PROMJENE NA TRŽIŠTU

Stižu znakovi da je inflacija dosegla vrhunac: No evo zašto to možda i nije dobra vijest

Pojeftinili su benzin, žito, drvna građa, niz poljoprivrednih proizvoda…, ali još se ne zna što će biti s troškovima rada

S obzirom na to da su globalno vrlo značajno počele rasti cijene hrane i prehrambenih proizvodima, potrebno je uočiti kako na robnim burzama imamo očigledni pad cijena cijelog niza poljoprivrednih proizvoda važnih za prehrambenu industriju

 Frederic J. BROWN/AFP/Profimedia

Stižu znakovi da je inflacija možda dosegla svoj vrhunac, ali je pitanje što to točno znači. Naime, nejasno je u ovome trenutku može li se nakon pada cijena na robnim burzama očekivati značajni pad indeksa potrošačkih cijena. Niz dobara na robnim tržištima bilježi početak trenda pada, ali su njihove cijene i dalje na, povijesno gledano, vrlo visokim razinama, pa je teško predvidjeti što će to značiti za troškove života i poslovanja. Problem je što brzi pad cijena pojedinih dobara može biti i glasnik brzog dolaska recesije te bolnog prizemljenja ekonomije, ali ne nužno i pada ukupne razine cijena. No, bilo kako bilo, očigledno je da dolazi do važnih promjena na tržištu.

Konkretno, značajni pad cijene bilježi se kod futuresa (ugovora za kupovinu u budućnosti po određenoj cijeni) za bezolovni benzin. Već je neko vrijeme na američkom tržištu očigledan trend pada bezolovnog benzina, ali je njegova cijena i dalje puno viša nego što je bila prije početka sukoba u Ukrajini.

Ispod je grafikon koji pokazuje promjenu trenda kretanja cijene bezolovnog benzina

Ekonomisti procjenjuju, prvenstveno za Sjedinjene Države, kako se čini da je tamošnja inflacija od 9,1 posto na vrhuncu: benzin je s cjenovnog vrhunca sredinom prošlog mjeseca pojeftinio 10 posto, žito se na robnim burzama može kupiti po 37 posto nižoj cijeni nego sredinom svibnja, bez obzira na to što dva globalno najvažnija proizvođača, Ukrajina i Rusija, međusobno ratuju. Bez obzira na to što još nije riješen problem zastoja u lancima opskrbe, troškovi prijevoza robe iz istočne Azije na zapadnu obalu Sjedinjenih Država pali su za 11,4 posto u mjesec dana. Ekonomist Nomure, Aichi Amemiya, za Wall Street Journal objašnjava kako sada treba pratiti promjene tzv. temeljne inflacije na mjesečnoj razini.

Pri ovome je zanimljivo kako stižu najave da će Američke Federalne rezerve, bez obzira na podatke s robnih burzi, opreza radi, nastaviti s dizanjem kamata. Uostalom, dojam je kako novi trendovi značajnim dijelom imaju veze s višekratnim dizanjem kamata Američke centralne banke koja zaoštrava monetarnu politiku. Sada je Federal Open Market Committee najavio novo dizanje kamata od 0,75 posto, što će trošak federalnih sredstava podići na razinu između 2,25-2,50 posto.

Zaoštravanje monetarne politike jedan je od uzroka snažnog jačanja američkog dolara, što pak Amerikance uvjerljivo štiti od ‘uvoza‘ inflacije. Za razliku od toga, Europska središnja banka neodlučno je podigla kamate samo jednom, i to za 0,50 posto. Američki FED, komentiraju eksperti, odlučno pokušava ponovo postati gospodar ekonomskog narativa, dok ESB ne pokazuje znakove volje i odlučnosti za obračun s inflacijom.

Još uvijek treba biti pažljiv s donošenjem generalnih zaključaka i oko trenda na robnim tržištima. Naime, pokazuje se da su kretanja cijena u napetoj geopolitičkoj situaciji vrlo nepredvidljiva. Dobar primjer su cijene drvne građe. Cijene drvne građe prvo su 3. svibnja 2021. godine zabilježile vrhunac, a od tada su pale 65 posto. No, potom su iznova doživjele još jedan dramatičan skok na novu visoku razinu u veljači 2022. godine. Od tada, cijene drvne građe pale su 59 posto. Pad cijena drvne građe povezan je s usporavanjem gradnje novih kuća.

Ispod je grafikon koji pokazuje kretanje futures cijena drvne građe

S obzirom na to da su globalno vrlo značajno počele rasti cijene hrane i prehrambenih proizvodima, potrebno je uočiti kako na robnim burzama imamo očigledni pad cijena cijelog niza poljoprivrednih proizvoda važnih za prehrambenu industriju. Značajni pad cijene bilježe kava, sok od naranče, kakao, kukuruz, soja, sojino ulje, žito, bademi, riža...

Ispod je tablica s tvita uglednog financijskog analitičara Lebowitza, koji upozorava na promjene cjenovnog trenda kod poljoprivrednih proizvoda

Posebno je intrigantan pad cijena žita s obzirom na to da je globalna proizvodnja i trgovina pod utjecajem invazije na Ukrajinu. Cijene žita pale su 36 posto sa svog vrhunca 9. svibnja.

Ispod je grafikon koji prikazuje značajne oscilacije u cijeni žita na robnim burzama (futures)

Ponovimo, ključna je dilema hoće li pad cijena na robnim burzama sa sobom povući i širi inflacijski trend prema dolje u tome što će se dogoditi s troškovima rada. Cijene sirovih roba samo su jedna od komponenti konačnih proizvoda, baš kao i troškovi rada, a cijena rada na američkom tržištu i dalje raste, i to osjetno brže nego u Europi.

I dalje traju žestoke intelektualne polemike među ekonomistima oko inflatornih trendova. U ovom trenutku prevagu drže oni koji su upozoravali kako inflacija neće biti samo tranzicijskog karaktera. Posebna meta ciničnih primjedbi jest Nobelovac Paul Krugman, ekonomist koji je rezolutno tvrdio kako je apsolutno sigurno da će se cijene ispuhati same od sebe te da samo treba mirno nastaviti s fiskalnim i monetarnim stimulansima.

Krugman je prije nekoliko dana objavio kolumnu u New York Timesu u kojoj je objasnio zašto je, prema njegovom mišljenju, pogriješio oko inflacije. Čak i priznanje (uz krugmanovsko objašnjenje) izazvalo je žestoke reakcije. Npr., jedan od najuglednijih mislioca današnjice, autor "Crnog labuda" Nassim Nicholas Taleb, doslovno je poručio Krugmanu u svom tvitu da „prestane srati“ te ga je upozorio da su „...problemi s lancima opskrbe, geopolitičke tenzije, pandemija & inflacijski rizici bili viđeni ranije“ te je zajedljivo zaključio kako hot-shot (hrv. umješni; no izraz se može koristiti na podrugljiv način) ekonomisti razmatraju rizike nakon neke pojave i „šalju trupe nakon bitke“. Ovih dana nije ugodno u ekonomskom miljeu biti Paul Krugman.

Ispod je tvit Nassima Nicholasa Taleba o Krugmanu

Evo još nekoliko objavljenih tvitova na Krugmanov račun

Nejasno je kako će završiti ova žučljiva polemika.

Ugledni američki ekonomist Mike M. Shedlock slaže se kako bi zbog trenda na burzama roba, i pogotovo zbog pada cijene benzina, temeljna inflacija mogla ispasti negativna, ali upozorava kako rente čine 31 posto temeljne inflacije, a one i dalje rastu. Ostaje i otvoreno pitanje što će biti s troškovima rada.

Bilo kako bilo, nakon odlučnih poteza Američkog FED-a u zaoštravanju monetarne politike, jasni su znakovi hlađenja američke ekonomije te, naravno, usporavanja inflacije. Vruće tržište kuća dramatično se ohladilo, poslovne aktivnosti usporavaju, velike kompanije odgađaju planove novih zapošljavanja ili najavljuju smanjivanje broja radnika, sve veći broj ekonomista predviđa recesiju u sljedećih 12 mjeseci, a očekuje se rast stope nezaposlenosti sa samo 3,6 prema 5 posto. Sve to, uz monetarnu politiku, stvara teoretske preduvjete slabljenja potražnje odnosno zaustavljanja trenda robusnog rasta cijena.

Europska unija, zbog neodlučnosti ESB-a, nema tako jasne naznake očekivanja po pitanju inflacije. Dojam je kako eksperti ESB-a vrlo često previđaju kako uz inflaciju ionako dolazi recesija, što je puno gore nego recesija bez visoke inflacije, što je mogući novi scenarij za Sjedinjene Države.

Jedan od najvećih financijskih autoriteta u Sjedinjenim Državama, nekadašnji američki ministar financija Lawrence Summers, iznova je upozorio kako je važno da FED nastavi s odlučnom antiinflacijskom politikom. On je jedan od onih koji su upozoravali kako inflacija stiže kao velika prijetnja američkoj ekonomiji i standardu građana, dok su Krugman i njegovi istomišljenici naglašavali kako je rast cijena privremeni fenomen zbog kojeg se ne treba previše zabrinjavati. Summers sada ne vjeruje u ‘meko prizemljenje‘ američke ekonomije te traži da se uz FED i američka vlada više uključi u suzbijanje rasta cijena. Njegov je prijedlog ukidanje tarifa na pojedine uvozne proizvode, administrativno snižavanje cijena farmaceutskih proizvoda, poboljšanje energetskih politika te smanjivanje proračunskog deficita dizanjem poreza.

Summers poručuje: „Postoji mnogo toga što možemo učiniti da obuzdamo ili kontroliramo inflaciju. Ali ako nastavimo s politikom nojeva kakvu smo imali 2021., kasnije će biti mnogo, mnogo više boli.“

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 20:07