Senat usvojio Bidenov plan o golemom paketu pomoći u pandemiji vrijedan 1,9 bilijuna dolara

Senat je u subotu usvojio plan predsjednika Joea Bidena za oporavak od pandemije covida-19 vrijedan 1,9 bilijuna dolara, nakon cjelonoćnog zasjedanja na kojem je među demokratima najviše neslaganja bilo oko pomoći za nezaposlene, a republikanska manjina nije uspjela u pokušajima da progura tridesetak amandmana.

Paket uključuje 400 milijardi dolara za jednokratne isplate većini Amerikanaca u iznosu od 1400 dolara, 300 dolara tjedno za produžene naknade za 9.5 milijuna ljudi koji su u krizi ostali bez posla i 350 milijardi dolara pomoći državnim i lokalnim vlastima kojima su se zbog pandemije smanjili proračuni.

Plan je u senatu prošao sa 50 glasova 'za' i 49 'protiv', a nijedan republikanac nije glasao za jedan od najvećih paketa poticaja u povijesti SAD-a.

Borba nije gotova jer se zakon mora vratiti u zastupnički dom koji je prije tjedan dana odobrio nešto drugačiju verziju.

Sukob u demokratskoj stranci oko naknada za nezaposlene i cjelonoćni napor republikanaca da izmijene zakon, za koji ankete pokazuju da ga podržava šira javnost, oslikava teškoće koje će Biden imati u donošenju nekih drugih politika u Kongresu.

Zakon je prioritet za Bidena nakon što je koronavirus usmrtio više od 520 tisuća Amerikanaca.

Raspava i glasanje trajali su rekordnih 11 sati i 50 minuta, najduže u modernoj eri.

Demokrati su nastojali ispregovarati visinu iznosa potpora za nezaposlene kako bi zadovoljili centriste, u prvom redu senatora Joea Manchina, demokrata koji zastupa Zapadnu Virginiju, koja je velikom većinom podržala republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na izborima u studenom.

Produžene isplate za nezaposlene pokazale su se najspornijim dijelom zakona. U verziji koja je u prošlu subotu prošla u zastupničkom domu tražilo se 400 dolara tjedno, no kompromisom se ta potpora smanjila na 300 dolara.

U tom je tekstu predloženo i dvostruko povećanje minimalne satnice od 15 dolara, što je senat također odbio.

Umjereni demokrati strahovali su da će veće beneficije za nezaposlene i povećanje minimalne plaće naštetiti tvrtkama u ruralnim državama.