DRUGAČIJA RELIGIJA

Trend zbog kojeg su SAD ušle u spiralu panike izazvao pomutnju i u državi s velikom hrvatskom zajednicom: ‘Što hoćemo? Nemoguće.‘

Katoličanstvo u Čileu je u krizi nakon skandala seksualnog zlostavljanja u crkvi, a sotonisti sada traže status vjerske zajednice

Ritual u Sotoninom hramu

 Joseph Prezioso/afp/profimedia/Joseph Prezioso/afp/profimedia

Petak navečer u Santiagu, glavnom gradu Čilea, vrijeme je za neobičan ritual. Grupa od 15 ljudi okupila se oko stola, otvorili su bocu vina, a oko njih se širi miris duhana i tamjana. Na oltaru ukrašenom kaležima i noževima, gore crne svijeće. Počinje ritual članova Sotoninog hrama, piše Independent.

Prošlo je pet godina otkako je Sotonin hram u SAD-u i službeno proglašen crkvom. Ta se vijest brzo proširila medijima i izazvala val panike.

Sada se čini da se nešto slično događa i u Čileu, iako je riječ o vrlo konzervativnoj zemlji u kojoj se više od polovice stanovnika izjašnjavaju kao katolici. Naime, čileanski sotonisti traže od vlade da ih prizna kao ravnopravnu vjersku udrugu.

Katoličanstvo u Čileu doživljava krizu nakon otkrića višestrukih skandala seksualnog zlostavljanja unutar Katoličke crkve tijekom godina.

‘Ovakve vrste organizacija sada osjećaju da bi mogle zatražiti ono što je prije bilo gotovo nemoguće‘, kaže Luis Bahamondes, profesor u Centru za judaističke studije na Sveučilištu u Čileu. ‘Sve donedavno, Katolička crkva je uživala moć bez presedana. Imala je mišljenje o svemu: politici, ekonomiji, geopolitici, seksualnosti i obrazovanju.‘

Umjesto bogova, slave čovječanstvo

No treba naglasiti da unatoč svom nazivu, sotonisti i luciferijanci iz Čilea ne prinose nikakve žrtve niti traže od svojih vjernika da štuju đavla. Među njezinih 100 članova ima odvjetnika, psihologa, vatrogasaca, policajaca i drugih koji na ovaj način prkose moralnim normama, dogmama i vjerskim nametima.

Iako prihvaćaju izraz sotonist, oni ne štuju niti uopće vjeruju u Sotonu. Posve suprotno, poštuju racionalnost, individualizam, užitak i svjetovni život.

Umjesto bogova, oni slave čovječanstvo.

‘Vi ste vlasnik svoje sadašnjosti i budućnosti, ne postoji Bog koji donosi odluke umjesto vas‘, kaže Haborym, glasnogovornik grupe. Napominje da je lik Sotone čisto simboličan i da se njihovi rituali izvode ‘kako bi izrazili emocije i ostavili intelekt po strani‘.

Haborym i drugi članovi Sotoninog hrama u Čileu željeli su ostati anonimni jer često dobivaju prijetnje.

image
Joseph Prezioso/afp/profimedia/Joseph Prezioso/afp/profimedia

I dok se u mnogim holivudskim filmovima poput ‘Rosemaryne bebe‘ i ‘Egzorcista‘ ideja sotonizma povezuje sa žrtvom, zlom, boli i smrću, moderne grupe poput čileanskog Sotoninog hrama oštro su protiv zlostavljanja životinja, u svoj krug ne primaju ljude s kriminalnim dosjeima, skloni su užicima i ne smatraju ih grijehom, te ne izražavaju svoje mišljenje osim ako ih se pita.

‘Nitko ne ubija u ime Sotone‘, kaže Haborym.

Tko se želi pridružiti Sotoninom hramu mora proći kroz dugotrajan proces koji uključuje ispunjavanje obrasca, predočenje dokaza o nekažnjavanju, intervju pred posebnom komisijom i procjenu od strane psihologa.

Nakon što budu prihvaćeni, članovi mogu odabrati novo ime - obično ime nekog demona ili palog anđela - te će pod tim imenom biti poznati među ostalim članovima.

Veliki priljev novih članova

Čileanski Sotonin hram osnovan je 2021. i ima 100 članova, a u proteklih nekoliko tjedana prijavilo se još oko 400 ljudi. Zanimanje je naročito poraslo krajem srpnja, kada je grupa službeno zatražila od Ministarstva pravosuđa da je zakonski prizna kao vjersku udrugu.

Dakako, to je izazvalo pravu pomutnju pomutnju među glavnim vjerskim zajednicama u Čileu i žestoke rasprave u javnosti.

Katolička, Anglikanska, Židovska i Evangelička crkva dale su zajedničku izjavu u kojoj su kazale da je ‘povijest sotonizma dobro poznata‘ i da je ‘često bila uzrokom tragedija‘.

Sotoninu crkvu u SAD-u je 1966. godine osnovao Anton Szandor LaVey, a moderni sotonisti, vođeni njegovim učenjem, hvale skepticizam i logiku te ne priznaju nikakva nadnaravna i nebeska bića. LaVeyevi sljedbenici slobodni su formulirati vlastita uvjerenja, obrede i duhovne prakse.

Mnogi koji se nazivaju sotonistima, zapravo su ateisti, a neki se deklariraju kao vještice i vjeruju u moć magije.

‘Prihvaćamo da postoje određene akademske i ezoterične osnove koje daju smisao našem postojanju i stvarnosti‘, kaže Azazel, koji je prije četiri godine napustio judaizam i osnovao Sotonin hram u Čileu.

Mračnom prostorijom u kojoj se odvija ritual, odzvanja pjevanje, pljesak, mantre i čitanje odlomaka iz Sotonističke Biblije i tzv. Bible of the Adversary - glavnih knjiga grupe.

image
Joseph Prezioso/afp/profimedia/Joseph Prezioso/afp/profimedia

Baš poput Azazela, i drugi su se pridružili Sotoninom hramu jer su ih tradicionalne religije razočarale, tako da među novim članovima ima mnogo bivših katolika, Židova, protestanata i evangelika.

‘Sotonizam ne nudi rješenja niti apsolutne istine. Ti si sam svoj bog i sam stvaraš svoju stvarnost‘, kaže Kali Ma, studentica stomatologije koja je rođena i odrasla u obitelji Jehovinih svjedoka. ‘Ako usporedimo to dvoje, Jehovini svjedoci su prava sekta. Ne dopuštaju ti da radiš određene stvari, govore ti kako da se oblačiš, što da radiš, kako da se ponašaš, hoćeš li pustiti bradu ili ne.‘

Néstor da Costa, stručnjak za sekularizam i religiju na Katoličkom sveučilištu u Urugvaju, rekao je da bi porast popularnosti sotonizma mogao biti povezan s potragom za manje dogmatičnim pristupima.

‘Na taj se način možda ljudi koji napuštaju katolicizam prilagođavaju te ipak nastavljaju vjerovati u nešto‘, rekao je.

Upitno je hoće li čileanska vlada priznati Sotonin hram kao legitimnu vjersku udrugu, no samo njegovo postojanje već je pokrenulo raspravu koja je donedavno bila nezamisliva u ovoj konzervativnoj zemlji.

‘Ispunjavamo sve kriterije koji se od nas kao vjerskog entiteta traže‘, kaže Haborym. ‘Nemaju razloga da nas odbiju osim činjenice da smo kontroverzni.‘

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 04:15