Ključni događaji:
- Trump je reagirao na izjave Zelenskog i poručio da ‘Amerika neće to još dugo trpjeti‘
- Reuters: Bijela kuća traži plan za moguće ublažavanje sankcija Rusiji
- Starmer ponovno najavio slanje vojske u Ukrajinu
- Sve se glasnije govori o ukidanju američke pomoći Ukrajini
- London i Pariz pripremili su plan primirja koji će predstaviti SAD-u
- Zelenski tvrdi da je spreman otići u zamjenu za članstvo Ukrajine u NATO-u
Sve događaje vezane uz turbulentne političke pregovore u kontekstu primirja u Ukrajini pratili smo i jučer. Detalje provjerite OVDJE
Reuters: Bijela kuća traži plan za moguće ublažavanje sankcija Rusiji
Sjedinjene Države rade plan za moguće ublažavanje sankcija Rusiji dok predsjednik Donald Trump nastoji obnoviti veze s Moskvom i zaustaviti rat u Ukrajini, rekao je Reutersu američki dužnosnik i još jedna osoba upoznata s tim pitanjem.
Bijela kuća zatražila je od State Departmenta i ministarstva financija da sastave popis sankcija koje bi se mogle ublažiti u svrhu razgovora američkih dužnosnika s ruskim predstavnicima idućih dana o poboljšanju diplomatskih i gospodarskih odnosa, rekli su izvori.
Uredi za sankcije sada rade na prijedlogu za ukidanje sankcija određenim subjektima i pojedincima, uključujući neke ruske oligarhe, prema izvorima.
Takozvane opcijske dokumente često sastavljaju dužnosnici koji rade na sankcijama, ali konkretan zahtjev Bijele kuće za ovakvim dokumentom posljednjih dana naglašava spremnost Trumpa i njegovih savjetnika da ublaže ruske sankcije kao dio potencijalnog dogovora s Moskvom, piše Reuters.
Zasad nije jasno što bi Washington konkretno mogao tražiti u zamjenu za ublažavanje sankcija, dodaje agencija.
Bijela kuća, State Department, ministarstvo financija i rusko veleposlanstvo u Washingtonu nisu odmah odgovorili na Reuterov zahtjev za komentarom.
Trump je u siječnju zaprijetio da će pojačati sankcije Rusiji ako Putin ne bude želio pregovarati o okončanju rata u Ukrajini. No nedavno su dužnosnici Trumpove administracije otvoreno priznali mogućnost ublažavanja sankcija Moskvi.
Ministar financija Scott Bessent rekao je tijekom intervjua 20. veljače za televiziju Bloomberg da bi Rusija mogla dobiti gospodarsko olakšanje, ovisno o tome kako će pristupiti pregovorima u nadolazećim tjednima.
Trump je 26. veljače rekao novinarima da bi ruske sankcije mogle biti ublažene "u nekom trenutku", podsjeća Reuters.
Trump: Oni koji ne žele kraj rata neće još dugo biti tu
Donald Trump je objavio vijest o velikom tajvanskom ulaganju u SAD, radi se o 100 milijardi dolara u industriji poluvodiča, a nakon toga su uslijedila pitanja novinara.
- Dogovor o mineralima između Ukrajine i SAD-a nije propao. To je sjajan posao za nas. Mislim da bi Zelenski trebao biti više zahvalan, kazao je Trump.
Upitan je potom o zaustavljanju pomoći Ukrajini.
- Ovaj se rat nikada ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik. Ni napad Hamasa se ne bi dogodio da sam ja bio predsjednik, kazao je.
Osvrnuo se i na riječi Volodimira Zelenskog da je kraj rata jako daleko.
- Nadam se da nije u pravu. Želim vidjeti kraj rata. Novac nije bitan, bitni su životi. Prošlog je tjedna poginulo 2700 ukrajinskih i ruskih mladića. Želim samo kraj rata, odgovorio je.
Smatra da i Putin želi kraj rata.
- I predsjednik Putin želi kraj rata. I narod Ukrajine želi mir. A oni koji ne žele kraj rata, neće još dugo biti tu. Neće ih se još dugo morati slušati, rekao je Trump aludirajući na Zelenskog.
Rekao je i kako bi mogao izgledati dogovor o Ukrajini.
- Sklopit ćemo dogovore sa svima. Uključujući i europske zemlje. Postupali su dobro, oni su dobri ljudi. Oni su moji prijatelji, premijeri, predsjednici, oni ovo žele riješiti, kazao je Trump u jednom od rijetkih trenutaka u kojima je pohvalio Europu.
Treba dodati, naravno, da je prije toga i napao Europu, rekavši da je dala puno manje novca Ukrajini nego SAD.
Zelenski: Gubimo ljude, računamo na potporu Amerike na putu do mira
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je novo priopćenje u kojem kaže da je Ukrajini "potreban pravi mir".
Njegova izjava objavljena je nakon što ga je Trump opet žestoko napao, javlja Sky News.
"Nastavljamo naš rad s partnerima. Već smo imali razgovore i druge korake koji će uskoro uslijediti", rekao je u izjavi.
“Vrlo je važno da pokušamo našu diplomaciju učiniti stvarno sadržajnom kako bismo što prije okončali ovaj rat. Potreban nam je pravi mir i Ukrajinci ga najviše žele jer rat uništava naše gradove i mjesta", poručio je Zelenski.
Rekao je da Ukrajina radi s Amerikom i Europom, dodajući da "računamo na potporu Amerike na putu do mira".
"Gubimo svoje ljude. Moramo zaustaviti rat i zajamčiti sigurnost. Mir je potreban što prije", poručuje Zelenski.
Trump: Zelenski je dao najgoru izjavu, Amerika neće to dugo trpjeti
Američki predsjednik Donald Trump na svojoj je društvenoj mreži Truth Social reagirao na članak Associated Pressa s naslovom "Zelenski kaže da je kraj rata s Rusijom ‘jako, jako daleko‘".
"Ovo je najgora izjava koju je mogao dati Zelenski i Amerika neće to još dugo trpjeti! O tome sam govorio, ovaj tip ne želi Mir sve dok ima američku potporu, a Europa je, na sastanku koji su imali sa Zelenskim, otvoreno rekla da ne mogu obaviti posao bez SAD-a. Izjava im nije dobra u smislu pokazivanja snage protiv Rusije. Što oni misle?", napisao je Trump.
Globalni događaji ubrzavaju pregovore o formiranju velike koalicije u Njemačkoj
Događaji oko Ukrajine i SAD-a ubrzavaju koalicijske pregovore o formiranju nove vlade u Njemačkoj između demokršćanske Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), priopćeno je u ponedjeljak u Berlinu.
- Po mom mišljenju je sada nužno brzi djelovati, rekao je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i vjerojatni budući njemački kancelar Friedrich Merz nakon sastanka vodstva Unije CDU/CSU.
On je rekao kako je cilj razgovora između Unije CDU/CSU i SPD-a do izvanrednog samita Europske unije na temu Ukrajine u četvrtak postići dogovor o financiranju budućih projekata, prije svega financiranje pomoći Ukrajini.
Merz je također komentirao skandal u Bijeloj kući kada je u petak pred kamerama došlo do sukoba između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trumpa i rekao kako on smatra da je cijeli događaj insceniran.
- Ja sam nekoliko puta pregledao snimku tog sastanka. Po mom mišljenju se ne radi o spontanoj reakciji na izjave Zelenskog nego na planiranu eskalaciju, rekao je Merz.
On je istodobno izrazio mišljenje kako treba učiniti sve da se američke vojnike zadrži u Europi.
Merz je rekao da će se nakon što bude izabran za kancelara pobrinuti oko termina putovanja u SAD.
I dopredsjednik SPD-a i predvodnik socijaldemokrata u pregovorima Lars Klingbeil je izrazio spremnost za ubrzane razgovore o koaliciji s demokršćanima.
- Mi smo spremni još ovog tjedna postići dogovor. Sad sve leži na daljnjim razgovorima, rekao je Klingbeil.
Sve glasnije se govori o tome da bi, kako bi bilo moguće financiranje projekata poput modernizacije Bundeswehra i infrastrukture, mogla biti promijenjena tzv. Dužnička kočnica koja je uvrštena u Ustav prilikom posljednje velike financijske krize.
U novom sazivu Bundestaga Unija CDU/CSU i SPD ne bi imali potrebnu dvotrećinsku većinu za mijenjanje Ustava. Zato se razmišlja o tome da se Ustav promijeni još tijekom aktualnog saziva koji bi trebao biti raspušten 25. ožujka.
Starmer: ‘Igrat ćemo vodeću ulogu u Ukrajini, radit ćemo to s čizmama na zemlji i avionima u zraku‘
Britanski premijer Keir Starmer rekao je da će Velika Britanija igrati ‘vodeću ulogu‘ u osiguravanju mira za Ukrajinu.
- Ako treba, zajedno s drugima, radit ćemo to s čizmama na zemlji i s avionima u zraku, kazao je.
Smatra da Europa mora dati svoj doprinos.
- Moramo raditi što god treba da osiguramo mir na našem kontinentu. Ali, da bismo to uspjeli trebamo imati i snažnu potporu SAD-a, pojasnio je.
Nijednu odluku, tvrdi, neće donijeti olako.
- Posjetio sam britanske trupe u Estoniji i nijedan aspekt moje uloge nije teži od raspoređivanja britanskih trupa.
Smatra da je budućnost Ukrajine ključna za sigurnost Europe.
- Rusija je prijetnja u našim vodama i na našem nebu. Za sigurnost naše zemlje, naroda i cijelog kontinenta sada moramo izboriti mir, rekao je Starmer.
Osvrnuo se potom i na Trumpove izjave o Kanadi kao o 51. američkoj saveznoj državi.
- Održao sam razgovore s kolegom Trudeaom tijekom samita o Ukrajini i uvjerio ga u našu snažnu potporu Kanadi, našem bliskom savezniku i snažnom podupiratelju Ukrajine. Trudeau je uvijek dobrodošao kod nas, zaključio je.
Priznao je i da Sjeverna Koreja, kao i njeno oružje, predstavljaju opasnost miru.
Trump na svojoj društvenoj mreži najavljuje ‘nešto veliko‘
Američki predsjednik, Donald Trump, ukratko je na svojoj društvenoj mreži Truth Social najavio da će se u utorak dogoditi “nešto veliko”.
- Sutra navečer će se dogoditi nešto veliko. Reći ću kako stvarno stoje stvari! - napisao je Trump.
Spekulira se da se najava odnosi na njegovo prvo veliko obraćanje Kongresu nakon povratka na vlast. Obraćanje nije službeno nazvano “Govor o stanju Unije”, što je uobičajeno za inaugurirane predsjednike koji tek započinju mandat.
Unatoč tome, očekuje se da će Trump iskoristiti priliku za iznošenje svoje vizije i prioriteta na koje će se fokusirati u sljedeće četiri godine, poput reforme zdravstvenog sustava, porezne politike i gospodarstva.
S obzirom na republikansku kontrolu nad oba doma Kongresa, američki predsjednik ima povoljnu poziciju za provedbu planova koje će najaviti.
Trump će razgovarati o ukidanju vojne pomoći Ukrajini
Očekuje se da će Donald Trump danas, na sastanku s ključnim savjetnicima, razgovarati o ukidanju vojne pomoći Ukrajini.
Predsjednik će se sastati s višim savjetnicima, uključujući Marca Rubia i Petea Hegsetha, kako bi razmotrili niz opcija, uključujući ukidanje pomoći koju je odobrila i platila Bidenova administracija, izvijestio je New York Times.
Sastanak će uslijediti nakon javne svađe između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu u petak.
Bijela kuća je navodno podijeljena oko toga kako se nositi s Ukrajinom nakon svađe, a neki savjetnici zauzeli su "ekstremne stavove" protiv Zelenskog i njegove zemlje, izvijestio je Bloomberg.
Peskov: ‘Započela je fragmentacija kolektivnog Zapada‘
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će se vojna operacija u Ukrajini nastaviti dok se ne postignu svi ciljevi, piše Sky News.
O temi potencijalnog mirovnog plana s Ukrajinom, kaže da još nema "koordiniranog" ili "iniciranog" plana.
Govoreći o rastućim podjelama na Zapadu, rekao je: "Vidimo da je kolektivni Zapad sve manje kolektivan. Započela je fragmentacija kolektivnog Zapada, a pozicije različitih zemalja i skupina zemalja postaju sve nijansiranije. Ostaje skupina zemalja koja je očito strana u ratu. Te zemlje podupiru Ukrajinu u nastavku rata i osiguravanju zaliha za vojnu akciju."
Podsjetimo, britanski premijer Starmer najavio je u nedjelju dodatne 2 milijarde dolara financiranja Ujedinjenog Kraljevstva za kupnju više od 5000 projektila protuzračne obrane za Ukrajinu.
Rusija kritizira londonski summit
Rusija je kritizirala londonski summit tijekom vikenda, navodeći da planovi za povećanje financija Kijevu neće pomoći u postizanju mirnog rješenja sukoba, izvijestio je Reuters.
Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je da će obećanja za financiranje koje su iznijeli europskih čelnici, uključujući britanski ugovor o projektilima protuzračne obrane vrijedan 2 milijarde dolara, uzrokovati odugovlačenje rata.
"Ovo se očigledno ne odnosi na plan za mir, već će omogućiti nastavak neprijateljstva. Sad će biti tražene bilo kakve konstruktivne inicijative za mir. Jako je važno da netko natjera Zelenskog da promijeni svoj stav. On ne želi mir, netko mora natjerati Zelenskog da želi mir", rekao je Peskov novinarima.
Predsjednik Europskog vijeća odbio Orbanov poziv na pregovore o prekidu rata
Predsjednik Europskog vijeća, Antonio Costa, odbio je poziv mađarskog premijera Viktora Orbana za pregovore o prekidu vatre, prenosi Guardian.
Orban je kritizirao londonski summit rekavši da su europski čelnici "odlučili da žele nastaviti s ratom umjesto da se odluče za mir", usput nazivajući njihovo stajalište "lošim, opasnim i pogrešnim".
Mađarski neovisni medij direkt36 izvijestio je tijekom vikenda da je Orban poslao pismo Costi, zahtijevajući hitne pregovore o prekidu vatre u Ukrajini. Također je sugerirao, kao i proruski slovački premijer Robert Fico, da bi bio spreman staviti veto na zaključke Europskog vijeća kasnije ovog tjedna, zbog planova za Ukrajinu.
Costu su o pismu novinari pitali u ponedjeljak tijekom njegovog posjeta Moldaviji, ali nije zvučao posebno zabrinuto i odbacio je prijedloge o prekidu vatre.
“Europska unija je projekt mira, a projekt mira znači da su sigurnost i obrana nužni prioriteti, jer mir bez obrane je iluzija. Nitko ne želi mir više od Ukrajinaca i naravno, mi ih podržavamo da postignu taj trajni mir. Ipak, mir nije samo prekid vatre, koji Rusiji nudi više vremena da se ponovno vrati jača. Ono što želimo je pravedan i trajan mir”, odgovorio je Costa.
Starmer najavio plan u četiri točke za kraj rata u Ukrajini
Britanski premijer Sir Keir Starmer najavio je plan u četiri točke za suradnju s Ukrajinom na okončanju rata s Rusijom, piše Sky News.
Starmer je rekao da će UK, Francuska i druge zemlje pojačati svoje napore u "koaliciji voljnih" te rekao da su dogovorene četiri točke:
- zadržati dotok vojne pomoći i nastaviti povećavati ekonomski pritisak na Rusiju
- svaki trajni tempo mora osigurati suverenitet i sigurnost Ukrajine, a Ukrajina mora biti za stolom mirovnih pregovora
- u slučaju mirovnog sporazuma, za jačanje obrambenih sposobnosti Ukrajine kako bi se odvratila svaka buduća invazija
- ići dalje u razvoju "koalicije voljnih" za obranu dogovora u Ukrajini i jamčenje mira
Starmer nije naveo koje su zemlje pristale pridružiti se koaliciji, ali je rekao da će one koje su se obvezale intenzivirati svoje napore.
Rekao je da će Ujedinjeno Kraljevstvo podržati svoju predanost "čizmama na tlu, a avionima u zraku".
Rusija više nije kibernetička prijetnja SAD-u
Trumpova administracija je iza zatvorenih vrata, ali i javno signalizirala da ne vjeruje da Rusija predstavlja kibernetičku prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti ili kritičnoj infrastrukturi, što je radikalno odstupanje od dugogodišnjih obavještajnih procjena.
Zaokret u politici mogao bi učiniti SAD ranjivim na hakerske napade Rusije, upozoravaju stručnjaci, a čini se da novi stav Bijele kuće odražava zatopljenje odnosa između Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Dva nedavna incidenta pokazuju da SAD više ne karakterizira Rusiju kao prijetnju kibernetičkoj sigurnosti, piše Guardian.
Liesyl Franz, zamjenica pomoćnika tajnika za međunarodnu kibernetičku sigurnost u State Departmentu, rekla je u govoru pred radnom skupinom UN-a za kibernetičku sigurnost da su SAD zabrinute zbog prijetnji koje dolaze iz nekih država, ali je samo navela Kinu i Iran, bez spominjanja Rusije. Franz također nije spomenula skupinu LockBit ransomware sa sjedištem u Rusiji, za koju je SAD ranije rekao da je najplodnija ransomware grupa na svijetu i da je prozivana na forumima UN-a u prošlosti. Ministarstvo financija SAD-a je prošle godine reklo da LockBit radi na modelu ransomware-a kao usluge, te licencira svoj softver kriminalcima u zamjenu za dio plaćene otkupnine.
Promjena američke politike prema kibernetičkoj opasnosti iz Rusije također je naznačena i iza zatvorenih vrata.
Nedavni dopis Agencije za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture (Cisa) postavio je nove prioritete za agenciju, koja je dio Ministarstva domovinske sigurnosti i prati kibernetičke prijetnje kritičnoj infrastrukturi SAD-a. Nova direktiva postavila je prioritete koji uključuju Kinu i zaštitu lokalnih sustava. Nije spominjala Rusiju.
Kako je Guardianu rekla osoba upoznata sa slučajem, analitičarima u agenciji je usmeno rečeno da ne smiju pratiti niti izvještavati o ruskim prijetnjama, iako je to prethodno bio glavni fokus agencije.
Osoba je rekla da su svi poslovi vezani uz Rusiju zapravo "ukinuti".
“Rusija i Kina naši su najveći protivnici. Uz sve rezove koji su napravljeni u različitim agencijama, puno osoblja za kibernetičku sigurnost je otpušteno. Naši sustavi neće biti zaštićeni i naši protivnici to znaju,” rekla je ta osoba i dodala: “Ljudi govore da Rusija pobjeđuje. Putin je sada unutra.”
U ruskom napadu na Harkiv ozlijeđeno osam ljudi
U napadu ruske bespilotne letjelice na Harkiv ozlijeđeno je osam ljudi - uključujući i sedmogodišnje dijete - rekao je gradonačelnik tog drugog najvećeg grada u Ukrajini.
Gradonačelnik Harkova, Ihor Terekhov, kaže da je dron udario u višekatnicu u nedjelju kasno navečer. Oštećene su tri kuće i razbijeno oko 150 prozora.
Među ozlijeđenima su 80-godišnji muškarac i sedmogodišnji dječak, kaže Terekhov.
Ukupno, ukrajinska vojska kaže da je oborila 46 od 83 drona koje je Rusija lansirala tijekom noći. Još 31 bespilotna letjelica je "izgubljena" i nije dosegla svoje ciljeve.
Trump rekao da ‘ne treba toliko brinuti o Putinu‘
Američki predsjednik Donald Trump - koji nije prisustvovao europskom summitu ovog vikenda - oglasio se na svojoj platformi Truth Social i upozorio da bi manje vremena trebalo provoditi "brinući se oko Putina".
S druge strane, više vremena trebalo bi potrošiti "brinući se o skupinama migranata silovatelja, narkobosovima, ubojicama i ljudima iz mentalnih ustanova koji ulaze u našu zemlju".
Dodao je kako je to nužno "da ne završimo kao Europa".
Zelenski još jednom naglasio da je zahvalan SAD-u
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je jednom izrazio "zahvalnost" za potporu SAD-a.
"Razumijemo važnost Amerike i zahvalni smo za svu podršku koju smo primili od Sjedinjenih Država", napisao je Zelenski na X-u, nedugo nakon što je napustio UK.
Još jedna zahvala stiže nekoliko dana nakon žestoke rasprave između Zelenskog i američkog predsjednika u Ovalnom uredu, gdje su Trump i njegov potpredsjednik rekli Zelenskom da nije dovoljno zahvalan na američkoj vojnoj i političkoj potpori.
Zelenski u svojoj objavi dodaje da "nije bilo dana" da Ukrajina nije osjećala zahvalnost, opisujući to kao "zahvalnost za očuvanje naše neovisnosti".
Također napominje da je pomoć međunarodnih partnera također važna "zbog njihove vlastite sigurnosti", te da su "sigurnosna jamstva ključ" trajnog mira.
Predsjednik Zelenski također je zahvalio i britanskom kralju Charlesu s kojim se također susreo tijekom svog boravka u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Francuzi i Britanci imaju gotov plan za primirje
Francuska i Velika Britanija predlažu jednomjesečno primirje u Ukrajini "u zraku, na moru i u energetskoj infrastrukturi", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron za list Figaro.
Britanski premijer Keir Starmer najavio je u nedjelju uoči sastanka o Ukrajini u Londonu da Pariz i London razrađuju "plan" za prekid borbi.
Primirje se isprva, dakle, ne bi odnosilo na borbe na zemlji jer bi "bilo jako teško kontrolirati prekid vatre" jer je bojišnica golema i odgovara udaljenosti između Pariza i Budimpešte, objasnio je Macron.
Mogućnost razmještanja europskih snaga, u kojima su Francuska i Velika Britanija spremne sudjelovati, razmatrala bi se tek u drugoj fazi, nastavio je.
"U tjednima koji dolaze na ukrajinskom teritoriju neće biti europskih snaga", rekao je Macron Figarou. "Pitanje je kako ćemo iskoristiti to vrijeme i pokušati postići ostvarivo primirje, uz pregovore koji će trajati nekoliko tjedana, a zatim, kada se potpiše mir, i razmještanje snaga", dodao je.
"Želimo mir. Ne želimo ga po bilo koju cijenu, bez jamstava", rekao je francuski predsjednik.
Pariz i London za svoje snage, koje bi nakon mirovnoga sporazuma eventualno bile poslane u Ukrajinu, pokušavaju osigurati američku zaštitu u obliku jamstva sigurnosti koje bi Sjedinjene Dražave dale Kijevu.
Prema francuskim dužnosnicima, Pariz i London pokušavaju ponovno uspostaviti dijalog između američkoga predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nakon njihove svađe u petak u Ovalnom uredu Bijele kuće.
Macron je rekao da Francuska i druge europske države moraju više izdvajati za obranu. Figarou je rekao da bi to moglo značiti između 3 i 3,5 posto BDP-a. Isto tako, rekao je, Europska komisija mora biti inovativnija u financiranju obrane.
Zelenski spreman otići u zamjenu za članstvo u NATO-u
Zelenski je uoči odlaska iz Londona odgovarao na pitanja novinara. Naravno, jedno od glavnih pitanja bilo je o njegovoj budućnosti na čelu Ukrajine nakon sve glasnijih američkih zahtjeva da odstupi: - Ja sam zamjenjiv, možete me zamijeniti za ulazak Ukrajine u NATO. To će značiti da je moja misija završena.
- No, ako netko želi da više ne budem predsjednik, nije dovoljno samo održati izbore. Morat ćete ujedno i zabraniti mi da se kandidiram. A to će ići malo teže, dodao je Zelenski.
Zelenski je spomenuo kako je i dalje spreman potpisati predloženi sporazum o mineralima sa Sjedinjenim Državama i da smatra da će SAD također biti spreman na to.
Zelenski: ‘Mogu spasiti odnos sa SAD-om‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da vjeruje da može spasiti svoj odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon njihova eksplozivnog sastanka u Ovalom uredu, no da se razgovori moraju nastaviti iza zatvorenih vrata.
Tijekom sastanka koji se prenosio uživo u petak, Trump je optužio Zelenskija da je nezahvalan za američku pomoć, da je pokazao nepoštovanje prema njegovoj zemlji i da riskira Treći svjetski rat, bacivši time sumnju hoće li Washington nastaviti podržavati Ukrajinu.
Zelenski, koji je razgovarao s novinarima nakon samita s europskim čelnicima u Londonu u nedjelju, rekao je da ne smatra da će SAD zaustaviti svoju pomoć Ukrajini, jer kao "čelnici civiliziranog svijeta" ne bi željeli pomoći ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Međutim, Zelenski je rekao da je pripremljen za bilo kakve izazove koji se mogu pojaviti.
"Po pitanju spašavanja odnosa, mislim da će se naš odnos nastaviti", rekao je novinarima nakon sastanka u Londonu.
"Ne mislim da je ispravno kad su takve rasprave potpuno javne. Format onoga što se dogodilo, ne mislim da je donio nešto pozitivno ili dodatno nama kao partnerima", dodao je.
Zelenskij je spomenuo da je i dalje spreman potpisati predloženi sporazum o mineralima sa Sjedinjenim Državama i da smatra da će SAD također biti spreman na to.
Što se događalo jučer?
Sve detalje vezane uz turbulentne političke pregovore u kontekstu primirja u Ukrajini pratili smo iz minute u minutu.
Sve detalje možete provjeriti OVDJE.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....