Sve je jasnije kako će Izrael napasti Iran, najveći dobitnik u cijeloj priči bit će - Vladimir Putin!

U glavnom gradu izolirane srednjoazijske države Turkmenistan Ašgabatu susrela su se, prvi put, dva čelnika država koje su u ratu - ruski predsjednik Vladimir Putin i novi iranski predsjednik Masud Pezeškijan. Susreli su se na "kulturnoj manifestaciji" u čast 300. godišnjice rođenja tamošnjeg pjesnika Mahtumkule Fragija.

Dvojica predsjednika našla su se u jeku napetosti na Bliskom istoku, u očekivanju izraelskog odgovora na iranski napad, sukoba u Libanonu i pojasu Gaze te rata u Ukrajini. Obje države su pod sankcijama Zapada, u međunarodnoj političkoj izolaciji, što ih i čini više "partnerima iz nužde" nego što bi bili ili jesu stvarni saveznici. S obzirom na to da su zbog toga upućeni jedni na druge, Putin i Pezeškijan imali su o čemu razgovarati, pogotovo jer je samo prije koji tjedan izgledalo da bi Iran mogao promijeniti političke prioritete, odnosno ponovno pokušati normalizirati odnose sa Zapadom.

Podsjetimo da je predsjednik Pezeškijan krajem rujna u New Yorku najavljivao ponovno pokretanje dijaloga sa Zapadom oko svog nuklearnog programa, odbacivao optužbe da prodaje oružje Rusiji (američki izvori navode da Iran opskrbljuje Rusiju balističkim raketama kratkog dometa, a Rusi koriste i njihove bespilotne letjelice Shahid) te su neki iz toga zaključili da dolazi do promjene u iranskoj vanjskoj politici i da reformisti u vrhu vlasti ipak imaju određenu snagu u odnosu na konzervativce koje predvodi ajatolah Ali Hamnei.

No, čini se, barem zasad, da je to bilo kratkog daha, jer je to sklonjeno u zavjetrinu eskalacijom sukoba na Bliskom istoku u koje je Iran izravno upleten te su konzervativci pokazali da još uvijek imaju prednost. No, glavna su tema ipak bili sukobi na Bliskom istoku. To je bila i tema razgovora, iako nije puno toga procurilo u medije, jer su u obje države oni pod strogom državnom kontrolom. Rusija doduše ionako više ne igra nikakvu važnu ulogu na Bliskom istoku te je njezin utjecaj na tamošnja zbivanja minimalan ili barem sve manji.

Prema analitičaru moskovskog Carnegie centra (trenutno izmješten u Berlin) Nikiti Smaginu, kako prenosi Deutsche Welle (DW), Rusija nije u prilici, ali i teško da bi pokušala "spasiti" Iran u njihovu sukobu s Izraelom i SAD-om. Smagin navodi da Rusija ionako nema više nikakve poluge da utječe na bliskoistočnu situaciju, niti da potakne ili spriječi eskalaciju sukoba, pogotovo jer želi zadržati dobre odnose s Izraelom, a velika im je i briga kako u cijeloj ovoj situaciji održati Bašara al-Asada na vlasti, da se u svemu tome ne dogodi da se ponovno ne zakuha u Siriji.

Vladimir Putin i Masoud Pezeshkian

Alexander Shcherbak/Afp

Nadalje, iz ruskih režimskih medijima može se naslutiti da se i u Moskvi i Teheranu "boje" da bi Izrael mogao "preko" Sirije i Iraka napasti Iran, jer je Teheran već upozorio arapske države u regiji, u prvom redu Saudijsku Arabiju i Jordan, da će i oni biti mete napada bude li njihovo nebo korišteno za napade na Iran. Sirija je praktički država koja ne funkcionira, a režim predsjednika Bašara al-Asada se ionako održava samo zahvaljujući Rusima i Irancima. Stoga se i ta tema vjerojatno našla na stolu.

A što se tiče Irana, ruski neovisni mediji navode da je, unatoč političkom partnerstvu dviju zemalja, njihova ekonomsko-trgovinska razmjena vrlo oskudna, a ako bi Iran prestao opskrbljivati Rusiju svojim oružjem, to ne bi imalo bitnog utjecaja na stanje na ratištu. No, s druge strane, Smagin navodi da bi Rusija čak mogla izvući korist od najavljenog izraelskog napada. Naime, on smatra da, ako bi Izrael gađao iranska naftna postrojenja - nalazišta i rafinerije - Rusija bi, kaže, ostala bez glavnog naftnog konkurenta u borbi za kinesko tržište.

Rusija bi tako, bez obzira na nepovoljne uvjete koje im nameće Kina, istisnula svog konkurenta, i to "tuđim oruđem". Obje države po dampinškim cijenama prodaju Kini svoju naftu. Osim toga, jasno je da bi i zemlje izvoznice nafte iz Perzijskog zalijeva došle u probleme te bi cijena nafte skočila, što bi Rusiji pomoglo da "popuni svoj proračun". Kina kupuje od Rusije i Irana velike količine nafte po povoljnoj cijeni pa čak, navode i neki ruski mediji, preprodaje tu naftu skuplje na svjetskom tržištu.

U svemu ovome nije nezanimljiva i informacija koju donosi The Wall Street Journal, da je Rusija upletena u prodaju oružja proiranskim Hutima u Jemenu te da je u operaciju uključen Viktor But, poznati ruski trgovac oružjem, koji je bio u američkom zatvoru te je prošle godine zamijenjen za američku košarkašicu Brittney Griner, koja je bila u ruskom zatvoru.

Na kraju, ruski režimski mediji najavili su novi sastanak Putina i Pezeškijana krajem listopada u ruskom gradu Kazanju na summitu BRICS-a, gdje bi, kako navode ruski režimski mediji, konačno trebao biti potpisan strateški sporazum dviju država, koji se priprema već više od godine dana. Prema prokremaljskoj agenciji RIA novosti, sporazum bi bio sličan onome potpisanom sa Sjevernom Korejom, ali je zanimljivo sadrži li i on stavku o uzajamnoj vojnoj pomoći ako jedna od potpisnica bude napadnuta.