Dok u prijestolnici Saudijske Arabije, Rijadu, traju američko-ruski razgovori delegacija predvođenih šefovima diplomacija dviju zemalja, Marcom Rubiom i Sergejem Lavrovom, sa ciljem eventualnog okončanja ratnih sukoba u Ukrajini, ne nedostaje aktivnosti suprotstavljenih strana ni na nekim drugim svjetskim žarišnim točkama.
S Indo-Pacifika, regije u kojoj Kina uporno nastoji nametnuti svoju dominaciju i provodi svoju pomorsku ekspanziju, stižu vijesti o novim vojnim manevrima Pekinga i Washingtona. Kina je u subotu, kako prenosi Newsweek, rasporedila brodove obalne straže u vodama unutar 60-ak kilometara od obale najzapadnije filipinske provincije Palawan. Filipini su već dugo u teritorijalnom sporu s Pekingom u Južnom kineskom moru. Iako se spor ranije uglavnom odnosio na nekolicinu grebena, kineska obalna straža je više od mjesec dana patrolirala samo nekoliko desetaka kilometara od pokrajine Zambalese u blizini najnaseljenije filipinskog otoka Luzon, gdje se nalazi i glavni grad Manila.
Manila na trenutačne patrole Pekinga gleda kao na nezakonito utvrđivanje svoje jurisdikcije daleko od kineskih voda. Kina, pak, tvrdi da ima suverenitet nad većim dijelom Južnog kineskog mora, navodeći kao argument povijesna prava, unatoč odluci međunarodnog arbitražnog suda iz 2016. koji je odbacio te tvrdnje Pekinga, kako podsjeća američki list.
Podaci o praćenju brodova koje je u nedjelju podijelio Ray Powell, direktor platforme pomorskih analiza i praćenja pomorskog prometa SeaLight pri Sveučilištu Stanford, pokazuju da su brodovi kineske obalne straže napustili Scarborough Shoal, sporni greben koji je Kina prisvojila od susjedne zemlje nakon napetosti 2012. godine - i otplovili prema jugu unutar 35 nautičkih milja od Palawana, arhipelaga u kojem živi populacija od milijun ljudi.
Kineski brodovi bili su unutar isključivog gospodarskog pojasa (Exclusive economic zone - EEZ) Filipina, područja koje se proteže 200 nautičkih milja od njegove obale, gdje Manila ima ekskluzivna prava na istraživanje i iskorištavanje prirodnih resursa prema Konvenciji UN-a o pravu mora (UNCLOS).
Pomorski manevri kod Japana i Filipina
Powell je kinesko raspoređivanje nazvao "demonstracijom sile", citirajući analizu SeaLighta iz 2023. godine. "Nametljive patrole ključni su dio kineske taktike ‘sivih zona‘, s ciljem uspostavljanja stalne prisutnosti i postupne normalizacije kineske jurisdikcije nad područjima dodijeljenim njezinim susjedima prema međunarodnom pravu", rekao je on.
Taktike sive zone odnose se na akcije koje se koriste za postizanje strateške prednosti bez pokretanja punog vojnog odgovora. Iako je stranim brodovima dopušteno prolaziti kroz EEZ prema pravilima o slobodi plovidbe, Filipini su prosvjedovali protiv kineskih pomorskih snaga zbog nezakonitog utvrđivanja jurisdikcije, kao i zbog kineske izgradnje umjetnih otoka unutar svojeg EEZ.
"Filipinska obalna straža ostaje nepokolebljiva u svojoj predanosti potvrđivanju nacionalnog suvereniteta, suverenih prava i pomorske jurisdikcije u Zapadnom filipinskom moru u skladu s UNCLOS-om, Zakonom o filipinskim pomorskim zonama i Arbitražnom odlukom iz 2016.", napisao je glasnogovornik filipinske obalne straže Jay Tarriela na X-u, vezano uz kineske patrole kod pokrajine Zambales.
PROČITAJTE VIŠE: Satelitske snimke ‘uhvatile‘ deset puta veći od Pentagona u predgrađu Pekinga: ‘Za što se oni spremaju?‘
Kina i Filipini učvrstili su se na svojim pozicijama u sporu u Južnom kineskom moru. U međuvremenu, Manila napreduje sa svojim programom vojne modernizacije vrijednim 35 milijardi dolara, uključujući mornarička plovila iz Južne Koreje, te razmišlja o kupnji nekoliko podmornica. Napetostima dodatno doprinosi raketni sustav srednjeg dometa američke vojske, koji je raspoređen na filipinskom tlu od prošlog travnja. Kina je raspoređivanje tog sustava nazvala "vrlo opasnim potezom".
U međuvremenu, SAD je u četvrtak objavio da će njihov najnoviji amfibijski ratni brod, koji može nositi nevidljive, ‘stealth‘ borbene zrakoplove, biti stacioniran u Japanu. Japan je potpisnik američkog sigurnosnog sporazuma, kojim se definira prvi otočki lanac odvraćanja s Tajvanom i Filipinima - prema obrambenom konceptu SAD-a - kojem je svrha ograničiti sposobnosti kineskih snaga u slučaju rata u suradnji sa savezničkim zemljama i prijateljskim teritorijima u zapadnom Tihom oceanu.
Pentagon je ranije stacionirao zrakoplove, brodove i vojne postrojbe u Japanu, uključujući i amfibijski jurišni brod USS America, a najava njegove zamjene stigla je nakon što je kineska vojska prošlog prosinca porinula svoj prvi amfibijski jurišni brod nove generacije. Američka pacifička flota priopćila je da će USS Tripoli, sestrinski i drugi amfibijski jurišni brod klase America - raspoređen u operativnu službu u srpnju 2020. godine - napustiti matičnu luku u San Diegu u Kaliforniji i biti raspoređen u luci Sasebo u Japanu - koja se nalazi istočno od Kine preko Istočnog kineskog mora - umjesto broda USS America. Nije jasno kada će biti realizirana "planirana rotacija snaga", kako je prenio Newsweek.
Rotacija ratnih brodova odražava napetosti u sigurnosnom okruženju u regiji Indo-Pacifika, gdje američka mornarica mora rasporediti najsposobnije brodove za jačanje nacionalne sigurnosti SAD-a i poboljšanje njegove sposobnosti zaštite strateških interesa, kako stoji u priopćenju. Ovo bi bila treća velika rotacija američkih ratnih brodova u indo-pacifičkoj regiji od prošlog studenog, kada se nosač zrakoplova USS George Washington vratio u svoju japansku matičnu luku Yokosuka, a brza jurišna podmornica USS Minnesota raspoređena u Guam.
Novo ‘iskrenje‘ oko Tajvana
"Održavanje sposobnosti naprednih pomorskih snaga s najnaprednijim brodovima podupire predanost Sjedinjenih Država obrani Japana i sigurnosti i stabilnosti vitalne indo-pacifičke regije", navela je američka Pacifička flota u svom priopćenju. Američka mornarica, kako prenosi Newsweek, nastavit će raspoređivati svoje najnaprednije ratne brodove u zapadnom Tihom oceanu, gdje je Kina proširila svoj pomorski doseg i prisutnost daleko od svojih obala.
Između Washingtona i Pekinga, kako podsjeća američki list, ‘zaiskrilo‘ je nedavno ponovno i oko Tajvana. Naime, prošlog je tjedna State Department uklonio formulaciju o protivljenju SAD-a neovisnosti Tajvana, na koji Peking polaže pravo kao na kineski teritorij - a koja glasi "ne podržavamo neovisnost Tajvana" - iz svojeg informativnog biltena o odnosima s Tajvanom. Nije jasno zašto je formulacija uklonjena niti je li taj potez povezan s promjenom politike koju je naredila administracija predsjednika Donalda Trumpa.
PROČITAJTE VIŠE: Nakon okršaja u Južnom kineskom moru oglasila se Amerika: ‘Ovo je opasno i može eskalirati‘
Na Tajvanu, državi službenog imena Republika Kina, vladaju od Pekinga neovisne vlasti otkako su se snage poražene u građanskom ratu od komunističkih snaga Mao Zedonga povukle na taj otok. Tajvan nikada nije proglasio neovisnost - što bi bio potez zbog kojeg je Kina prijetila ratom - ali funkcionira kao suverena država s vlastitom demokratskom vladom, vojskom i definiranim teritorijem.
Kao uvjet uspostavljanja diplomatskih odnosa, Peking zahtijeva od zemalja da priznaju načelo "Jedne Kine" i prekinu službene veze s Tajvanom. Više od četiri desetljeća i SAD je slijedio politiku "jedne Kine", priznajući - ali ne podržavajući - kinesko pravo na otok od 23 milijuna stanovnika i ne izražavajući de jure potporu neovisnosti Tajvana.
Tijekom redovnog brifinga kineskog ministarstva vanjskih poslova u ponedjeljak, glasnogovornik Guo Jiakun rekao je da je State Department ovime "ozbiljno unazadio," ponizio međunarodno pravo i prekršio stalne sporazume s Pekingom. "Ovo je još jedan primjer SAD-a koji se drži svoje pogrešne politike korištenja Tajvana za obuzdavanje Kine", dodao je te pozvao SAD da "odmah ispravi svoje nedjela". Također je iznio zahtjev da Washington "prestane unapređivati svoje suštinske odnose s Tajvanom, prestane pomagati Tajvanu u širenju tzv. međunarodnog prostora, prestane ohrabrivati i podržavati ‘neovisnost Tajvana‘ i izbjegne daljnju ozbiljnu štetu kinesko-američkim odnosima te miru i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu".
Predsjednik Tajvana, Lai Ching-te, rekao je da nema potrebe za proglašavanjem neovisnosti jer otok već jest neovisna nacija. Iako SAD službeno ne priznaje neovisnost Tajvan, Washington je i dalje njegov najveći pristaša i opskrbljivač oružjem.
U subotu se američki državni tajnik Marco Rubio sastao s japanskim i južnokorejskim kolegama u Münchenu. U zajedničkom priopćenju trojac je naglasio važnost mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu i usprotivio se "svakim pokušajima jednostranog prisiljavanja ili prisiljavanja na promjene statusa quo". Također, po prvi puta su prvi diplomati ove tri zemlje pozvali na značajnije sudjelovanje Tajvana u međunarodnim organizacijama.
"Kao što je uobičajeno, informativni list je ažuriran kako bi se javnost informirala o našem neslužbenom odnosu s Tajvanom", rekao je, pak, za Newsweek glasnogovornik State Departmenta. Dodao je kako Sjedinjene Države ostaju predane svojoj politici ‘jedne Kine‘. "Politika SAD-a vođena je Zakonom o odnosima s Tajvanom, trima američko-kineskim zajedničkim priopćenjima i šest jamstava Tajvanu. Sjedinjene Države predane su očuvanju mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu... Sjedinjene Države i Tajvan imaju čvrst neslužbeni odnos. Dijelimo slične vrijednosti, duboke komercijalne i gospodarske veze i jake veze među ljudima", zaključio je.
Posljednjih godina Kina je pojačala vojni, ekonomski i diplomatski pritisak kako bi dodatno izolirala i izvršila pritisak Tajvan. Dužnosnici američke obrane i obavještajne službe upozorili su ranije da je kineski predsjednik Xi Jinping naredio svojoj vojsci da bude sposobna za napad na otok do 2027. godine.
Pomiče li se Trumpov fokus?
Nedavni komentari Donalda Trumpa, pak, potaknuli su sumnje na Tajvanu oko toga hoće li SAD smisleno intervenirati u slučaju kineskog nasrtaja. Trump je, naime, optužio Tajvan, najvećeg svjetskog proizvođača naprednih poluvodiča, za "krađu" američke industrije čipova. Nekoliko dana nakon svoje inauguracije 20. siječnja, ponovio je tu tvrdnju i obećao da će vratiti proizvodnju čipova u SAD, prijeteći carinama do 100 posto.
U međuvremenu, The Economist u svojoj analizi tematizira pitanje eventualne povezanosti Trumpove ustrajnosti u brzom rješavanju rata sa situacijom na Indo-Pacifiku. Dok se na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji među Europljanima govorilo o izdaji i "pomirenju", uz strah da prijetnja američkog napuštanja Ukrajine znači i odricanje SAD-a svoje uloge jamca europske sigurnosti uopće, američki generali i sigurnosni moćnici na obrambenom forumu u Honoluluu govorili su o važnosti jačanja azijskih saveznika. Možda će, kako je sugerirao jedan južnokorejski sudionik, sklapanje sporazuma s Rusijom omogućiti Washingtonu da se usredotoči na odvraćanje moći Kine, piše Economist.
Raspoloženje na konferenciji u Honoluluu nedvojbeno je bilo mračno, ali iz bitno drugačijih razloga od onoga u Münchenu. Mnogi u SAD-u vide Rusiju kao neprijatelja s kojim bi se trebali baviti njihovi europski saveznici, dok je Kina strašan suparnik koji se može obuzdati samo uz pomoć saveznika.
Admiral Samuel Paparo, šef američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva, upozorio je da je Kina na "opasnom putu". Kineske robusne i sve sofisticiranije ratne igre oko Tajvana, kako je ocijenio, nisu bile puke vježbe, nego "probe" za invaziju na otok i mogle su poslužiti kao ‘smokvin list‘ za prikrivanje priprema za rat. Također je oglasio uzbunu zbog nespremnosti američkih snaga za takav scenarij. "Naša skladišta (streljiva) su pri kraju. Naši zaostaci u održavanju rastu svakim mjesecom u svakom kritičnom elementu združenih snaga... Ključne zračne, raketne, pomorske i svemirske platforme, zastarijevaju brže nego što ih trenutačno možemo zamijeniti, a mi imamo posla sa sve manjim marginama za pogreške", rekao je.
Govoreći u Bruxellesu, američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je europskim saveznicima da će morati preuzeti primarnu odgovornost za vlastitu sigurnost. SAD od sada daje prioritet suočavanju s Kinom, koja ima "sposobnost i namjeru ugroziti našu domovinu i temeljne nacionalne interese u Indo-Pacifiku". Štoviše, Trump "neće dopustiti da itko pretvori ‘ujaka Sama‘ u ‘ujaka naivčinu‘", poručio je on.
PROČITAJTE VIŠE: Kina oko Tajvana rasporedila najveću flotu u posljednjih 30 godin: ‘Ovo je osveta i jasna poruka‘
Osjećajući da bi taj trenutak mogao doći, saveznici u NATO-u posljednjih su godina pokušali pokazati da mogu pomoći SAD-u u očuvanju ravnoteže snaga na Pacifiku. Kanadski ratni brod plovio je kroz Tajvanski tjesnac 16. veljače, izazivajući bijes u Pekingu. Francuski nosač zrakoplova, FS Charles de Gaulle, nalazi se u regiji i provodi vježbe s američkom mornaricom i regionalnim partnerima. Talijanski ITS Cavour stigao je u regiju prošle godine, a Britanci se vraćaju kasnije ove godine.
No, čini se da Trumpova administracija ove napore odbacuje kao besmislene geste. Hegseth je privatno poručio europskim saveznicima da se trebaju držati obrane vlastite regije. Međutim, u Honoluluu su ‘jastrebovi‘ kineskog pitanja bili podijeljeni oko naglog zaokreta Trumpove administracije u Europi. Neki su tvrdili da se "odvraćanje ne može dijeliti". Ako bi SAD izgubile kredibilitet kao saveznik u Europi, izgubile bi kredibilitet i u Aziji. David Stilwell, bivši dužnosnik State Departmenta u prvoj Trumpovoj administraciji, okrenuo je ‘pilu naopaku‘ kako bi osudio saveznike koji soliraju. "Slabost na jednom mjestu stvara slabost posvuda - to su nezdravi odnosi i rađaju agresiju", rekao je.
Pomak od Europe na Indo-Pacifik
Neki su smatrali da bi manje činjenja u Europi dovelo do toga da Washington više učini u Aziji, tako da bi se dugo očekivani i često ometani američki "zaokret prema Aziji" napokon ostvario. Drugi su, pak, izrazili zabrinutost da će SAD jednostavno posvuda činiti manje.
Donald Trump, kako piše Economist, zasad nije pokazao čvrstu ruku u Indo-Pacifiku. Uveo je carine Kini, ali je pokušao pridobiti njezinog čelnika Xi Jinpinga, možda u nadi da će postići veliki trgovinski sporazum. Nije pokazao ni ikakav znak povećanja američke obrambene potrošnje na 5 posto BDP-a - s nešto više od 3 - kao što zahtijeva od europskih saveznika. Prvi njegovi gosti u Bijeloj kući bili su japanski premijer Ishiba Shigeru, a odmah nakon njega indijski premijer Narendra Modi. Čini se da to signalizira nastavak fokusa na Indo-Pacifik, dok se u međuvremenu čini da diplomatski jezik o Tajvanu postaje sve oštriji. U zajedničkom priopćenju Trumpa i Ishibe navodi se da se "suprotstavljaju bilo kakvim pokušajima da se jednostrano promijeni status quo silom ili prisilom", pri čemu je dodatak "prisile" novost.
Economist također upozorava na potiho provedenu promjenu na internetskoj stranici State Departmenta, gdje je izbrisana formulacija o izričitom protivljenju SAD-a neovisnosti Tajvana. S druge strane, gušenje USAID-a i obustava financiranja mnogih humanitarnih i drugih projekata diljem svijeta sugeriraju da Trump nije ozbiljan u namjeri osporavanja utjecaja Kine na globalnoj razini, ocjenjuje Economist.
I dok stratezi mogu govoriti o "poklapanju" europske i azijske scene, situaciju s naoružanjem postaje ozbiljnija kako se američki arsenali iscrpljuju. Nedostatak streljiva u Aziji barem je djelomično uzrokovan američkom potporom Europi, primjerice u sustavima protuzračne obrane. Slanje više njih u Ukrajinu značilo bi manje za obranu slabo zaštićenih baza na Pacifiku. Ako se moraju donijeti teški izbori, zaključuje Economist, admiral Paparo je bio jasan oko toga što bi trebali biti američki prioriteti. "Ako ste birali svjetsko gravitacijsko središte prije 100 godina, to bi bilo negdje u istočnoj i srednjoj Europi. Danas je točno u Indo-Pacifiku", zaključio je on.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....