BANKARSKA REVOLUCIJA

Šef Barclaysa: 'Bankari će biti dobri! Profit nam više neće biti najvažniji, nego moral i etika!

 AFP

Sanjam o svijetu u kojem ću moći s ponosom reći: Ja radim za Barclays , ja sam bankar”, rekao je Antony Jenkins, prvi čovjek te britanske banke koja je prije pola godine pretrpjela veliki skandal s liborom i manipulacijom kamatama. Mjesto prvog čovjeka Barclaysa, banke potpuno razrušenog ugleda, 51-godišnji Jenkins preuzeo je u kolovozu, nakon što je funkciju morao napustiti dotad ugledni bankar Bob Dimond.

Ovih je dana iznio strategiju razvoja “Projekt transformacije” i postavio je posve nove, etičke standarde poslovanja banke. U roku od pet do deset godina želi poptpuo izmijeni njenu percepciju u javnosti. No, Jenkins ne želi uvesti revolucionarne promjene samo u Barclaysu, već i cijelu industriju.

- Promjena je potrebna u cijeloj industriji, a Barcleys će predvoditi tu promjenu. Tome sam u potpunosti predan, rekao je u nadahnutom govoru koji je prilično dojmio poslovni svijet. On priznaje da su u prošlosti griješili i da im je stvaranje novca bilo sve, ali ubuduće neće biti tako jer “što ima čovjek koji ostvari sjajan prinos na kapital, a tri godine kasnije kandže mu uhvate dušu”.

Moralni bankar

Dan nakon što je slavio novo rođenje “moralnog bankara”, cijena dionice Barleysa porala je devet posto i danas je 40 posto veća nego tri mjeseca ranije. Uz velike riječi o etici i moralu, Jenkins je iznio i brojke koji su, očito, ohrabrili ulagače. Banka će ukinuti 3700 radnih mjesta, uglavnom zatvaranjem poslovnica u Europi i Aziji koje su se bavile investicijskim bankarstvom, a troškove će ukupno smanjiti za 1,7 milijardi funti.

To uključuje ukidanje odjela koji su bili neetični, bez obzira kolike su profite donosili. Među njima je i kontroverzni odjel “Structured Capital Markets” koji je klijetnima prodavao sofisticirane prijedloge kako izbjeći plaćanje poreza i trgovati određenom sirovinom, primjerice hranom. U njemu je radilo oko 100 ljudi, a procjenjuje se da su banci godišnje donosili oko milijardu funti.

No, zarada više nije na prvom mjestu, već “utjecaj na reputaciju Barclaysa”. Odluka da izađe iz kontroverznog biznisa, naravno, naišla je na podršku aktivista. Christine Haigh iz World Development Movement smatra pohvalnim priznanje Barclaysa da špekuliranje s cijenom hrane za javnost nije prihvatljivo, ali obećanje nije dovoljno.

- Bez stroge nove regulative, Barclays uvijek može ponovno početi sa spekuliranjem, kao i druge vodeće banke u svjetu, poput Goldman Sachsa. I David Hillman iz Robin Hood Tax Campaign je pozdravio nastojanje Barclays da izgradi novu reputaciju, međutim, on smatra da će od svega biti mala korist “sve dok su na snazi veliki bonusi”.

U tradiciji je zapadnog svijeta da bankari dobro zarađuju, ponekad olako raspolažu novcem koji pripada štedišama, a njihove greške plaćaju svi. Kriza koja je izbila 2008. pokazala je sve slabosti sustava i dodatno urušila reputaciju bankara, a gnjev javnosti posebno je izazvala praksa podjele visokih bonusa, bez obzira što je na rezultate rada. Otad su borba protiv neetičkog ponašanja i poboljšanje nadzora sustava postali važan dio agendi političara mnogih zemalja.

Nova pravila

Nakon višegodišnjih rasprava učinjeni su neki pomaci. Političari EU nedavno su se usuglasili će banke uskoro morati prilagoditi politiku nagrađivanja uprava i zaposlenika novim propisima. Namjera je da se zaposlenici banaka manje motiviraju na kratkoročne dobitke, a više na dugoročne ciljeve i stabilnost. Tako se, primjerice, bonusi više neće moći u cijelosti isplatiti odmah i u gotovini. No, bonusi nisu upitni.

Zlatni dani bonusa

Prremda i Jenkins ističe da su “zlatni dani velikih bonusa završili”, pa i sam ga se odrekao za prošlu godinu, banka koja promiče etičke standarde ne misli o tome ništa loše. Unatoč velikom skandalu, isplatit će 1,8 milijardi funti bonusa za 139.200 zaposlenih, od čega tri četvrtine za investicijske bankare. Banka tek namjerava drugačije dijeliti zaradu: oko 30 posto isplaćivat će se dioničarima kroz dividendu, a istodobno će se smanjiti iznos za plaće i bonuse investicisjkim banakrima na oko 35 posto, sa sadašnjih 39 posto.

Hrvati preziru banke jer u krizi samo one zarađuju

Otkad su bonusi došlu pod lupu javnosti, bankari su primjenjivali različitu prasku. Neki su se nisu previše obazirali na glas naroda i nastavili su isplaćivati velike nagrade, prije svega američki bankari, dok je praksa u Velikoj Britaniji nešto drugačija, osobito kad je riječ o bankama koje su prošle sanaciju. Nedavno se bonusa odrekao Stephen Hester, predsjednik uprave Royal Bank of Scotland, kao i predsjednik uprave Lloydsa.

Za razliku od američkih i britanskih banaka koje su prošle velike skandale, hrvatske su banke toga ipak bile pošteđene. Međutim, rašireni prezir građana prema bankarima nisu izbjegle i svakodnevno se sreću s optužbama da jedno one zarađuju u krizi i da kroz visoke kamate cijede osiromašene građane i poduzeća. Na upit što misle kako bi se u Hrvatskoj mogla poboljšati njihova percepcija, nitko od vodećih bankara nije bio spreman govoriti.

Kako upozoravaju brojni ekonomisti, vrijeme velikih zarada je prošlost i u idućim desetljećima neminovno će padati veličina i značaj bankarskog sustava, a to znači nužnu promjenu njihovog ponašanja. Svatko će tražiti svoj način.

Međutim, ne treba sumnjati da će se bankari i budućnosti ponajprije rukovoditi profitom. No, uvijek će biti i onih kojima je na prvom mjestu čovjek. To više i nije takava rijetkost kao što je bankar za siromašne, dobitnik Nobelove nagrade Muhamed Yunus. U vrijeme krize u Italiji i Španjolskoj postale su aktivne banke kojima na prvom mjestu nije profit, već potrebe njihovih članova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 10:37