Nijemci su u nedjelju izašli na birališta i zaokružili političku opciju za koju smatraju da će najbolje voditi zemlju u jednom od najtežih razdoblja poslijeratne Njemačke.
Tenzije na ulici bile su jake uoči izlaska na birališta. Pristaše krajnjih političkih opcija prosvjedovali su jedni protiv drugih dok se policija borila da stvori ozračje sigurnosti nakon najnovijeg terorističkog napada koji se dogodio u petak u Berlinu. Napad nožem na španjolskog turista pokraj poznatog Spomenika holokaustu u središtu Berlina izveo je sirijski napadač, a policija je objavila da je napad bio antisemitskog predznaka. Bio je to posljednji u nizu napada koji od svibnja prošle godine potresaju Njemačku.
PRATITE UŽIVO U tijeku su najvažniji izbori od ujedinjenja Njemačke
Najviši ulozi
Bez obzira na rezultat, sve ankete jasno su pokazale da se Njemačka pomaknula snažno udesno. Socijaldemokrati dosadašnjeg kancelara Olafa Scholza očekivali su svoj najlošiji poslijeratni rezultat, a Alternativa za Njemačku pripremila je šampanjac za veliko slavlje. Činjenica da je njihova kandidatkinja za kancelarku Alice Weidel bila u prvom planu na svim debatama i da je uopće ravnopravno sudjelovala u studiju s liderima CDU, SPD-a i Zelenih pokazuje da su se stvari u Njemačkoj jako promijenile. Krajnje desna stranka očekivala je dvostruko više zastupnika u parlamentu.
"Ulozi ne mogu biti veći na ovim izborima. Njemačke mainstream stranke kontinuirano podbacuju u uvjeravanju birača da odbace krajnju desnicu, a ovi izbori mogli bi im biti posljednja šansa da to učine", rekao je za Le Monde Michael Bröning, politički analitičar i autor, suradnik SPD-a. "Demokratske snage moraju pronaći rješenje za ekonomsku stagnaciju, izazove koje donosi imigracija i općenito nezadovoljstvo birača. Jer, ako stranke establishmenta ovaj put ne uspiju, establishmenta uskoro neće biti", smatra Bröning.
Dobar rezultat "trećih" stranaka - Die Linke, FDP (liberali) i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), bolji od očekivanog, značit će dodatne muke za sastavljanje buduće koalicije.
Normalizacija AfD-a već je dobrim dijelom nastupila, iako građani još nisu skloni javno iznositi da glasaju za tu stranku, kao što su to na izborima u Americi prošli put radili glasači Donalda Trumpa. U odnosu na dva prethodna ciklusa, jasno je da je AfD danas normalan dio političke scene.
Podrška toj ekstremno desnoj stranci daleko je veća na istoku, i podcrtava razlike koje i dalje postoje, i 30 godina nakon ujedinjenja Njemačke. To se već pokazalo na izborima za Europski parlament u lipnju prošle godine, kada je AfD bila prva stranka u bivšoj istočnoj Njemačkoj s 29,7 posto glasova, dok je u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj bila na četvrtom mjestu, s 13 posto biračke podrške. Zanimljiv je detalj da se iz predizbornih anketa čini kako Elon Musk, desna ruka američkog predsjednika, svojom javnom podrškom i jakom promocijom AfD-a i Alice Weidel, nije previše pomogao stranci. AfD, doduše, jest malo rastao u anketama posljednjih tjedana, ali još je više rasla Die Linke, stranka krajnje ljevice, čiji su lideri pozivali birače na "barikade" i obranu lijevih političkih vrijednosti.
Zanimljivo je i da sve stranke s radikalnim programom - AfD, Die Linke i BSW - imaju snažne korijene u istočnoj Njemačkoj.
Pred Friedrichom Merzom, najizglednijim budućim kancelarom, teško je razdoblje. Njemačka je u dubokim problemima i konačno razrješenje balasta dosadašnje vlade bit će samo kratkoročno olakšanje. Nijemci, prije navikli na urednu i funkcionalnu ekonomiju, bijesni su zbog stanja njemačkog gospodarstva, no jednako im je važno pitanje imigracije. Većina smatra da bi država trebala promijeniti imigracijsku politiku i bolje paziti tko ulazi u zemlju.
Još teže bit će rješavanje dugo nakupljanih problema u ekonomiji, pogotovo zbog političke fragmentacije i snažnih oprečnih mišljenja mainstream stranaka, oslabljenih rastom AfD-a. Nije samo riječ o tome da je njemačke automobile potukla kineska konkurencija. Smatra se da je današnja Njemačka dijelom i rezultat dvadeset godina neulaganja u javnu infrastrukturu poput željezničkih pruga, za koje Britanci ističu da su "gore od njihovih", propadanja obrazovnog sustava i sporog napretka digitalizacije. Nema inovacija, a rast proizvodnje je slab.
Rješenje mnogi vide u "dužničkoj kočnici", odnosno u njezinu otpuštanju. Mnogi smatraju da je ta mjera ekonomskog opreza, izglasana 2009. nakon velike svjetske ekonomske krize, jedan od faktora zbog kojih se Njemačka nalazi u najduljem razdoblju stagnacije od Drugoga svjetskog rata. Za reviziju ili uklanjanje potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu.
Osim pitanja imigracije i ekonomije, novi njemački lider bit će bačen i u vanjskopolitičku vatru. Merz je već dao do znanja kako on tu misli postupati. "Treba nam snažnija Njemačka na globalnoj pozornici, snažnija suradnja s ostatkom Europe", poručio je u predizbornoj kampanji. No Njemačka jako ovisi o SAD-u jer je izvozna ekonomija i Trumpove carine bile bi veliki udarac oporavku.
Na upit o njemačkim izborima Trump je samo lakonski odgovorio: "Želim im sreću. Mi imamo svojih problema".
"Želim im sreću"
Dok se ne sklopi nova vladajuća koalicija, tehnički kancelar ostaje Olaf Scholz. Za njega se očekuje da neće, čak i ako SPD uđe u veliku koaliciju s CDU što je jedna od kombinacija s kojom se kalkuliralo, biti dio buduće vlade. Previše je nepopularan među građanima. Njegova je vlada većinu vremena provela u političkoj blokadi zbog neslaganja s koalicijskim partnerima. Merzu kao novom kancelaru ne bi bilo lakše. Prvi test bit će mu slaganje nove njemačke vladajuće koalicije. Samopouzdano je, tražeći od Nijemaca mandat, rekao kako se nada da će je završiti u roku od dva mjeseca, do Uskrsa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....