U
Ž
I
V
O
Čini se da Donald Trump ima više povjerenja u sposobnosti britanskih oružanih snaga od nekih svojih generala - ili, što se toga tiče, mnogih britanskih umirovljenih vojnih čelnika, piše BBC.
Kada su ga na tiskovnoj konferenciji s britanskim premijerom upitali o američkim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, Trump je rekao: "Britanci imaju nevjerojatne vojnike, nevjerojatnu vojsku i mogu se brinuti sami za sebe."
Međutim, američki predsjednik ostavio je u zraku pitanje može li se britanska vojska suprotstaviti Rusiji.
U javnosti, viši američki vojni časnici brzo hvale profesionalnost britanskih oružanih snaga. Ali privatno, često su vrlo kritični prema nedavnim smanjenjima svoje veličine, posebno britanske vojske, koja sada ima nešto više od 70.000 redovnih vojnika.
"Premalo" je ono što je rekao jedan vrlo visoki američki general na privatnom brifingu tijekom posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu.
Prema Međunarodnom institutu za strateške studije, ruski vojni izdaci sada su veći od ukupnih europskih troškova za obranu, u smislu pariteta kupovne moći. Povećani su za 41% i sada je to ekvivalent 6,7% BDP-a. Nasuprot tome, UK će do 2027. trošiti samo 2,5%.
Komentari predsjednika Trumpa naglašavaju stvarnost da on ne razmišlja o postavljanju američkih trupa na teren u Ukrajini da nadziru bilo kakav prekid vatre. Svaka prisutnost SAD-a bit će ekonomska, za iskorištavanje rudarskih interesa.
On sugerira da bi to samo po sebi moglo biti sredstvo odvraćanja od ponovnog napada Rusije. Ali čak i njegova administracija misli da mora postojati i neka čvrsta moć - koju pružaju drugi. Na europskim će nacijama biti da to učine. Pitanje nije samo ima li Europa volje: ima li i broj?
PROČITAJTE VIŠE Starmer se trsio pridobiti Trumpa, ovaj mu obećao ‘sjajan sporazum‘ pa najavio udar na tri zemlje: ‘Dižemo carine!‘
Kratak odgovor je ne. Zato Sir Keir Starmer traži dodatna američka sigurnosna jamstva od najmoćnije svjetske vojske.
Britanija nije jedina smanjila svoje oružane snage nakon završetka Hladnog rata. Taj se trend u Europi polako preokreće, a sve više nacija povećava izdvajanja za obranu.
Ali Europa, sama, ne bi mogla osigurati snage od 100-200.000 međunarodnih vojnika, za koje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerira da bi bili potrebni za odvraćanje Rusije od ponovnog napada.
Umjesto toga, zapadni dužnosnici rekli su da razmišljaju o snagama do 30.000 vojnika. Europski zrakoplovi i ratni brodovi pomogli bi u nadzoru ukrajinskog zračnog prostora i plovnih putova.
Te bi snage bile usredotočene na pružanje "uvjeravanja" na ključnim mjestima - ukrajinskim gradovima, lukama i nuklearnim elektranama. Oni ne bi bili smješteni nigdje u blizini trenutnih linija bojišnice u istočnoj Ukrajini. Europski borbeni zrakoplovi i ratni brodovi također bi nadzirali ukrajinski zračni prostor i plovne putove.
Ali ti isti zapadni dužnosnici priznaju da to ne bi bilo dovoljno, stoga su tu pozivi na američku "podršku" - "kako bi imali povjerenja da sve snage koje su raspoređene neće biti izazvane od strane Rusije" i kako bi "premijeru dali povjerenje da može sigurno rasporediti britanske snage".
Dužnosnici vjeruju da bi, u najmanju ruku, SAD mogao osigurati nadzor nad svim europskim snagama s "elementom zapovijedanja i kontrole" i američkim borbenim zrakoplovima spremnima odgovoriti iz svojih zračnih baza u Poljskoj i Rumunjskoj. Europa se ne može mjeriti s američkim svemirskim nadzorom ili sposobnostima prikupljanja obavještajnih podataka.
Također bi mogla pristati na nastavak opskrbe Ukrajine oružjem.
Dok je Europa nedavno pretekla SAD u pogledu udjela zapadnog oružja isporučenog Ukrajini, jedan zapadni izvor rekao je da su SAD dale "vrhnje" - poput raketa dugog dometa i sustava protuzračne obrane.
PROČITAJTE VIŠE Britanci su izvukli svoj apsolutno najjači adut kako bi udobrovoljili Trumpa: ‘Dragi Donalde, primi poziv...‘
Europske nacije također nemaju potrebne mehanizme za samostalno provođenje velikih vojnih operacija. Opskrba Ukrajine zapadnim oružjem ovisila je o američkoj logistici.
NATO-vo bombardiranje Libije 2011. također je istaknulo nedostatke - s europskim nacijama koje su navodno preuzele vodstvo, ali još uvijek ovisile o potpori SAD-a. Saveznici su se oslanjali na američke tankere za punjenje gorivom i američko ciljanje.
Ali čini se da je Keir Starmer napustio Washington bez ikakvih jamstava američke vojne potpore. Govoreći jutros za BBC, britanski ministar zdravstva Wes Streeting sugerirao je da bi ponovna predanost Donalda Trumpa članku 5 NATO-a - prema kojem bi se napad na jednog saveznika tumačio kao napad na sve - mogla biti dovoljna.
Ali američki ministar obrane, Pete Hegseth, ranije je izjavio da bilo koje međunarodne trupe poslane u Ukrajinu neće biti niti NATO snage niti će biti obuhvaćene njegovim ugovorom. Trenutačno ne postoji sigurnosno jamstvo poput NATO-a.
Snaga volje Europe je na kušnji. Premijer, koji ovog vikenda saziva sastanak čelnika, uskoro će saznati jesu li tople riječi Donalda Trumpa dovoljne da uvjere druge da se pridruže Ujedinjenom Kraljevstvu u slanju vojnika na teren.
Francuska je jedina velika europska sila za koju se do sada čini da je spremna učiniti isto. Neke sjevernoeuropske nacije - Danska, Švedska i baltičke države - spremne su razmotriti preuzimanje obveze, ali opet bi željele sigurnosna jamstva SAD-a. Španjolska, Italija i Njemačka zasad su protiv.
Starmer možda još uvijek vjeruje da ima prostora za pregovore, da bi SAD još uvijek mogao biti voljan podržati europske snage. Ali što je s pitanjem Donalda Trumpa - bi li Britanija bila u stanju suprotstaviti se ruskoj vojsci? Iako su ruske snage oslabljene, odgovor je ne, piše BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....