Ključni događaji:
• Putinov savjetnik: Ne želimo privremeni prekid vatre, Ukrajinci će to iskoristiti
• Rusija je blizu izbacivanja ukrajinskih snaga iz Kurska
• Rusi postavljaju zahtjeve za razgovore sa SAD-om
• Putin bi poslijepodne trebao održati press konferenciju
Ogroman broj novinara u Kremlju, čeka se što će Putin reći o prijedlogu primirja
Ruski predsjednik Vladimir Putin trenutačno je na bilateralnom sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, a kasnije tijekom dana mogao bi se i sam očitovati o prijedlogu prekida vatre s Ukrajinom.
Andrej Kolesnikov, dopisnik dnevnog lista Komersant, objavio je na Telegramu da je za press konferenciju Putina i Lukašenka, koja će se održati nakon ručka, akreditiran "neviđen broj novinara". Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov jutros je najavio da bi Putin poslijepodne mogao govoriti o Ukrajini i predloženom primirju "ako će mu novinari postaviti ta pitanja".
BBC piše da se novinari koji su dopušteni na takvim press konferencijama pažljivo provjeravaju, a njihova su pitanja često unaprijed dogovorena s Kremljom. Ipak, Peskovljeva najava sugerira da će Putin htjeti nešto reći o novom razvoju situacije.
Putinov savjetnik: Ne želimo privremeni prekid vatre, Ukrajinci će to iskoristiti
Bilo kakvi koraci koji samo imitiraju mir nikome nisu od koristi. Moskva je zainteresirana za dugoročno rješenje rata u Ukrajini, a ne za privremeni prekid vatre - poručio je Juri Ušakov, savjetnik ruskog predsjednika, u intervjuu za TV-postaju Rusija-1, kako prenosi agencija Interfax.
Izjave upućuju na to kakav će biti ruski odgovor na prijedlog o primirju, budući da je Ušakov izričito poručio kako je "privremeni prekid vatre ništa više nego stanka koju bi ukrajinske snage iskoristile za regrupiranje". Rekao je da je to stajalište iznio u razgovoru s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom.
Dodao je da bi predsjednik Vladimir Putin mogao ponuditi detaljniji odgovor na prijedlog privremenog prekida vatre kasnije tijekom dana.
- Naš je cilj dugoročno mirno rješenje i to je ono na čemu radimo. Želimo rješenje koje uzima u obzir već poznate legitimne interese naše zemlje - istaknuo je.
Bivši britanski diplomat: Šanse za primirje su 50-50, a Putin će onda ponovno napasti
Šanse za privremeni prekid vatre između Ukrajine i Rusije trenutačno su oko 50-50, procjena je Andrewa Levija, bivšeg visokorangiranog britanskog diplomata, koji je za BBC Radio 5 komentirao aktualna zbivanja na relaciji Kijev-Washington-Moskva.
Levi je početkom 2000-ih bio u britanskom veleposlanstvu u Moskvi i dobro je upoznat s modusom operandi Vladimira Putina, za kojeg kaže da dugoročno ne želi mir, već nastavak okupacije.
- Putin je možda i spreman nakratko pauzirati operacije svojih snaga u Ukrajini, ali samo kako bi zadovoljio Trumpa. Gotovo sigurno bi to primirje iskoristio da se regrupira te da kasnije ponovno napadne - kaže Levi.
Dodaje i da će se od Rusije vjerojatno tražiti da napravi puno manje ustupke nego Ukrajina od koje Sjedinjene Države, kako se čini, već traže da se odrekne dijela svojeg međunarodno priznatog teritorija. Naravno, ističe Levi, pod pretpostavkom da do primirja uopće dođe.
- Šanse za to su 50-50, a vjerojatnost da će i nakon toga biti mir je mnogo manja - zaključuje.
Rusija spremna razgovarati o miru ‘već danas‘
Rusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da je Rusija spremna razgovarati o miru s SAD-om, a pregovori bi mogli započeti već danas.
Ukrajina je rekla da je spremna prihvatiti 30-dnevni prekid vatre nakon razgovora s američkim diplomatima u Saudijskoj Arabiji u utorak.
Nakon toga, Ukrajina, SAD i druge nacije rekle su da je lopta sada na ruskoj strani.
- Spremni smo razgovarati o tamo postavljenim inicijativama u budućim kontaktima sa Sjedinjenim Državama, rekla je glasnogovornica Maria Zakharova.
Rusija kaže da će na strane trupe u Ukrajini odgovoriti svim raspoloživim sredstvima
Rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je protiv raspoređivanja trupa u Ukrajini iz drugih zemalja.
Kremlj bi takav potez smatrao izravnim miješanjem u sukob, dodaje se u priopćenju.
Finska i Ukrajina potpisale sporazum o obrambenoj suradnji
Finska i Ukrajina potpisale su bilateralni sporazum o obrambenoj suradnji, objavilo je u četvrtak finsko ministarstvo obrane.
Dvije zemlje dogovorile su se produbiti obrambenu suradnju, uključujući u pogledu naoružanja, razmjene obavještajnih podataka i proizvodnje streljiva, navodi se u priopćenju ministarstva.
Ministarstvo je objavilo i da će dati novi paket vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od oko 200 milijuna eura, uključujući topničko streljivo.
Putin će danas imati međunarodni poziv
Iz Kremlja je, među ostalim, jutros poručeno da bi Vladimir Putin danas mogao imati jedan međunarodni poziv. Ne zna se s kime će taj poziv biti, no Donald Trump i dalje čeka odgovor na prijedlog Washingtona o 30-dnevnom prekidu vatre, piše Sky News.
Kremlj: Washington dao određene informacije o predloženom prekidu vatre
Kremlj je u četvrtak priopćio da je Washington Rusiji dao određene informacije o predloženom prekidu vatre u Ukrajini i nastavit će to činiti u očekivanim razgovorima uživo tijekom sljedećih dana.
Američki pregovarači su na putu za Rusiju, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima, ne ulazeći u pojedinosti.
Zrakoplov u kojem je Steve Witkoff, posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, prešao je rusku granicu ranije u četvrtak, javila je ruska novinska agencija TASS.
Peskov je kazao da su Jurij Ušakov, savjetnik za vanjsku politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina i Mike Waltz, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, razgovarali telefonski u srijedu.
Kremlj nije želio komentirati je li Rusija prenijela svoj popis zahtjeva o okončanju rata u Ukrajini SAD-u.
Dvoje ljudi upoznatih s tim pitanjem reklo je za Reuters da su ruski i američki dužnosnici razgovarali o uvjetima Rusije uživo i virtualno kroz posljednja tri tjedna.
Ne zna se jasno što su ruski zahtjevi, kazali su.
Trumpov izaslanik stigao u Moskvu
Trumpov izaslanik Steve Witkoff je stigao u Moskvu, javlja ruska državna novinska agencija TASS. Sastat će se s ruskim dužnosnicima radi razgovora okončanju borbi.
Peskov: Krim i istočne regije su ruske
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je odgovarao na komentare Volodimira Zelenskog da Ukrajina neće prihvatiti aneksiju bilo kojeg teritorija.
- Krim, Sevastopolj, Herson, Zaporožje, Donjeck i Lugansk su ruske regije. One su u ruskom ustavu, rekao je Peskov.
Dodao je da bi bilo pogrešno javno raspravljati o mogućim pregovaračkim pozicijama prije početka pregovora.
- Ne zaboravimo da pregovori nisu još ni počeli, dodao je Peskov.
Peskov je rekao i da će regija Kursk vrlo brzo biti uzeta natrag od Ukrajinaca.
- Predsjednik je rekao da to treba učiniti što prije. Trebat će onoliko vremena koliko je potrebno da se sačuva što više života naših vojnika i miroljubivih stanovnika. Ali nema sumnje da će regija Kursk biti oslobođena prilično brzo, rekao je Peskov.
Rusija: Vratili smo Sudžu!
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u četvrtak ujutro da su osvojile Sudžu, najveći grad u oblasti Kursk koji su Ukrajinci držali od kolovoza 2024.
Ova objava dolazi u trenutku kada su ruske trupe blizu istjerivanja ukrajinskih trupa s njihovog posljednjeg uporišta u regiji Kursk.
U Kijevu nisu potvrdili vijesti iz Moskve.
Kremlj: ‘Rusija će uskoro istjerati ukrajinske snage iz Kurska‘
- Nema sumnje da će ruske trupe uskoro istjerati ukrajinske snage iz Kurska, priopćeno je iz Kremlja nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin jučer u vojnoj uniformi posjetio Kursk i naredio svojim zapovjednicima da što prije završe posao.
Trumpov izaslanik ušao u Rusiju
Trumpov ratni izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff navodno je prešao rusku granicu.
Podsjetimo, za danas je najavljeno njegovo putovanje u Moskvu radi daljnjih razgovora o zaustavljanju rata.
Ruska novinska agencija TASS je objavila da je njegov let sada iznad Rusije.
Šef NATO-a se danas sastaje s Trumpom
Šef NATO saveza Mark Rutte danas će se u Bijeloj kući sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, u trenucima kada Trump prijeti velikom promjenom politike prema NATO-u.
Deseci novih dronova lansirani u napadu na Ukrajinu
Rusija je tijekom noći pokrenula još jedan val napada dronovima na ukrajinsku vojsku. U priopćenju stoji da je 117 bespilotnih letjelica bilo u ovom napadu, a oboreno ih je 74. Još 38 letjelica nije postiglo cilj, vjerojatno zbog elektroničkih protumjera, a ne zna se što je bilo s preostalih pet.
Rusija: Prekinuta zavjera slanja bombi u parfemima
Sigurnosna služba Rusije tvrdi da je protiv ruske vojske i državnih službenika planiran niz terorističkih akata, no oni su spriječeni.
FSB je priopćio da su ukrajinske specijalne službe planirale poslati bombe poštom. Tvrde da se radi o eksplozivu kućne izrade podmetnutom u poklon setove s parfemima. U izvješću se navodi da su naprave deaktivirali timovi za bombardiranje.
Kasnije je navodno priveden ruski državljanin za kojeg je FSB tvrdio da je "uklonio navedene pakete iz skrovišta u Čeljabinsku i poslao ih putem ruske pošte vojnom osoblju i vladinim dužnosnicima koji žive u Moskvi, Voronježu, Krasnodarskom kraju i Saratovskoj oblasti".
Služba je rekla da je tu osobu regrutirala Ukrajina i da je radila za novčanu naknadu.
Poljska poziva SAD da premjesti svoje nuklearno oružje na njezin teritorij
Kako bi odvratila Rusiju od buduće invazije, poljski predsjednik želi da Washington prebaci svoje nuklearno oružje na teritorij Poljske.
U intervjuu za Financial Times, Andrzej Duda rekao je da je tu ideju pokrenuo s posebnim izaslanikom Donalda Trumpa za ukrajinski rat, Keithom Kelloggom.
- 1999. godine su se granice NATO-a pomaknule na istok, tako da bi 26 godina kasnije trebalo doći i do pomicanja infrastrukture NATO-a na istok. Za mene je to očito, rekao je.
Bilo bi sigurnije da je to oružje već u zemlji, rekao je Duda.
Trump je na sastanku dvojice predsjednika prošlog mjeseca ponovno potvrdio blisko savezništvo između SAD-a i Poljske i pohvalio predanost Varšave povećanju potrošnje za obranu, objavila je Bijela kuća na X-u u subotu nakon sastanka.
"Rekao sam da treba pojačati sigurnost Poljske i srednje Europe, ali on je rekao da kao jedan od najvjerodostojnijih saveznika ne bih trebao biti zabrinut", rekao je tad Duda u Washingtonu.
Kremlj: Rusija blizu izbacivanja ukrajinskih snaga iz Kurska
Ruska operacija izbacivanja ukrajinskih snaga iz zapadnog ruskog Kurska ušla je u završnu fazu, izvijestila je u četvrtak državna novinska agencija TASS pozivajući se na glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova.
Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je u srijedu zapadnu rusku regiju Kursk prvi put otkako su ukrajinske snage zauzele dio teritorija u regiji.
Putin, odjeven u vojnu uniformu, posjetio je kontrolni centar u regiji Kursk koji koriste ruske snage, prenijela je ruska državna televizija.
"Uistinu, u najkraćem mogućem vremenu treba konačno poraziti neprijatelja koji je ukorijenjen u regiji Kursk i još uvijek ovdje provodi obrambene akcije", rekao je Putin u obraćanju ruskom vojnom vrhu.
Valerij Gerasimov, načelnik ruskog Glavnog stožera, obavijestio ga je da su ukrajinske snage u regiji Kursk sada opkoljene.
"U tijeku je njihovo sustavno uništavanje", rekao je Gerasimov.
No, zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski objavio je na Facebooku da se borbe nastavljaju u predgrađima grada Sudže i da će ukrajinske snage ondje nastaviti djelovanje "sve dok to bude nužno i ima smisla".
Rusija postavlja zahtjeve za razgovore sa SAD-om o Ukrajini
Rusija je SAD-u predstavila popis zahtjeva za dogovor o okončanju rata protiv Ukrajine i resetiranju odnosa s Washingtonom, ustvrdile su za Reuters dvije osobe upoznate s tom temom.
Nije jasno što je Moskva točno uključila na svoj popis niti je li spremna uključiti se u mirovne pregovore s Kijevom prije prihvaćanja zahtjeva, navodi agencija.
Ruski i američki dužnosnici razgovarali su o uvjetima tijekom osobnih i virtualnih razgovora posljednja tri tjedna, rekli su izvori. Uvjete Kremlja su opisali kao široke i slične zahtjevima koje je prethodno iznosio Ukrajini, SAD-u i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da američki dužnosnici odlaze u Rusiju na razgovore o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima.
Rusija traži rješavanje "korijenskih uzroka" rata
Raniji ruski uvjeti uključivali su nečlanstvo Kijeva u NATO-u, sporazum da se ne raspoređuju strane trupe u Ukrajini i međunarodno priznanje tvrdnje predsjednika Vladimira Putina da Krim i četiri pokrajine pripadaju Rusiji.
Rusija je posljednjih godina također zahtijevala od SAD-a i NATO-a da se pozabave onim što je nazvala "korijenskim uzrocima" rata, uključujući širenje NATO-a prema istoku.
Trump čeka Putinov odgovor o tome hoće li pristati na 30-dnevno primirje za koje je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak rekao da će ih prihvatiti kao prvi korak prema mirovnim pregovorima.
Putinova predanost mogućem sporazumu o prekidu vatre još je neizvjesna, a detalji se tek trebaju finalizirati.
Neki američki dužnosnici, zakonodavci i stručnjaci strahuju da bi Putin, bivši časnik KGB-a, iskoristio primirje kako bi intenzivirao, kako kažu, pokušaj podjele SAD-a, Ukrajine i Europe i potkopao sve pregovore.
Rusko veleposlanstvo u Washingtonu i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.
U Kijevu je ukrajinski predsjednik Zelenski pozdravio ovotjedni sastanak u Saudijskoj Arabiji između američkih i ukrajinskih dužnosnika kao konstruktivan i rekao da bi se potencijalni 30-dnevni prekid vatre s Rusijom mogao iskoristiti za izradu šireg mirovnog sporazuma.
Ograničenje vojnih operacija SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije
Moskva je postavila mnoge od sličnih zahtjeva tijekom posljednja dva desetljeća, a neki su ušli i u službene pregovore sa SAD-om i Europom.
Ranije je Moskva o njima razgovarala s Bidenovom administracijom na nizu sastanaka krajem 2021. i početkom 2022. dok su deseci tisuća ruskih vojnika na ukrajinskoj granici čekali naredbu za invaziju.
Uključivali su zahtjeve koji bi ograničili vojne operacije SAD-a i NATO-a od istočne Europe do središnje Azije.
Iako je odbacila neke od uvjeta, Bidenova administracija nastojala je spriječiti invaziju surađujući s Rusijom oko nekoliko njih, prema dokumentima američke vlade koje su pregledali Reuters i više bivših američkih dužnosnika. Napor je propao i Rusija je napala 24. veljače 2022.
Američki i ruski dužnosnici posljednjih su tjedana rekli da bi nacrt sporazuma o kojem su Washington, Kijev i Moskva raspravljali u Istanbulu 2022. mogao biti polazište za mirovne pregovore.
U tim razgovorima Rusija je zahtijevala da Ukrajina odustane od svojih NATO ambicija i prihvati trajni status bez nuklearnog oružja. Također je zahtijevali veto na akcije zemalja koje žele pomoći Ukrajini u slučaju rata.
Trumpova administracija nije objasnila kako pristupa pregovorima s Moskvom. Dvije strane, podsjeća Reuters, vode dva odvojena razgovora - jedan o ponovnom postavljanju američko-ruskih odnosa, a drugi o mirovnom sporazumu u Ukrajini.
Jučerašnji dan
Putin stigao u Kursk
Dopisnik Sky Newsa iz Moskve, Ivor Bennett, pisao je da posjet Vladimira Putina Kursku ima veliki značaj. Naime, u tri godine otkako je Rusija započela rat u Ukrajini, Putin se rijetko kada približavao fronti. No zauzimanje ključnog grada Sudže je očito trenutak ponosa za njega.
Ukrajinski upad u rusku regiju Kursk u kolovozu bio je vrlo neugodan za Kremlj, no sada, kada su Ukrajinci na rubu protjerivanja, ruski predsjednik to želi maksimalno iskoristiti. Stigao je u Kursk u maskirnoj vojnoj odori i posjetio regionalni stožer svojih snaga. Nije govorio o prekidu vatre, unatoč pritisku SAD-a da na njega pristane.
- Naš zadatak u bliskoj budućnosti, u najkraćem mogućem roku, je konačno poraziti neprijatelja koji se ukorijenio u Kurskoj oblasti i potpuno osloboditi teritorij, rekao je Putin u svom obraćanju.
Čini se da on sada želi iskoristiti prednost Rusije, umjesto zaustavljanja borbi. Ta njegova poruka neće proći nezapaženo u Kijevu ili Washingtonu, piše Sky News. S Putinom je regiju Kursk posjetio i načelnik Glavnog stožera Rusije, Valerij Gerasimov. On je rekao da su ruske snage zarobile 430 ukrajinskih vojnika u regiji Kursk.
Povlačenje nekih ukrajinskih vojnika
Vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske Oleksandr Sirski rekao je da će se njegove trupe nastaviti boriti u ruskoj regiji Kursk ‘sve dok to bude prikladno i potrebno‘. Ipak, nagovijestio je da se dio trupa povlači iz Kurska.
- Prioritet mi je bio i ostao spašavanje života ukrajinskih vojnika. U tu svrhu postrojbe obrambenih snaga po potrebi manevriraju na povoljnije položaje, rekao je Sirski.
11. ožujka snimka je pokazala velike skupine ukrajinskih vojnika kako se pješice povlače iz središta Sudže. Jučer su se ruske snage mogle vidjeti kako poziraju u gradu, držeći zastave Ruske Federacije i skupine Wagner.
Trump o ‘pozitivnim porukama‘ iz Moskve
Donald Trump potvrdio je da američki dužnosnici odlaze na razgovore u Rusiju. Riječ je o američko-ukrajinskom sporazumu o 30-dnevnom primirju i putu prema mirovnim pregovorima. "Nadam se da od Rusije možemo dobiti prekid vatre", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. Primio sam neke pozitivne poruke, ali pozitivna poruka ne znači ništa. Ovo je vrlo ozbiljna situacija," rekao je Trump.
Ministri obrane se sastali u Parizu
U Parizu se sastaju ministri obrane Francuske, Njemačke, Italije, Poljske i Velike Britanije. Razgovarat će o potpori Ukrajini i europskoj obrani.
U tijeku je njihov razgovor s ukrajinskim kolegom Rustemom Umerovom, a na kraju dana će održati zajedničku konferenciju za medije.
Moskva umjesto odgovora izvela novi napad na Kijev
Rusija je sinoć izvela žestoke udare na ciljene širom Ukrajine samo nekoliko sati nakon što je Kijev signalizirao da je spreman za prekid vatre nakon pregovora sa Sjedinjenim Državama. Uslijedili su masovni napadi projektilima i dronovima po glavnom gradu Ukrajine i ostalim dijelovima zemlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....