RUSKA NAFTA ZA BEOGRAD

Što je točno dogovoreno oko Srbije, je li odluka odgođena i kakva je bila uloga Hrvatske?

U javnosti se pojavilo mnogo netočnih informacija i krivih tumačenja onoga što se dogodilo, a što nije

Andrej Plenković, Kyriakos Mitsotakis, Petr Fiala i Aleksandar Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, njegovi najbliži suradnici Aleksandar Vulin i Ana Brnabić napali su Hrvatsku, poistovjećujući današnju Hrvatsku s NDH, i to sve zbog odluke EU o nedopuštanju tranzita ruske sirove nafte preko Hrvatske za Srbiju. U javnosti se pojavilo mnogo netočnih informacija i krivih tumačenja onoga što se dogodilo, a što nije.

Ovdje ćemo pokušati objasniti kako stoje stvari, koje su inače komplicirane i za same institucije Europske unije, koje ponekad nesvjesno, a ponekad namjerno same stvaraju prostor za razne manipulacije.

Je li EU na nagovor Hrvatske uvela Srbiji zabranu uvoza ruske nafte?

EU nije donijela nikakvu odluku vezanu za Srbiju. EU je usvojila novi paket sankcija protiv Rusije. U tom paketu nema ničega što se odnosi na Srbiju. No problem je nastao jer su Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) u prvom prijedlogu predviđale mogućnost za derogaciju kojom bi se Hrvatskoj dopuštalo da kroz svoj teritorij omogući tranzit ruske sirove nafte prema Zapadnom Balkanu (a tiče se jedino Srbije). Komisija je to predložila zbog "energetske sigurnosti u regiji". Ta točka iz prijedloga je ispala i nije uvrštena u usvojeni paket. Europska komisija i EEAS, koji su inače često naklonjeni Srbiji, povukli su tu točku uvidjevši da ne postoji potpora među zemljama članicama. To znači da mogućnost derogacije za uvoz ruske nafte u Srbiji preko Hrvatske nije predviđena.

Je li odluka odgođena?

Odluka nije odgođena niti je ona potrebna da bi zabrana stupila na snagu. Dakle, u prosincu stupa na snagu zabrana uvoza sirove ruske nafte morskim putem u EU. Ako se do prosinca ne donesu drugačije odluke, ta zabrana se odnosi na sve osim na one za koje je predviđena derogacija (Mađarska, Slovačka, Češka i donekle Bugarska). Dakle, derogacija je potreba za Hrvatsku, a ne za Srbiju. EU bi trebala dati Hrvatskoj izuzeće od sankcija da bi mogla rusku naftu, koju ne smije uvoziti za sebe, prebaciti iz Omišlja do Pančeva za potrebe Srbije. Dakle, zabrana se prije svega odnosi na Hrvatsku kao zemlju članicu.

Zašto je EU odustala od dopuštenja derogacije za tranzit ruske nafte preko EU u Srbiju? Je li to na zahtjev Hrvatske?

Glavni razlog zašto se odustalo od izuzeća jest ponašanje Srbije u vezi sa sankcijama EU protiv Rusije. Tome su se protivile neke zemlje EU, uključujući i Hrvatsku. Ali Hrvatska nije bila jedina, niti najglasnija. Glasnije od Hrvatske bile su neke druge zemlje, prema diplomatskim izvorima posebno Litva i Poljska. Smatrale su da bi se to onda moglo tumačiti kao nagrada Srbiji za njezino neusklađivanje sa stavovima EU i sankcijama protiv Rusije.

Drugi razlog je, prema diplomatskim izvorima, što su stručnjaci EU, nakon dubinskih analiza, došli do zaključka da postoji dovoljna diversifikacija izvora sirove nafte, tako da nije potrebna derogacija niti za Srbiju. Dakle, Srbija može uvoziti sirovu naftu i morskim putem te preko Janafa dopremiti do svojih rafinerija, ali ne i sirovu rusku naftu koja dolazi putem mora.

Predsjednik Srbije pita: "Tko ste vi da odlučujete od koga ćemo mi kupovati naftu?"

Mi smo EU i mi odlučujemo što se može, a što ne uvoziti na naš teritorij i što može, a što ne ići u tranzit preko našeg teritorija, u ovom slučaju preko Hrvatske kao zemlje članice. Taj teritorij je inače jedinstveno tržište i uvoz ili tranzit robe koja je zabranjena sankcijama moguć je samo ako postoje izričite iznimke. Te iznimke su predviđene za Mađarsku, Slovačku i Češku, ali samo za naftu putem cjevovoda, a u slučaju krajnje nužde i nedostatka drugih alternativa, i tankerima do hrvatske obale pa naftovodom dalje.

Srbija se pita zašto Mađarska može uvoziti rusku naftu, a Srbija ne?

Odgovor je jednostavan, i za to postoje dva razloga. Srbija ima alternative, a Mađarska nema. S druge strane, uz sve rezerve, Mađarska je uvela sankcije Rusiji, a Srbija nije. Kada je uvedena zabrana uvoza sirove nafte iz Rusije, Mađarskoj i nekim drugim zemljama koje nemaju izlaz na more iznimno je dopušteno da, samo za svoje potrebe, nastave uvoziti sirovu naftu iz Rusije naftovodom. Dakle, osim cijevima iz Rusije, i to preko Ukrajine naftovodom Družba, Mađarska ne može drugačije uvoziti sirovu naftu, a cijevi postoje samo za dovod nafte iz Rusije. Srbija, kao i Hrvatska i druge zemlje, ima mogućnost kupovati naftu i iz drugih izvora, a ne samo ruskih. To što je ona skuplja važi za sve. Mađarska je često kritizirala sankcije protiv Rusije, ali ih je na kraju uvijek prihvatila i implementira ih. Srbija odbija uvesti bilo kakve sankcije Rusiji i javno kaže da to neće napraviti. Sjajni donosi s Rusijom, pa čak i jačanje tih odnosa, izbor su Srbije. Dok god je tako, EU ne vidi razloga nagraditi takvo ponašanje. A Hrvatska također ima materijalnih gubitaka jer Janaf naplaćuje usluge tranzita sirove nafte, ali to je cijena koju svi u EU plaćaju zbog principijelnog stava o ruskoj agresiji na Ukrajinu i potpore sankcijama.

Govori li se doista o suspenziji pristupnih pregovora EU sa Srbijom?

Formalna suspenzija pristupnih pregovora sa Srbijom nije na stolu. Ali u praksi su pregovori gotovo pa zamrznuti. Od prošle godine nije otvoreno niti jedno pregovaračko poglavlje ili takozvani klaster (blok nekoliko poglavlja), iako Komisija smatra da je za neke Srbija ispunila uvjete. Kako se sve odluke o otvaranju ili zatvaranju poglavlja usvajaju u Vijeću jednoglasno od svih zemalja članica, postoje brojne zemlje koje ne žele da se Srbiji otvore nova poglavlja dok se ne uskladi sa sankcijama EU protiv Rusije. Neotvaranje poglavlja u praksi je i zamrzavanje pristupnog procesa, iako se to ne mora tako formalno zvati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. studeni 2024 20:40