STUDIJA O ŽRTVAMA SPOLNOG NASILJA U SAD-u Prvi spolni odnos svake šesnaeste Amerikanke bio je bez pristanka

Prvi spolni odnos svaka šesnaesta Amerikanka imala je bez pristanka, pokazala je studija čiji autori ističu negativne dugoročne posljedice takve traume po zdravlje žena.

U Sjedinjenim Državama "pokret #MeToo razotkrio je u kojoj su mjeri žene žrtve spolnog nasilja, no nijedna nedavna studija nije se specifično bavila prisilom pri prvom spolnom odnosu i njezinim posljedicama na zdravlje", napisali su autori u uvodu.

Studija objavljena ovaj tjedan u časopisu Američkog medicinskog saveza (JAMA Internal medecine), obuhvatila je više od 13.000 žena u dobi od 18 do 44 godine koje su odgovarale na pitanja u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti od 2011. do 2017. godine.

Oko 6,5 posto ispitanica odgovorilo je da nije pristalo na prvi spolni odnos, a prema izračunu to je svaka 16. žena u Sjedinjenim Državama.

Prisile su se, prema njihovu iskazu, odvijale u nekoliko oblika. Tako je 56,4 djevojaka bilo primorano na spolni odnos verbalnim pritiskom; 46,3 posto bilo je zadržano protiv svoje volje; 25,1 posto bile su žrtve nasilja; 22 posto bile su prisiljene piti ili uzeti drogu, a 16 posto bilo je izloženo prijetnji prekida.

Prisilu su doživjele djevojke iz svih etničkih i društvenih skupina, ali riziku su najviše izložene crnkinje, rođene izvan Sjedinjenih Država, siromašne i neobrazovanije.

Glavna razlika u pristanku i nepristanku na prvi spolni odnos je dobna granica. Prosječno, prema ispitivanju žene koje nisu pristale na prvi spolni odnos imale su nešto više od 15 godina, odnosno imale su 17 godina kada su pristale.

"Čini se da su te prisilne spolne inicijacije povezane sa zdravstvenim tegobama", navode autori studije.

Žene koje su bile primorane na prvi spolni odnos izloženije su neželjenoj trudnoći od žena koje u odnos ulaze s pristankom, a imaju i više pobačaja, pate od endometrioze, teškoća s ovulacijom ili neurednim menstrualnim ciklusom.

Njihovo opće zdravstveno stanje je lošije, sklonije su konzumaciji droga i mentalnim tegobama, navode autori studije.

Pozivaju da se u javnosti osnaži javna borba protiv spolnog nasilja.

Izraz "silovanje" nije nijednom spomenut u studiji, iako situacije koje su u njoj opisane odgovaraju pravnoj definiciji tog pojma.