LAŽNE SLASTICE

SVAKI PETI SLADOLED OD VANILIJE NE SADRŽI NI VANILIJU NI MLIJEKO Mnogi sladoledi na tržištu sadrže tek jeftine zamjene za prave sastojke

 Pixabay

Jedan od najdužih toplinskih valova ikad zabilježenih u toj zemlji, zaslužan je za rekordnu prodaju sladoleda u Velikoj Britaniji. Međutim, istraživanje je pokazalo da jedan od pet sladoleda od vanilije ne sadrži ni vaniliju, ni mlijeko, ni vrhnje, piše Guardian.

Vanilija je tradicionalno omiljen okus sladoleda, kako u Britaniji, tako i u ostatku Europe. No nedavno istraživanje otkrilo je da neki od omiljenih brendova uopće ne sadrže neke od ključnih sastojaka.

Sladoledi su testirani na one sastojke koje kupci najčešće očekuju u sladoledu – vaniliju, mlijeko i vrhnje – no samo polovica je sadržavala sva tri sastojka, a mnogi niti jedan.

Sladoled od vanilije obično se radi od svježeg mlijeka, vrhnja, žutanjaka, šećera i vanilije, no istraživanje je pokazalo da je u mnogim slučajevima svježe mlijeko zamijenjeno onim u prahu, a ponekad čak i proteinima iz sirutke. Vanilija se uglavnom zamjenjuje ekstraktom slične arome.

Mnogi sladoledi sadrže i palmino ulje, kokosovo ulje ili vodu čime se zamjenjuju mliječni proizvodi.

Među ispitanim sladoledima koji su postigli jako loše rezultate su oni marke Asda, Ms Molly's, Morrisons, Sainsbury's, Tesco, Wall's te Carte D'Or koji je dostupan i u našim trgovinama. Sladoledi koji su na testiranju dobro prošli, odnosno koji sadrže prave sastojke su sladoledi marke Häagen-Dazs, Jude's, Movenpick, Rossi Ice Cream, Waitrose i Yeo Valley.

Sve do 2015. godine proizvod koji se smio označiti kao 'sladoled', morao je sadržavati bar 5 posto mliječne masti i 2,5 posto mliječnih proteina. No nakon usvajanja europske regulative o informacijama o hrani, to se pravilo više ne primjenjuje.

Ta je promjena donesena kako bi se više proizvoda poput onih veganskih ili sa smanjenim udjelom masnoće i dalje mogli nazivati sladoledima.

Taj potez je stvorio širi spektar okusa, no istovremeno omogućio korištenje jeftinijih supstituta za tradicionalne sastojke.

Sada više ne postoje posebni zahtjevi koje proizvođač mora zadovoljiti prije nego svoj proizvod smije prozvati sladoledom. Samo proizvodi označeni kao 'mliječni sladoledi' moraju sadržavati bar 5 posto mliječnih masti, nešto mliječnih proteina i nimalo biljnih masnoća.

Ranije ove godine objavljeno je da je cijena vanilija na tržištu nadmašila cijenu srebra te iznosio čak 487 eura za kilogram. Tako je vanilija postala drugi najskuplji začin na svijetu, odmah nakon šafrana koji je jako skup jer zahtijeva mnogo radne snage za berbu.

Mahune vanilije, koja inače pripada porodici orhideja, ručno se oprašuje na obiteljskim farmama. Svaki cvijet otvori se samo jedan dan u sezoni cvatnje. Ako se ne opraši baš tada, biljka neće proizvesti plod. Nakon berbe, mahune vanilije se suše na suncu tijekom dana i 'znoje' u posebnim kutijama tijekom noći, što je proces koji može potrajati od tri do šest mjeseci.

Vanilija inače raste u tropskim krajevima, a čak 75 posto ukupne količine koja se konzumira u svijetu stiže s Madagaskara. To je područje nedavno poharala snažna oluja koja je uništila mnoge nasade.

Mnogi proizvođači koriste sintetički proizvod zvan vanilin koji je slične arome no daleko slabili od prave vanilije.

Kupci koji žele biti sigurni da kupuju sladoled od pravih sastojaka, svakako trebaju provjeriti njegov sastav prije kupnje te se uvjeriti da ne sadrži tvari poput palminog ulja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 20:56