TAMNA STRANA ŠVEDSKE STRATEGIJE 'Rekli su nam da nikoga ne šaljemo u bolnice, čak i ako osoba ima 65 godina i može živjeti još dugo'

Velik broj starijih osoba koje su oboljele od Covida-19 u Švedskoj, preminuli su u domovima za starije. Neki zdravstveni radnici smatraju da se to dogodilo zbog naredbe da se te osobe ne šalje u bolnicu, piše BBC.

Oca Lili Perspolisi, Rezu Sedghija, nije pregledao liječnik na dan kad je on preminuo od koronavirusa u domu za starije na sjeveru Stockholma. U istom je domu preminulo više osoba od koronavirusa.

Medicinska sestra je rekla njegovoj kćeri da joj je otac dobio dozu morfija nekoliko sati prije smrti, no nisu mu dali kisik, niti su pozvali hitnu pomoć.

'Nikoga nije bilo, umro je sam. To je tako nepravedno', rekla je Perspolisi.

'Nismo uspjeli zaštititi one najranjivije'

Večina od 3.698 ljudi koji su u Švedskoj umrli od koronavirusa imali su više od 70 godina, unatoč tome što su iz Švedske neprestano stizale poruke kako je rizična skupina prioritet za zaštitu.

Švedska, koja ima 10 milijuna stanovnika, tijekom epidemije je većinu društvenih i gospodarskih aktivnosti ostavila otvorenima, za razliku od većine drugih europskih zemalja.

'Nismo uspjeli zaštititi najranjiviju skupinu, one najstarije, unatoč našim najboljim namjerama', priznao je premijer Stefan Löfven prošlog tjedna.

Švedska je zabranila posjete u domove za stare i nemoćne 31. ožujka. No kao i u većini europskih zemalja, obitelji, osoblje domova i sindikati bili su zabrinuti zbog toga što je zaštitna odjeća stigla prekasno, a neki su zaposlenici na početku epidemije odlazili na posao unatoč tome što su već imali simptome Covida-19.

Sada sve veći broj zaposlenika javno kritizira zdravstvene vlasti zbog protokola koji je zaposlenicima domova propisivao da ne šalju štićenike u bolnice, a sprečavalo se i propisivanje terapije kisikom bez odobrenja liječnika, bilo to tijekom akutne bolesti ili kao dio palijativne skrbi, na samom kraju života pacijenata.

'Rekli su nam da nikoga ne šaljemo u bolnice, čak i ako osoba ima, primjerice, 65 godina i može živjeti još dugo. Rekli su nam da ih ne šaljemo u bolnice', ispričala je medicinska sestra Latifa Löfvenberg, koja je radila u nekoliko domova za starije u sjevernom dijelu Stockholma.

'Neki od njih su mogli još godinama živjeti sa svojim najdražima, no nisu dobili tu priliku jer nikad nisu stigli do bolnice. Ugušili su se i umrli. To je bilo jako teško gledati', dodaje.

'Bolnice su pune mlađih ljudi'

Löfvenberg sada radi u bolnici u Stockholmu, na odjelu za Covid-19. I dalje većina pacijenata koji su primljeni u bolnicu nisu starije životne dobi.

'Imamo puno mladih ljudi, rođenih 70-ih, 80-ih ili čak 90-ih godina', kaže liječnica iz Stockholma, koja je željela ostati anonimna, ispričala je za BBC da ju tijekom ove epidemije niti jednom nisu zvali u domove za starije osobe zbog Covida-19.

Švedski privatni konzultant za intenzivnu njegu Mikael Fjällid vjeruje da bi puno života moglo biti spašeno da je više pacijenata imalo pristup bolničkom liječenju, ili da su zaposlenici domova dobili mogućnost da im sami daju terapiju kisikom.

'Ako vam je potrebna pomoć, trebali biste ju dobiti. Kao i svaka druga skupina u populaciji. Ako imamo više od 20% osoba koji prežive bez ikakve pomoći, za pretpostaviti je da bi možda jednak broj ljudi preživio i s kisikom', dodaje.

Dr. Thomas Linden, glavni liječnik u Nacionalnom odboru za zdravstvo kaže da bi zaposlenici trebali profesionalno odvagati potencijalne koristi faktora rizika poput ulaska virusa u bolnicu, troškova prijevoza pacijenata i ostalog.

Od zdravstvenih radnika se tražilo da ne diskriminiraju samu dob pacijenata, iako to može biti bitan faktor u kombinaciji s drugim čimbenicima.

Kada je u pitanju pružanje palijativne skrbi, pacijentima se nije davao kisik, a dr. Linden priznaje da su i ta mišljenja podijeljena.

Dati pacijentu kisik u domu ili ne?

Iz regije Gävleborg poručuju da se potrebe pojedinih pacijenata stavljaju na prvo mjesto i da medicinske sestre mogu pozvati liječnika koji će procijeniti postoji li potreba za bolničkom skrbi.

To je suprotno ideji da bi sami zaposlenici domova za starije mogli pacijentima dati kisik, jer to zahtijeva specijalističku obuku.

Christoffer Bernsköld, glasnogovornik gerijatrijske skrbi za područje Stockholma kaže da ima dovoljno resursa za skrb svih pacijenata na akutnoj, ali i palijativnoj njezi. Ukazuje i na novu, još nekorištenu vojnu bolnicu u južnom Stockholmu te ističe da nije istina da se starije pacijente ne smješta u bolnice zbog nedostatka kreveta. Ipak, kaže da postoji etička dilema oko toga treba li pacijentu dati kisik ili ga prebaciti u bolnicu.

Kritičari pak kažu da su vlasti oprezne oko hospitalizacije starijih osoba jer se boje nedostatka resursa koji bi mogli biti potrebni u budućnosti.

Kako je u drugim europskim zemljama?

I u nekim drugim europskim zemljama traži se od zdravstvenih radnika da razmotre slabost pacijenata prilikom odluke o tome hoće li ih poslati u bolnice ili ne. Primjerice, u Velikoj Britaniji kažu da je sva potrebna skrb dostupna svim pacijentima oboljelima od Covida-19, bez obzira na njihovu dob.

Iz Njemačke poručuju da je svaku osobu u domovima za starije, za koju se sumnja da ima koronavirus, pregledao liječnik, a nije bilo niti jednog pacijenta koji nije dobio svu potrebnu njegu. Mnogi su i u samim domovima dobili kisik.

Dansko udruženje medicinskih sestara poručuje da su svi pacijenti kojima je bio potreban kisik odmah poslani u bolnice. Ta bi se odluka mogla promijeniti u slučaju nedostatka respiratora, no starost pacijenata ne bi utjecala na buduće smjernice, ističu.

Na nedavnoj je konferenciji za novinare švedski premijer Stefan Löfven rekao da je država dala dodatna sredstva regionalnim vlastima za pokrivanje troškova povezanih s Covidom-19.

Löfven je dodao i da sada nije pravo vrijeme za razmišljanje o eventualnim neuspjesima, no nacionalno povjerenstvo će istražiti kako se sve odvija na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini čim završi akutni dio ove krize.