PRIJEVREMENI IZBORI

SLOVENIJA PRED RADIKALNIM DESNIM ZAOKRETOM Janša slijedi Orbána, dovodi ga na predizborne mitinge, plaši Titom i najbliži je izbornoj pobjedi

 
 Tadej Regent / Delo

“Da, to je apsolutno dosljedna politika, njegov uzor Tito je imao 72 Mercedesa.” Tako je Janez Janša na svom Twitteru reagirao na vijest da se Luka Mesec, čelnik stranke Ljevica, dovezao na televizijsko sučeljavanje u crnom Mercedesu.

Ulaziti u apsurdnost ove Janšine prispodobe je suvišno kad se zna da je Mesec rođen 1987. godine. A da je Janez Janša radio u JNA. No, čini se da takva retorika u Sloveniji polučuje rezultate. Prijevremeni parlamentarni izbori održat će se 3. lipnja, dakle za deset dana, a prema posljednje tri ankete upravo Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše vodi. Prema nekima čak i uvjerljivo.

Ovo su nakon deset godina prvi izbori koji se održavaju u ozračju stabilnosti. Nakon što je globalna financijska kriza 2008. poharala Sloveniju, vlada Boruta Pahora je odstupila te su prijevremeni izbori održani u prosincu 2011. godine. Pobjedu je, tijesnu, pred Janšom tada odnio ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković sa svojom strankom Pozitivna Slovenija.

Na rubu

No, Janša ga je izigrao dogovorivši mu koaliciju iza leđa dok je Janković pregovarao. I tako Janša opet sjeda na premijerski položaj koji mora napustiti nakon što protukorupcijska komisija donosi negativno izvješće o njegovu i Jankovićevu djelovanju. Tada je Slovenija bila na rubu grčkog scenarija, a brod pred padom u ponor preuzela je Alenka Bratušek, radikalnim mjerama riješila problem prezaduženih banaka i vratila ekonomiju na put stabilnosti. No, Janković joj je izvukao tepih ispod nogu i u srpnju 2014. sazvani su novi prijevremeni izbori na kojima je pobijedio SMC, tada Stranka Mire Cerara, a sada Stranka modernog centra. Cerar je konačno uspio mandat dovesti gotovo do kraja - izbori su samo mjesec dana ranije - ali je snažno pao u anketama i bit će među manjim strankama. No, on je nastavio stabilizaciju zemlje koja raste po čvrstoj stopi od oko pet posto godišnje, a jučerašnje ljubljansko Delo ekonomiju ovako opisuje: “Slovenska gospodarska lađa plovi po mirnom moru: brojne su narudžbe iz inozemstva pa motor lađe, slovenski izvoz, radi punom parom”. Kad bismo barem u Hrvatskoj mogli takvo što napisati.

No, birači kao birači, nikad nisu zadovoljni pa su Ceraru okrenuli leđa. I opet žele Janšu. A on je ostao jedan od rijetkih političara koji su bili aktivni još krajem 1980-ih godina na prostoru bivše Jugoslavije: u rangu s Vladimirom Šeksom. Samo što Janša još ima izgleda postati premijer. No, to neće biti lako jer je protiv sebe podigao slovensku ljevicu i dio centra. Naime, Janša je SDS, koji je i prije bio konzervativan, u potpunosti okrenuo prema radikalnoj desnici, a ogledni model postao mu je mađarski premijer Viktor Orbán.

Osjetio bilo

On mu je i došao na dva predizborna skupa. Pa su s lijevog centra odmah zavapili da treba zaustaviti “orbanizaciju Slovenije”. Janši se mora priznati da je osjetio da i slovensko biračko tijelo skreće udesno pa je u tom smjeru izgradio kampanju. Bez Tita na prostorima bivše Jugoslavije očito ne ide, a onda je uslijedio poziv: “Slovenac sam, #NositĆuSlovenskuZastavu”. Populizam i nacionalizam sa samog dna. I poruke poput sljedeće: “U SDS-u imamo konkretna rješenja za poboljšanje stanja u slovenskom zdravstvenom sustavu. Koplja se više neće lomiti na leđima najsiromašnijih”. Janša je tako maksimalno iskoristio svoju trajnu prednost pred ostalim strankama: stabilno biračko tijelo. Koje je ovaj put maksimalno mobilizirao, dok se ono na centru i lijevom centru raspršilo. No, u Sloveniji od neovisnosti niti jedna stranka nije uspjela sama voditi vladu. I to je Ahilova peta Janšine politike: on gotovo da nema nikakav koalicijski potencijal. Jedina stranka koja bi s njim mogla ići u koaliciju je Nova Slovenija (NSi), ali njezin novi lider Matej Tonin želio bi se profilirati kao moderni europski centar, poput austrijskog kancelara Sebastiana Kurza. I vrlo rado bi se našao u krugu ostalih stranaka, ali na vlasti.

Možda Bratušek

Drugo i treće mjesto u anketama osvajaju socijaldemokrati (SD) i Lista Marjana Šarca (LMŠ), još jedna novoosnovana stranka koja je krajem prošle godine čak vodila u anketama, no s približavanjem izbora njezina je podrška počela kopniti. U Državni zbor (slovenski parlament) još će vjerojatno ući i SMC, pa Ljevica, DeSUS, stranka umirovljenika, i, možda, stranka bivše premijerke Alenke Bratušek.

Janković je odustao od izlaska na izbore tvrdeći da ne želi dodatno razbijati glasove lijevog centra, ali realni je razlog to što njegova stranka Pozitivna Slovenija više nema snage za izbore. Stoga je, u svom stilu, izveo manevar koji je mnoge iznenadio: potpisao je ugovor s Karlom Erjavcem, čelnikom DeSUS-a, da će učiniti sve kako bi zaustavili Janšin dolazak na vlast. Taj je Erjavec od jeseni 2004. i prve vlade u kojoj je Janša bio premijer sudjelovao u svim vladama, pa i onoj Janšinoj 2012. kad je izigrao Jankovića. No, to je, kažu Slovenci, politika kod nas. Na sončnoj strani Alp.

Arbitražna presuda ostaje glavni kamen smutnje

Nova slovenska vlada formirat će se vrlo vjerojatno do jeseni. Ako to bude očekivana koalicija pod vodstvom socijaldemokrata, tada će odnosi s Hrvatskom ostati na sadašnjoj razini: aksiom za bilo kakvo poboljšanje je prihvaćanje arbitražne presude. No, možda i u nas dođe do promjene pa prihvatimo po nas povoljnu odluku. Mogući Janšin dolazak značio bi dodatno zaoštravanje jer bi on pristao na bilateralne pregovore, ali bi postavio potpuno neprihvatljive uvjete za granicu i izlazak na otvoreno more. Treba se sjetiti da je Janša na Sporazum Račan-Drnovšek pristao samo kao na uvjet za ulazak u EU. Dakle, njegovi bi zahtjevi išli iznad tog sporazuma, a spremnost na kompromis bila bi ravna nuli. Kelvinovoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 06:26