Svjetla kamera bila su uperena u nj. Na kocki je politička budućnost njegove zemlje. A onda je stiglo najgore pitanje...

Jordanski kralj Abdulah II. postao je prvi čelnik s Bliskog istoka koji se sastao s Donaldom Trumpom otkako je predsjednik Sjedinjenih Država objavio svoju namjeru preuzimanja pojasa Gaze.

Poput vrhunskog diplomata, Abdulah II. eskivirao je direktno se suprotstaviti Trumpu, nego je najavio da će prihvatiti dvije tisuće bolesne palestinske djece iz Gaze, pa još iznio nekoliko komplimenata na Trumpov račun jer zna koliko je velik ego američkog predsjednika.

"Uz sve izazove koje imamo na Bliskom istoku, konačno vidim nekoga tko nas može odvesti preko ciljne crte kako bismo svima u regiji donijeli stabilnost, mir i prosperitet", rekao je Abdulah dok je sjedio pokraj Trumpa. "Naša je kolektivna odgovornost na Bliskom istoku da nastavimo raditi s vama, da vas podržavamo, da postignemo te uzvišene ciljeve."

Abdullah II. i Donald Trump

Saul Loeb/Afp

PROČITAJTE VIŠE Jordanski kralj Donaldu Trumpu ponovio protivljenje raseljavanju Palestinaca

Glazba za Trumpove uši

Taktika se pokazala uspješnom pa je Trump, koji je samo dan prije prijetio da će uskratiti američku pomoć Jordanu ako se ta država nastavi protiviti naseljavanju Palestinaca iz Gaze na vlastiti teritorij, izgledao umiren kraljevom uvertirom tijekom sastanka u Ovalnom uredu u utorak. "To je stvarno lijepa gesta i mi to cijenimo. To je glazba za moje uši", uzvratio je benigno Trump.

Zapravo, Jordan je već desetljećima strahovito važan saveznik, ali istodobno ovisi o financijsko-obrambenoj pomoći SAD-a, stoga se međusobno sukobljavanje ne isplati ni jednima, ni drugima. U Jordanu se nalazi američka vojna baza Toranj 22 koja je imala važnu ulogu u vrijeme rata protiv Islamske države. Toranj 22 služio je kao logistička baza za garnizon Al Tanf, koji se nalazi preko granice u Siriji, a koji je bio ključan u borbu protiv ISIL-a, ali i u sklopu američke strategije obuzdavanja iranskog vojnog gomilanja u istočnoj Siriji.

Taktički potez Abdulaha II., čija je zemlja treći po veličini primatelj američke pomoći i uporno se protivi tome da postane domovina za raseljene Palestince, mogao bi uspjeti smanjiti napetosti između dva saveznika, a pritom kupiti više vremena, predviđa Politico.

Naime, Egipat, Jordan i druge arapske zemlje koordiniraju regionalnu strategiju čiji je cilj zadovoljiti Trumpovu želju da iznudi rješenje u Gazi, a Abdulah II. napravio je prvi korak, laskajući mu da bi predsjednik SAD-a "mogao biti povijesni mirotvorac". To ne znači pristanak na Trumpov plan jer ionako u njegovoj državi živi 2,1 milijun palestinskih izbjeglica i još 1,4 milijuna sirijskih, a novi bi dodatno ugrozili sigurnosnu situaciju.

Ali, kada su ga novinari izravno pitali želi li da SAD preuzme pojas Gaze, jordanski kralj nije odgovorio, nego se izvukao sugerirajući da treba pričekati dok Egipat ne predstavi svoj plan. Kao što je poznato, Trump je prošli tjedan rekao da želi kontrolirati teritorij i pretvoriti ga u "rivijeru Bliskog istoka".

Jordan i Egipat odmah su se usprotivili, ali obje države ovise o milijardama dolara koje šalje SAD s ciljem stabiliziranja Bliskog istoka. Iako je nedavno prijetio, Trump je sada malo reterirao: "Inače, prilažemo mnogo novca Jordanu i Egiptu. Puno i jednima i drugima, ali ne moram time prijetiti, mislim da smo iznad toga".

Bashar Taleb/Afp

PROČITAJTE VIŠE ‘Neću dopustiti povratak Palestinaca u Gazu, znam u koje dvije države ćemo ih preseliti, bit će to prekrasne zajednice!‘

Bez raseljavanja

Međutim, u ponedjeljak je egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo "svaki kompromis koji bi narušio prava Palestinaca, uključujući njihovo pravo da ostanu na zemlji", u izjavi objavljenoj ubrzo nakon što se ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty sastao sa svojim američkim kolegom Marcom Rubijem u Washingtonu.

Egipatski predsjednik Abdel-Fatah el-Sisi, koji bi također uskoro trebao doći kod Trumpa, iako još nije poznato kada, u utorak je pozvao na rekonstrukciju Gaze "bez raseljavanja Palestinaca".

Premda su Egipat i Jordan već dugo važni saveznici, pitanje je kako će reagirati Trump, i to ne samo zato što je nepredvidiv. Naime, još prije nekoliko godina počelo se postavljati pitanje smanjenja vojne prisutnosti SAD-a u regiji.