U vremenima krize, garnitura njemačkih političara na odlasku uvijek se ponašala isto, piše POLITICO. Obećavaju promjene, a zatim objašnjavaju zašto će te promjene morati pričekati. Tako je tijekom svog neslavnog četverogodišnjeg mandata postupao kancelar Olaf Scholz.
Friedrich Merz ima mnoge mane, među kojima je i sklonost impulzivnim izjavama, ali manjak odlučnosti nije jedna od njih. Hoće li ovo napokon biti trenutak kada će se Njemačka trgnuti?
Merz ostavlja dojam da želi biti drugačiji vođa od Scholza i njegove prethodnice Angele Merkel. Dugo je čekao svoj trenutak, a s 69 godina možda ima samo jednu priliku za kancelarsku funkciju.
Pred njim su tri golema zadatka: postrožiti njemački sustav azila — što je postalo još hitnije nakon nedavnog vala terorističkih napada; pokrenuti posrnulo gospodarstvo; i transformirati njemačke oružane snage. Kako bi ispunio posljednja dva cilja, morat će ublažiti ustavno ograničenje na zaduživanje, što je već dao naslutiti da je spreman učiniti.
PROČITAJTE VIŠE Svjedočimo fenomenu koji ima kapacitet promijeniti sve na što nas je Njemačka navikla. I nema veze samo s AfD-om
No ovdje se ne radi samo o novcu — radi se o vodstvu. Scholz je svoj trenutak imao u veljači 2022. Njegov govor o Zeitenwende (povijesnoj prekretnici), održan nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju na Ukrajinu, dao je naslutiti da su on i Njemačka napokon spremni ulagati u vojnu moć kako bi obranili demokraciju. Scholzova je popularnost tada naglo skočila.
No umjesto da razvije taj novi, čvršći pristup, Scholz ga je postupno ublažavao. Pokleknuo je pred „salonskim pacifistima” koji i dalje imaju snažan utjecaj unutar SPD-a, piše POLITICO.
I premda je Njemačka na kraju postala najveći vojni donator Ukrajine, potpora je često stizala prekasno i nije uključivala najubojitije sustave naoružanja koje je Kijev molio.
Osim Poljske i baltičkih država — zemalja koje graniče s Rusijom — Europa u cjelini podbacila je, tek nedavno dosegnuvši cilj izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu, koji je još 2014. od NATO-a zahtijevao tadašnji američki predsjednik Barack Obama. Sada se Merz i ostali europski čelnici moraju suočiti s Trumpovim zahtjevom od 3 posto.
Dok se nova administracija u Bijeloj kući sprema sklopiti dogovor s Kremljom, Njemačka bi trebala usmjeriti pažnju ne samo na obranu Ukrajine od Rusije, već i na zaštitu Europe od dvostruke prijetnje — Trumpa i Putina, zaključuje POLITICO.
Prezir koji su američki potpredsjednik JD Vance i drugi članovi Trumpova kruga pokazali prema europskom tumačenju demokracije — posebno pogađa Njemačku.
Demonstrativnim susretom s čelnicom Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel (dok je istovremeno ignorirao Scholza) i pozivom na uklanjanje njemačkog „vatrenog zida” protiv krajnje desnice, Vance je de facto dao političku potporu AfD-u svega tjedan dana prije izbora. Romansa tehnološkog milijardera Elona Muska s Weidel mogla bi se odbaciti kao ekscentrično izmotavanje, ali ovo je nešto sasvim drugo, vidi stvari POLITICO.
PROČITAJTE VIŠE Danas je jedan od najvažnijih dana u modernoj povijesti Europe
Mnogi Nijemci sada se pitaju je li Amerika uopće još njihov zaštitnik ili je postala prijetnja. Njemački političari nisu štedjeli riječi kritike, a najizrazitiju reakciju dao je zeleni kandidat za kancelara i trenutačni ministar gospodarstva Robert Habeck: „Američka vlada se retorički i politički svrstala uz autokrate”, izjavio je. „Zapadna zajednica vrijednosti ovdje je raskinuta.”
Na scenu stupa Merz.
Od idućeg tjedna vrlo će vjerojatno započeti pregovore o formiranju nove njemačke vlade, vjerojatno s SPD-om, Zelenima ili oboje. Jasno im je dao do znanja da neće tolerirati odugovlačenje ili beskrajno cjenkanje. Njemačka se suočava s previše kriza na previše frontova da bi si mogla priuštiti gubljenje vremena.
Nakon gorkog raspada trostruke „semaforske” koalicije, pritisak da se ovi pregovori brzo i učinkovito zaključe bit će velik. Mainstream stranke morat će biračima — i američkim kritičarima — dokazati da mogu sastaviti stabilnu i odlučnu administraciju koja će Europi vratiti težinu na globalnoj sceni.
No za to je potrebna hrabra Njemačka, predvođena hrabrim kancelarom. Ima li Merz ono što je potrebno?, pita se POLITICO.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....