Vjerojatno ni najpesimističniji politički i vojni promatrači i analitičari ruske sveobuhvatne agresije na Ukrajinu i brojni zapadni saveznici Ukrajine - posebno mnogi vječno ‘konsternirani, iznenađeni i zatečeni‘ europski čelnici - nisu očekivali ovako, barem u ovom trenutku, krajnje sumoran slijed događaja za Kijev u odlučnosti Donalda Trumpa da privede Putinov rat u Ukrajini očito pod svaku cijenu, iako je sve što sada čini još u predizbornoj kampanji jasno sugerirao. Amerikanci su, naime, sjeli s predstavnicima Kremlja kao ravnopravnima za stol u Rijadu da bi bez Ukrajine i zapadnih saveznika SAD-a i žrtve ove ruske agresije krenuli, kako su oni to zamislili, odlučivati o sudbini te u ruskom orgijanju spaljene i razorene zemlje.
Pritom ruski pregovarači - nekad davno poštovani i općeprihvaćeni ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, te Putinov glavni savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov - nisu po pitanju protuzapadnog narativa, dezinformacija, lažnih argumenata i agresorskih zahtjeva Moskve odstupili niti centimetra, kao niti glasovi koji se u međuvremenu javljaju izravno iz Kremlja. A američki predstavnici, predvođeni državnim tajnikom Marcom Rubiom, ni da trepnu. Dapače, obje su strane razgovore ocijenile kao dobre i korisne i kao "tek početak" te su se složili normalizirati odnose i pripremiti sastanak Vladimira Putina i Donalda Trumpa.
Trump otkrio sve karte: ‘Zelenski je diktator!‘
No, hladni tuš za Kijev i iscrpljene i ispaćene građane Ukrajine tek je slijedio. Ubrzo nakon završetka razgovora SAD-a i Rusije u prijestolnici Saudijske Arabije javio se Trump osobno - i iskritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ukrajinsko vodstvo što sada ‘kukaju‘ jer nisu sudjelovali u tim razgovorima, a da su imali tri godine da tu situaciju, u kojoj se, kako je rekao, nisu ni trebali naći, završe, odnosno spriječe. "Pa, bili ste tu tri godine, trebali ste to završiti...nikad to niste trebali ni početi. Trebali ste postići sporazum", rekao je, između ostaloga, Trump.
Američki predsjednik također je u svojim ocjenama očito podržao narativ Kremlja i Vladimira Putina, koji opetovano dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog kao predsjednika, budući da mu je mandat istekao, a zbog ratnog stanja novi izbori nisu održani.
"Donald Trump je signalizirao da bi izbori u Ukrajini trebali biti dio mirovnog sporazuma s Rusijom, u svojim prvim javnim izjavama nakon što su SAD održale razgovore na visokoj razini s Moskvom u Rijadu. U primjedbama u kojima je kritizirao način na koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski postupao u ratu, američki je predsjednik rekao: ‘Prošlo je dosta vremena otkako smo imali izbore‘ u Ukrajini. ‘To nije stvar Rusije. To je nešto što dolazi od mene i dolazi iz mnogih drugih zemalja", rekao je on novinarima u svom odmaralištu Mar-a-Lago na Floridi i ‘poentirao‘.
"Sada imate vodstvo (u Ukrajini) koje je dopustilo nastavak rata koji se nikada nije ni trebao dogoditi", kako je njegove riječi prenio Financial Times. "Rusija želi nešto učiniti", rekao je američki predsjednik, nakon što je u ponedjeljak ponovno sugerirao da Putin taj koji "želi zaustaviti borbe" i zapitao se namjerava li ruski čelnik zapravo doista zauzeti cijelu Ukrajinu, kako je prenio ruski neovisni medij Meduza. Unatoč tome što ruski čelnik za sada nije odustao niti od jednog od svojih osvajačkih zahtjeva niti je promijenio protuzapadnu retoriku, dok je Kijev, kako su prenosili brojni mediji, iako je Ukrajina žrtva agresije, pokazao volju za ustupke, spominjući čak i one teritorijalne.
Da bi na kraju kasnije u srijedu američki predsjednik, preuzimajući narativ Kremlja, otvoreno nazvao Zelenskog - koji je nedavno odbio američki ‘ambiciozan‘ odgovor na svoj prijedlog sudjelovanja SAD-a u eksploataciji ukrajinskih golemih resursa rijetkih metala i minerala - diktatorom aludirajući da vlada bez izbora i time zapravo otkrio svoje karte. Komentar Donalda Trumpa stigao je nakon nakon što je Zelenski ocijenio da američki predsjednik "živi u prostoru (kremaljskih) dezinformacija", očito s obzirom na neke svoje komentare o ukrajinskom pitanju.
Reakcije istaknutih zapadnih medija na Trumpove sinoćnje komentare su uglavnom jedinstvene u zaključku - američki predsjednik praktički je Ukrajinu optužio za rat koji za nekoliko dana ulazi u četvrtu godinu, posve ignorirajući činjenicu da je Moskva ta koja je ničim izravno izazvana napala Ukrajinu.
"Nakon što je predsjednika Volodimira Zelenskog isključio iz prvih američkih pregovora s Rusijom o okončanju rata, Trump je u utorak lažno optužio Ukrajinu za početak sukoba koji je opustošio njezinu zemlju i ubio tisuće njezinih ljudi. A u svojim dosad najneprijateljskijim komentarima prema ukrajinskom čelniku, Trump je izrazio još jednu od teza predsjednika Vladimira Putina - da je vrijeme za izbore u Ukrajini - u očitom pokušaju da započne proces guranja Zelenskog u stranu", oštro je Trumpove primjedbe komentirao CNN.
"Komentar - ignorirajući da je Rusija napala Ukrajinu bez provokacije prije tri godine u ovom mjesecu - bila je Trumpova najoštrija osuda ukrajinske strane do sada", piše Politico.
PROČITAJTE VIŠE: Euforija u Rusiji, Zelenski šokiran TrumpOM: ‘On živi u Putinovom svijetu dezinformacija... Neću potpisati!‘
"Dok su u Saudijskoj Arabiji pokrenuti mirovni pregovori, predsjednik Trump jasno je dao do znanja da su dani izolacije Rusije prošli i sugerirao da je Ukrajina kriva za invaziju. Više od desetljeća Zapad se ponovno suočava s Istokom u onome što se naširoko naziva novim hladnim ratom. Ali s predsjednikom Trumpom ponovno na dužnosti, Amerika daje dojam da bi mogla promijeniti stranu. Čak i dok su američki i ruski pregovarači sjedili zajedno u utorak prvi put od potpune invazije Moskve na Ukrajinu prije gotovo tri godine, Trump je signalizirao da je voljan napustiti američke saveznike kako bi se zauzeo za zajednički cilj s ruskim predsjednikom Vladimirom V. Putinom. Što se gospodina Trumpa tiče, Rusija nije odgovorna za rat koji je razorio njezinog susjeda. Umjesto toga, on sugerira da je Ukrajina kriva za rusku invaziju na nju. Slušati gospodina Trumpa kako u utorak razgovara s novinarima o sukobu značilo je čuti verziju stvarnosti koja bi bila neprepoznatljiva na terenu u Ukrajini i sigurno se nikada ne bi čula od bilo kojeg drugog američkog predsjednika bilo koje stranke", komentirao je Peter Baker, glavni dopisnik The New York Timesa iz Bijele kuće.
‘Nula je šansi da ga zanima mir, neće stati‘
Washingtonski sigurnosni istraživački centar Institut za proučavanje rata (ISW) u svojem najnovijem izvješću, navodeći da su se ruski i američki dužnosnici sastali u Saudijskoj Arabiji na bilateralnim razgovorima o ratu u Ukrajini, ističe kako procjene zapadnih obavještajnih službi sugeriraju da Putin nije promijenio svoju viziju pobjede u Ukrajini te i dalje vjeruje da je ruska vojna nadmoć tolika da može nadigrati Zapad i Ukrajinu na bojnom polju. Kako se navodi, šest američkih službenih izvora reklo je NBC-u kako Putin još uvijek misli da može "pričekati" Ukrajinu i Europu kako bi na kraju kontrolirao cijelu zemlju. Zapadni obavještajni dužnosnik primijetio je kako Putin "misli da pobjeđuje" i ne osjeća pritisak da prekine neprijateljstva zbog ruskih gubitaka na bojištu.
"Rusija i dalje ne pokazuje nikakve naznake da je spremna učiniti bilo kakve značajne ustupke po pitanju Ukrajine, prema procjeni zapadnih obavještajnih službi i američkih dužnosnika... NBC je 18. veljače izvijestio da su četiri zapadna obavještajna dužnosnika i dva dužnosnika američkog Kongresa izjavili da obavještajni podaci iz Sjedinjenih Država i nenavedenih bliskih američkih saveznika pokazuju da ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje želi kontrolirati cijelu Ukrajinu i da njegovi ciljevi "ostaju maksimalistički". Jedan dužnosnik Kongresa izjavio je da postoji "nula" obavještajnih podataka koji pokazuju da je Putin zainteresiran za "stvarni mirovni dogovor upravo sada". Dužnosnici obavještajne službe izjavili su da Putin ne planira povući snage iz Ukrajine niti povući bilo kakvo osoblje ili opremu iz zapadne Rusije. Šestorica dužnosnika izjavila su da bi Putin mogao pristati na primirje i mirovni sporazum kako bi se ruskoj vojsci dalo vremena da se odmori i rekonstruira, a među zapadnim dužnosnicima postoji ideja da bi Putin mogao "proći kroz rundu" pregovora kako bi vidio koje ustupke može dobiti i ponovno integrirati Rusiju u globalnu zajednicu. Dvojica dužnosnika Kongresa i bivši visoki dužnosnik američke administracije primijetili su da su Putinove "široke ambicije" ostale nepromijenjene od kraja Bidenove do nove Trumpove administracije", priopćio je u širokoj analizi ISW.
Nakon prvog izravnog susreta dužnosnika SAD-a i Rusije na visokoj razini od početka ruske invazije na Ukrajinu, The Economist u svojoj analizi tematizira Putinovu taktiku u ‘igri‘ s Trumpom, ističući u naslovu kako ruski predsjednik misli da je bolji igrač pokera.
Sudeći prema buci koja podiže ruska propaganda i očaju među nekim Europljanima, navodi Economist, Vladimir Putin nikada nije bio bliže pobjedi u svom ratu protiv Ukrajine. No, tri godine nakon invazije, ističe ugledni list, nije jasno što znači "pobjeda". Njegovi ciljevi su nedostižni, ‘specijalna vojna operacija‘ planirana je u tajnosti, njegova vlada držana je u mraku, kao i ruski narod, piše Economist te naglašava da, iako Putin govori o obrani ruskog suvereniteta, ono što će se dalje događati ovisi djelomično o čimbenicima koji su izvan njegove kontrole - političkoj situaciji u Ukrajini, naporima Europe u ponovnom naoružavanju i, prije svega, Donaldu Trumpu.
Sumorna ruska slika
Pregovori s Trumpovom administracijom službeno su započeli, no Trump, kako se ocjenjuje, nema jasan plan, a njegove mogućnosti protežu se od okretanja leđa Ukrajini do povećanja vojne pomoći i sankcija Moskvi. Sastanak u Rijadu Economist naziva nastavkom "plesom" Putina i Trumpa, koji su pristali na, kako se ocjenjuje, nebulozan niz pregovora o Ukrajini i "uzajamnim geopolitičkim interesima". Otvoreni razgovori izrazito odgovaraju gospodinu Putinu - dok Trump na njih gleda kao na način da se okonča "smiješni" rat, ruski čelnik ih vidi kao pozornicu u širem sukobu, prenosi Economist riječi jednog američkog dužnosnika. Ruski čelnik računa da može izdržati više od Ukrajine ili NATO-a, a poput igrača pokera, jak je u projiciranju samopouzdanja i snage.
PROČITAJTE VIŠE: Europa tone sve dublje, ‘ključni‘ sastanak u Parizu je bila čista PR predstava: Nisu svjesni što se događa...
Ipak, u stvarnosti, kako se ocjenjuje, njegove karte nisu tako jake kako bi želio da njegovi protivnici vjeruju, dok bi mu kraj rata mogao donijeti velike komplikacije kod kuće.
Svaka procjena ruske pregovaračke pozicije, ističe se u analizi, trebala bi početi vojnom situacijom, a ruska vojska pokazala je slab učinak - tempo napredovanja je ubitačno spor, još od se muči da zauzme strateški važan, evakuiran grad Pokrovsk, gdje su trenutačni gubici nevjerojatni. Većinu dobitaka, navodi se dalje, Rusi su imali u prvim tjednima rata. U travnju 2022. godine, nakon povlačenja sa sjevera Ukrajine, Rusija je kontrolirala je 19,6 posto ukrajinskog teritorija, a njezini gubici u poginulim i ranjenim vojnicima bili su oko 20.000. Moskva je do danas okupirala 19,2 posto, a gubici iznose 800.000, kako procjenjuju britanski izvori. Jedan zapadni dužnosnik kaže da se "dvije vojske bore jedna protiv druge jer ne mogu stati, a ne zato što se stvarno nadaju da će postići odlučujuću pobjedu".
Gubici vojne opreme su, kako se ocjenjuje, zapanjujući - kada su u pitanju ruske zalihe oklopa iz sovjetske ere, stvarane desetljećima, više od polovice od 7300 tenkova koje je Kremlj držao u skladištima je nestalo, a od onih koji su preostali, tek 500-tinjak njih se može brzo popraviti. Do travnja, kako se navodi, Rusija bi mogla ostati bez tenkova T-80. Prošle godine izgubila je dvostruko više topničkih sustava nego prethodne dvije godine. Regrutacija vojnika na ugovor sve je skuplja, a opća mobilizacija bila bi politički riskantna jer istraživanja javnog mnijenja jasno pokazuju da Rusi žele završetak rata.
Ruska ekonomija, pak, izdržala je udar sankcija zahvaljujući profesionalizmu i sposobnosti čelnika središnje banke, visokim cijenama roba i fiskalnim poticajima. No, preraspodjela resursa iz proizvodnih sektora u vojni kompleks pokrenula je dvoznamenkastu inflaciju. Kamatne stope su na visokih 21 posto, što je najviša razina u posljednja dva desetljeća. Manjak radne snage je kroničan problem, a brojke o stanju gospodarstva možda i nisu previše pouzdane, budući da statistički ured stalno revidira procjene rasta, no u procurjelom izvješću središnje banke i ministarstva gospodarstva, koje je objavio Reuters, upozorava se da bi do recesije moglo doći prije nego što inflacija uspori.
‘Putin je ranjen, najgori je trenutak za ustupke‘
Oleg Vjugin, bivši zamjenik šefa središnje banke, kaže da vlada uskoro mora izabrati između rezanja vojnih izdataka ili galopirajuće inflacije. Državni fond se iscrpljuje - prema Mihajlu Zadornovu, bivšem ministru financija, likvidna imovina fonda smanjila se sa 7,4 posto BDP-a na ispod 2 posto. Izvoz, koji je prošle godine iznosio 417 milijardi dolara, pod pritiskom je sankcija i nižih cijena roba - u prosincu je pao za 20 posto na godišnjoj razini. Kiril Rogov iz think tanka Re: Russia tvrdi da će sankcije i postupni pad cijena u segmentu izvoza, uključujući čelik i poljoprivredu, ograničiti sposobnost Rusije za nastavak agresije.
Zbog ovolike ranjivosti, ističe Economist, neki na Zapadu vjeruju da je ovo najgori mogući trenutak za SAD da ponudi brze ustupke Kremlju. Čak i ako Zapad ne može dati Ukrajini čvrsta sigurnosna jamstva,trebao bi zadržati sankcije kako bi držao Rusiju podalje, tvrdi Rogov.
No, Trump je fokusiran na ispunjavanje svog obećanja o brzom okončanju rata, a ne na ograničavanje i odvraćanje Rusije na dugo godina. "Napokon dovodimo Putina u poziciju na kojoj smo željeli da bude tri godine. Bila bi užasna šteta ako mu dopustimo da otrgne pobjedu iz zuba poraza", rekao je jedan američki dužnosnik.
PROČITAJTE VIŠE: Britanci imaju radikalan prijedlog za mir u Ukrajini: ‘Mi, teško naoružanje i ovih 10 europskih zemalja!‘
Ruski vođa, pak, vjeruje da Trump nije samo nestrpljiv, već i da se može njime manipulirati. Udvara se američkom predsjedniku laskanjem i pružanjem instant-zadovoljstva- nedavno je pustio Marca Fogela, američkog učitelja kojeg je Rusija uhitila 2021.
No, temeljni zahtjevi kremaljskog gazde ostali su nepromijenjeni. To uključuje vojno neutralnu Ukrajinu, čije su snage ograničene veličinom i opremom i koja ne prima zapadne snage na svoj teritorij. Želi priznanje da su Krim i još četiri ilegalno anektirane ukrajinske pokrajine - koje niti ne kontrolira u potpunosti - dio Rusije. Što je najvažnije, kao što je rekao iznio u lipnju prošle godine, "bit našeg prijedloga nije privremeno primirje ili prekid vatre" koji bi ostavio sankcije na snazi i omogućio Ukrajini da se ponovno naoruža. Umjesto toga, navodi Economist, Putin želi "konačnu rezoluciju" kojom bi bio ukinut zapadni embargo Rusiji i kojom bi se Kremlju omogućilo da obnovi i oporavi svoje vojne redove.
Čak i ako borbe u Ukrajini završe, navodi se dalje, Putin će nastaviti pokušavati sakatiti Europu i ponovno uspostaviti rusku sferu utjecaja. Njegov je cilj slomiti Ukrajinu i demontirati poredak koji je predvodio SAD nakon 1945. godine, prema Steveu Covingtonu, savjetniku vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a u Europi. Kao što je Putin poručio svojim diplomatima prošle godine, "cijeli sustav euroatlantske sigurnosti raspada se pred našim očima". Europa je "marginalizirana u globalnom gospodarskom razvoju, uronjena u kaos... i gubi međunarodni djelatni utjecaj i kulturni identitet".
Završetak rata i prijetnje iznutra
Bez sumnje je ruskom vođi bilo drago čuti američkog predsjednika JD Vancea kako ponavlja ovu tvrdnju na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, događaju na kojem je Putin 2007. prvi put objavio svoju odlučnost da se bori protiv Zapada, podsjeća list. Kremlj se, također, nada da će proruske desničarske stranke, prema kojima je Vance izrazio divljenje, pobijediti na europskim izborima.
K tome, Putinov najveći prioritet je ostati na vlasti, a izlazak iz rata nosi mnoge rizike, uključujući povratak stotina tisuća vojnika kući i borbe između različitih klanova unutar ruske elite. Trumpova diplomacija dala je vjetar u leđa umjerenjacima koji su se potiho protivili ratu. Njima nedostaje politička moć, ali oni koji vide korist u miru - privatni poduzetnici, ekonomisti i neki tehnokrati - nadaju se da će Trump i njegov tim moći promijeniti putanju kojom se kreće Moskva. U nemogućnosti da se suprotstave Putinu, oni ga žele uvjeriti da hlađenje sukoba sa Zapadom neće ugroziti, već povećati njegovu sigurnost, ocjenjuje Economist.
S druge strane su oni koju svoju korist vide u ratu. Ako je sukob temelj Putinovog režima, nasilje i korupcija su njegovo ljepilo - oligarhijski klanovi profitiraju od kvota za izvoz nafte i drugih roba na sivim tržištima stvorenim sankcijama i neće se olako odreći svojih unosnih kombinacija. Sigurnosne službe i dalje bi proganjale i ‘petokolonaše‘ koji se zalažu za mir i ultranacionaliste koji svaki dogovor doživljavaju kao izdaju.
Trump, ističe Economist, ima pravo kada želi "zaustaviti ubijanje" - ako prekid vatre omogući Ukrajini da se obnovi, da krenu veća europska izdvajanja za obranu i da se zadrži dio sankcija za rusko načeto gospodarstvo, to bi također moglo dovesti do kresanja krila i neuspjeha Putinovih ambicija. Putin se, pak, sa svoje strane kladi da se može boriti dulje nego što to može Ukrajina ili da može navesti Trumpa na dogovor koji bi Rusiji omogućio da se ponovno integrira u svjetsko gospodarstvo, transformira Ukrajinu u podijeljenu i polupropalu državu i drži Europu u stanju prevelike zatečenosti da bi se branila, zaključuje u svojoj analizi The Economist.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....