Jačanje američke vojne prisutnosti na Bliskom istoku, premještanje zrakoplova za dopunjavanje goriva i borbenih aviona u Izrael te sve glasnija upozorenja američkog State Departmenta Amerikancima da ne putuju u regiju upućuju na pripreme za moguću novu fazu rata s Iranom. SAD bi mogao eskalirati situaciju nakon što su tijekom vikenda dvojica američkih vojnika poginula u iranskom napadu na Jordan, čime je broj američkih žrtava u ratu s Iranom porastao na 16.
The Wall Street Journal izvijestio je da su vojnici ubijeni u zračnoj bazi Muwaffaq Salti, gdje je u ožujku Iran uništio američki sustav proturaketne obrane THAAD. Za New York Post je američki predsjednik Donald Trump rekao da je "šteta" što su američki vojnici poginuli, ali je dodao da je rat i dalje nužan. "Poginuli su zato što ne žele da Iran ima nuklearno oružje i ne žele da Bliski istok bude dignut u zrak", rekao je Trump. Većina anketa javnog mnijenja pokazuje da je rat u Iranu nepopularan među Amerikancima.
SAD završio osvetnički napad na Iran nakon smrti vojnika
Kao odgovor na pogibiju vojnika, Sjedinjene Države napale su Iran osmu noć zaredom. Mete su bili objekti za obalni nadzor i protuzračnu obranu, pomorski kapaciteti te skladišta projektila i dronova. Iran je odgovorio napadima na američke baze u Zaljevu.
Američki dužnosnici upoznati sa situacijom tvrde za YNet da je Iran prilagodio svoje napade američkim obrambenim sustavima. Teheran, prema njihovim riječima, upotrebljava iznimno brze projektile koji mogu manevrirati tijekom završne faze leta. Iranska sposobnost pogađanja osjetljivih ciljeva potaknula je i sumnje na to da Teheran možda prima pomoć Kine ili Rusije u određivanju meta. Izvješća iz Sjedinjenih Država pokazuju da Pentagon ubrzano izvlači pouke iz najnovijih borbi.
Američka vojska navodno proširuje uporabu dronova i drugih bespilotnih sustava da bi lakše probila iransku protuzračnu obranu i povećala učinkovitost budućih napada. Istodobno se u Izrael prebacuju američki zrakoplovi za dopunjavanje goriva i borbeni avioni. Izraelske obrambene snage potvrdile su za The Times of Israel da će američki tankeri biti smješteni u bazama izraelskog ratnog zrakoplovstva.
Prvi od nekoliko desetaka aviona za dopunjavanje goriva već su stigli, a u regiju se premještaju i borbeni zrakoplovi. Prema Wall Street Journalu, SAD je poslao avione F-16 iz baze Spangdahlem u Njemačkoj, dok su borbeni zrakoplovi F-35 premješteni iz Velike Britanije. Ti bi se avioni, između ostalog, mogli upotrijebiti za napade na iranske radarske sustave povezane s lansiranjem projektila zemlja-zrak.
Tijekom vikenda su Sjedinjene Države objavile upozorenje za putovanja koje obuhvaća Izrael i arapske zemlje diljem Bliskog istoka. "Zbog pojačanih napetosti na Bliskom istoku i rizika od nepredvidive eskalacije, State Department poziva američke građane da preispitaju sva putovanja u regiju", navedeno je u upozorenju. Dodatna nagađanja potaknula je snimka bombardera B-2 koju je tijekom vikenda objavio zamjenik predstojnika osoblja Bijele kuće Dan Scavino. Dan prije pokretanja američke operacije Lavlja rika u ožujku, naime, objavio je sličnu fotografiju bombardera koji su poslije korišteni za bacanje bombi na iranske podzemne položaje balističkih projektila.
Druga faza američko-iranskog rata vodi se gotovo isključivo oko budućnosti Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za prijevoz nafte i plina. Najizglednija američka opcija stoga ostaje nastavak zračne i raketne kampanje protiv obalnih radara, protuzračne obrane, skladišta i lansera dronova i projektila, baza Iranske revolucionarne garde te pomorskih kapaciteta oko Tjesnaca. Takvi udari trebali bi pripremiti teren i omogućiti američkom predsjedniku širi izbor mogućih poteza, tvrde američki dužnosnici.
Istodobno se očekuje da će SAD pokušati dodatno izolirati jug Irana napadima na prometnu i logističku infrastrukturu. Američke snage već su uništile ili znatno smanjile kapacitete brojnih mostova, luka, željezničkih pruga, tunela i cesta. Cilj je prekinuti dopremu projektila, vojnika i opreme prema obali te oslabiti sposobnosti Revolucionarne garde. Međutim, istu infrastrukturu upotrebljavaju i civili, pa njezino uništavanje ozbiljno ograničava kretanje stanovništva, robe, hrane i drugih nužnih zaliha.
Širenje kampanje moglo bi izazvati iransku odmazdu protiv energetskih postrojenja, američkih baza i sustava za desalinizaciju vode u savezničkim zemljama Perzijskog zaljeva. Iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamenei izjavio je da ponovljena američka kršenja Memoranduma o razumijevanju pokazuju da se Washingtonu ne može vjerovati. Upozorio je da Iran i Osovina otpora pripremaju "nezaboravne lekcije" za Sjedinjene Države.
Istodobno, CENTCOM je u subotu priopćio da američke snage nastavljaju provoditi pomorsku blokadu Irana u Arapskom moru. Riječ je, međutim, o skupoj i dugotrajnoj strategiji od koje se ne očekuju brzi rezultati.
Među najmanje izglednim opcijama trenutačno je kopnena invazija na otok Harg, ključan za iranski izvoz nafte, ili na neki od otoka uz Hormuški tjesnac, poput Kešma. Takva operacija značila bi slanje američkih vojnika na iranski teritorij. Samo zauzimanje pojedinog otoka u teoriji bi moglo biti relativno brzo, ali bi njegovo dugoročno zadržavanje bilo znatno teže. Američke snage morale bi osigurati stalnu opskrbu garnizona i zaštititi ga od projektila, dronova i diverzija.
Asghar Ebrahimi-Asl, bivši iranski zamjenik ministra za naftu, rekao je za Iran International da SAD uspostavlja velike baze u zemljama poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i regrutira strane plaćenike da bi se pripremio za upad u Iran. Rekao je da bi moguće mete mogle uključivati otok Kešm, dio otoka Harg ili dijelove južne obale Irana te da bi Washington mogao odgoditi kopnenu operaciju do dolaska hladnijeg vremena u rujnu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....