Irana potrajao je svega 24 sata, što dodatno sugerira da američki predsjednik traži nekonvencionalan izlaz iz sve neugodnije političke i vojne situacije, piše BBC.

U ponedjeljak ujutro Trump je na društvenoj mreži Truth Social, objavljujući obnovu američke pomorske blokade iranskog brodskog prometa, najavio da će svi brodovi koji prolaze Hormuškim tjesnacem – uključujući i one američkih saveznika – morati plaćati naknadu od 20 posto. Tvrdio je da bi se tim novcem pokrili "svi troškovi koje SAD ima kako bi osigurao sigurnost u ovom iznimno nestabilnom dijelu svijeta".

Već sljedećeg dana potpuno je odustao od tog plana.

Umjesto toga najavio je da će sa zaljevskim državama sklopiti velike trgovinske i investicijske sporazume, jasno dajući do znanja da bi Washington zauzvrat jamčio sigurnu plovidbu kroz Hormuški tjesnac.

Bio je to samo posljednji zaokret u sukobu koji traje više od četiri mjeseca. Iako je prije mjesec dana potpisan memorandum o razumijevanju kojim je dogovoreno privremeno primirje i otvoren okvir za pregovore, kraj rata i dalje se ne nazire.

Trump pritom ima vrlo ograničen manevarski prostor. S jedne strane oklijeva dodatno eskalirati sukob zbog njegove sve manje popularnosti u američkoj javnosti, mogućeg novog rasta cijena energije i opasnosti da Iran ponovno napadne američke vojne baze i saveznike u regiji. S druge strane teško mu je prihvatiti završetak rata bez sporazuma koji bi mogao predstaviti kao bolji od nuklearnog dogovora koji je administracija Baracka Obame sklopila s Iranom 2015. godine.

"Najizgledniji ishod jest da zapravo neće biti nikakvog konačnog ishoda", smatra Rosemary Kelanid, direktorica programa za Bliski istok u institutu Defense Priorities.

"Ovo se pretvorilo u rat iscrpljivanja, a takvi ratovi obično traju jako, jako dugo."

Prema toj analizi, memorandum o razumijevanju praktički je prestao vrijediti u utorak u 10:16 po istočnoameričkom vremenu, kada je Trump na Truth Socialu objavio obnovu američke pomorske blokade Irana, istodobno s novim valom američkih udara na ciljeve diljem zemlje. Iran je odgovorio intenziviranjem napada na američke saveznike i trgovačke brodove u regiji, zbog čega je promet kroz Hormuški tjesnac ponovno gotovo potpuno stao.

Nakon gotovo mjesec dana povremenih pregovora, prekidanih sporadičnim vojnim sukobima koji su neprestano testirali granice dogovorenog primirja, Washington se ponovno našao pred istim problemima koji su obilježili veći dio rata.

Donald Trump

Saul Loeb/Afp

Na vojnom planu SAD ostvaruje svoje ciljeve – uništava iranske brodove, zrakoplove i vojne objekte te slabi obrambene sposobnosti Irana. No politički gledano, sukob nije ništa bliže rješenju.

Iako vojno oslabljen, Iran i dalje može ozbiljno ugroziti prolazak kroz Hormuški tjesnac. A bez mnogo šire vojne operacije Sjedinjene Države teško ga mogu spriječiti u tome.

Trumpova ideja o naplati 20-postotne naknade nije bila potpuno nova. Tijekom rata nekoliko je puta spominjao mogućnost da američki porezni obveznici više ne snose sami trošak zaštite pomorskog pravca.

No upravo je prošlog mjeseca američki državni tajnik Marco Rubio žestoko kritizirao iranski prijedlog naplate prolaska kroz Hormuški tjesnac.

"Nijedna država nema pravo naplaćivati prolaz međunarodnim plovnim putem. Takvo je međunarodno pravo i ono vrijedi svugdje u svijetu", poručio je Rubio.

Trumpovo brzo odustajanje od vlastite ideje dodatno potvrđuje dojam predsjednika koji još nema jasnu strategiju izlaska iz sukoba.

Sam memorandum o razumijevanju od početka je bio vrlo neodređen. I Washington i Teheran predstavljali su ga kao vlastitu pobjedu, ali ključna pitanja ostavljena su za kasnije pregovore.

Dokument je predviđao određenu ulogu Irana u nadzoru plovidbe kroz Hormuški tjesnac. U njemu stoji da će Islamska Republika Iran "uložiti maksimalne napore kako bi osigurala sigurnu plovidbu trgovačkih brodova bez ikakvih naknada".

Iran upravo na toj ulozi posljednjih mjeseci inzistira. Memorandum je također uključivao milijarde dolara ulaganja u Iran i postupno ukidanje međunarodnih sankcija.

Američka administracija očito je vjerovala da će obećane investicije, uz prijetnju novim vojnim udarima, biti dovoljne da odvrate Teheran od pokušaja uspostave čvršće kontrole nad Hormuškim tjesnacem. Za sada se pokazalo da je ta procjena bila pogrešna.

"Memorandum je potpuno mrtav. Sve što je predviđao sada je poništeno", smatra Kelanid.

Trump i iransko vodstvo tako su se ponovno našli u gotovo istoj situaciji kao na početku rata.

Iran je ponovno izložen američkim zračnim napadima diljem zemlje, što dodatno naglašava njegovu nemogućnost da zaštiti vlastiti teritorij. Istodobno mu je obnovljena američka pomorska blokada ponovno presjekla prihode od izvoza nafte, koji predstavljaju jedan od ključnih izvora financiranja režima.

Trump se, pak, ponovno suočava s izborom između dvije politički neugodne opcije: dodatne vojne eskalacije, koja nosi gospodarske i političke posljedice kod kuće ili prihvaćanja kompromisa koji bi ostavio neprijateljski iranski režim na vlasti.

"Vratili smo se na početak. Pitanje je samo tko ima više strpljenja", kaže Elliot Abrams, viši suradnik za Bliski istok pri američkom Vijeću za vanjske odnose.

"Iran, koji neće moći izvoziti naftu, ili Sjedinjene Države i zemlje koje ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva?"

Nova moguća meta

Trump je u utorak dobio i rijetko pozitivnu gospodarsku vijest – inflacija u SAD-u ponovno usporava.

No potpuna obnova sukoba ili njegova eskalacija gotovo bi sigurno ponovno podigla cijene nafte i ugrozila taj trend, dodatno oslabljujući republikance uoči kongresnih izbora u studenome.

Odmah nakon Trumpove objave cijena barela nafte skočila je gotovo deset posto, što je najveći jednodnevni rast u posljednjih šest godina.

Prva američka pomorska blokada Irana natjerala je Teheran za pregovarački stol i otvorila put memorandumu o razumijevanju. No prema mišljenju Rosemary Kelanid, Trump danas raspolaže znatno manjim pritiskom nego tada.

"Već je isprobao sve što može relativno lako i vjerodostojno učiniti. Napadao je vojne i režimske ciljeve. To nije natjeralo Iran na predaju."

Nova moguća meta o kojoj Trump govori jest nuklearni istraživački kompleks Pickaxe Mountain južno od Teherana, snažno utvrđen objekt ukopan duboko ispod granitne stijene. No stručnjaci nisu sigurni koliko je taj objekt uopće važan niti mogu li ga američki zračni udari ozbiljnije oštetiti.

Čak i ako sadašnji sukob ponovno završi novim primirjem i nastavkom izravnih pregovora, ključna otvorena pitanja ostaju ista – status Hormuškog tjesnaca, budućnost iranskog nuklearnog programa i iranski utjecaj na Bliskom istoku.

"Postoji prostor za novi dogovor oko Hormuškog tjesnaca", smatra Abrams. "Ali povratka na memorandum o razumijevanju više nema."

Kako se rat približava petom mjesecu, Trump je ovoga tjedna podsjetio da su i drugi američki ratovi, uključujući Vijetnamski, trajali godinama.

Povijest ipak pokazuje da je upravo Vijetnam ozbiljno oslabio predsjedništvo Lyndona B. Johnsona i narušio međunarodni položaj Sjedinjenih Država na gotovo cijelo desetljeće. To je scenarij koji Trump pod svaku cijenu želi izbjeći.

Njegovi birači također sve manje žele novo beskonačno američko ratovanje na Bliskom istoku, upravo onu vrstu "vječnih ratova" koje je Trump godinama osuđivao tijekom svojih predsjedničkih kampanja.

No sada, kada je memorandum praktički propao, primirje više ne postoji, a mogućnost novih sukoba ponovno raste, kraj rata između SAD-a i Irana danas nije ništa bliže nego što je bio nekoliko tjedana nakon njegova početka.

Što se događalo u zadnja 24 sata?

Američki predsjednik Donald Trump odustao je od prijedloga da uvede naknadu od 20 posto na sav teret koji prolazi kroz Hormuški tjesnac, dok Sjedinjene Države nastavljaju pokušavati slomiti iranski utjecaj nad jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.

Trump je poručio da će planiranu pristojbu zamijeniti "golemi" trgovinski i investicijski sporazumi sa zaljevskim državama, i to samo nekoliko sati prije nego što su SAD ponovno aktivirale pomorsku blokadu iranskih luka.

Njegova odluka dolazi nakon novog vala američko-iranskih napada koji su izazvali nagli rast cijena nafte, dok je promet tankera kroz Hormuški tjesnac gotovo potpuno usporio.

Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) priopćilo je kasno u utorak da su njegove snage pokrenule novi val udara na Iran kako bi dodatno oslabile vojne kapacitete koje Teheran koristi za napade na trgovačke brodove u Hormuškom tjesnacu.

Ranije je CENTCOM objavio da je proveo i treću uzastopnu noć napada s istim ciljem, dok su iranski državni mediji izvijestili o eksplozijama u više gradova, uključujući Bušehr, gdje se nalazi iranska nuklearna elektrana.

Teheran je objavio da je gađao američke vojne objekte u Bahreinu i Jordanu, nakon što je prethodno napao dva tankera Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Strateška važnost Hormuškog tjesnaca

Nastavak sukoba ponovno je pokazao koliku stratešku važnost ima Hormuški tjesnac. Iran optužuje Sjedinjene Države da se nezakonito miješaju u upravljanje tim plovnim putem, no upravo mogućnost nadzora nad tjesnacem Teheranu daje snažan instrument pritiska na svjetsko gospodarstvo.

Trump je u ponedjeljak izjavio da su SAD postale "čuvar Hormuškog tjesnaca" te najavio uvođenje naknade od 20 posto na sav teret koji prolazi tim pomorskim koridorom kako bi, prema njegovim riječima, ostatak svijeta platio američku zaštitu.

Istodobno je dodatno zaoštrio retoriku najavivši i ponovno uvođenje pomorske blokade Irana kako bi dodatno pritisnuo ionako teško pogođeno iransko gospodarstvo.

U novoj objavi na društvenoj mreži Truth Social Trump je napisao:

"Odlučio sam zamijeniti 20-postotnu naknadu za naknadu Sjedinjenim Državama trgovinskim i investicijskim sporazumima koje će različite zaljevske države sklopiti sa Sjedinjenim Državama."

Dodao je da će ta ulaganja biti "OGROMNA", ali istodobno "iznimno korisna" i za same zaljevske zemlje te njihovu budućnost, ne iznoseći pritom nikakve dodatne pojedinosti.

Trump je također ustvrdio da je Hormuški tjesnac "otvoren za sav brodski promet osim za Iran" te da "nafta teče više nego ikada zahvaljujući nevjerojatnoj moći američke vojske".

Govoreći kasnije u Washingtonu nakon sastanka s novim iračkim premijerom Alijem al-Zaidijem, Trump je rekao:

"Ne sviđa mi se ideja naplaćivanja pristojbe, ali isto tako nije pošteno da Sjedinjene Države same štite ovaj tjesnac za cijeli svijet."

Dodao je da je od prvotnog plana odustao nakon brojnih razgovora s čelnicima zaljevskih država.

Na Trumpovu objavu Iran je odgovorio kako će i dalje zadržati kontrolu nad Hormuškim tjesnacem.

Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi izjavio je da je američka odluka o obnovi pomorske blokade "na neki način srušila" ranije postignuto primirje između dviju država.

Sjedinjene Države prvi su put uvele pomorsku blokadu svih iranskih luka još u travnju kako bi izvršile pritisak na Teheran. Oko pet tjedana poslije američka vojska objavila je da je zbog blokade preusmjerila stotinu trgovačkih brodova i zaustavila još četiri.

Blokada je ukinuta u lipnju u sklopu memoranduma o razumijevanju između Washingtona i Teherana, koji je trebao otvoriti put smirivanju sukoba. Međutim, spor oko Hormuškog tjesnaca ubrzo je postao jedna od glavnih prepreka daljnjem približavanju dviju strana.

Podaci o pomorskom prometu pokazuju da je plovidba kroz Hormuški tjesnac pala na najnižu razinu u posljednja dva mjeseca, dok je referentna cijena sirove nafte Brent u međuvremenu naglo porasla.

Iran je praktički zatvorio prolaz kroz Hormuški tjesnac – kojim je prije sukoba prolazilo oko 25 posto svjetskog izvoza nafte i približno 20 posto globalne trgovine ukapljenim prirodnim plinom – nakon što su Sjedinjene Države i Izrael 28. veljače pokrenuli napade na iranske ciljeve.

U međuvremenu je izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio da će izraelski odgovor na eventualni novi iranski napad biti "znatno snažniji" nego dosad.

"Poručujem iranskim čelnicima: nemojte računati da će sve ostati mirno ako napadnete Izrael", rekao je Netanyahu u videoporuci objavljenoj na društvenim mrežama.