PUCNJAVA U GLAVNOM GRADU SRBIJE

SAČEKUŠA U BEOGRADU Pucali na srpskog tajkuna, u bolnicu prebačen u kritičnom stanju

Napadač je iskočio iz grmlja i u Beka ispalio najmanje pet metaka, od kojih su ga tri pogodila. Milan Beko bio je ministar u vladama Socijalističke partije (SPS) Slobodana Miloševića, Nove demokracije i Jugoslavenske levice (JUL), te sudionik u nekoliko najvećih privatizacija, a prije dva mjeseca spominjan je i kao kandidat za prvog čovjeka Željeznica Srbije
 Screenshot

BEOGRAD - Srpski biznismen Milan Beko ranjen je u pucnjavi na beogradskom Senjaku , saznaje Blic.

S teškim ozljedama i u nesvijesti do beogradskog Urgentnog centra dovezao ga je osobni vozač, a kako doznaje Blic.rs. tamo je operiran i sada je u stabilnom stanju, iako se liječnici suzdržavaju od davanja prognoza.

Prema prvim informacijama iz policije, Beko je ustrijeljen u sačekuši ispred svoje kuće. Nepoznati napadač je pucao na Beka dok je ulazio u automobil.

N1 navodi kako je napadač iskočio iz grmlja i u Beka ispalio najmanje pet metaka. Iako su prvobitne informacije govorile da je Beko pogođen dva puta, tijekom operacije su pronađena tri metka.

Policija traga za napadačem, zatvorili su sve izlaze iz Beograda, a u tijeku je očevid.

Milan Beko bio je ministar u vladama Socijalističke partije (SPS) Slobodana Miloševića, Nove demokracije i Jugoslavenske levice (JUL), te sudionik u nekoliko najvećih privatizacija, a prije dva mjeseca spominjan je i kao kandidat za prvog čovjeka Željeznica Srbije.

Rođen je u Herceg Novom 1961. godine. Prvi posao dobio je u marketinškoj agenciji 'Spektra', a potom je postao i njezin vlasnik.

U politiku se uključuje posredno kroz marketinšku kampanju Demokratske stranke (DS) početkom 90-ih godina, da bi kasnije postao blizak vladajućoj strukturi u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića, a u vladi Mirka Marjanovića bio je ministar za pretvorbu.

Javnosti je postao poznat 1996. kada ga je Slobodan Milošević imenovao za ministra privatizacije.

Beko je tada prodao srpski Telekom za oko 1,5 milijardi njemačkih maraka i spasio režim od bankrota.

Bio je predsjednik Upravnog odbora tvornice automobila 'Zastava' za vrijeme NATO-ovog bombardiranja. Godine 2000. bio je prvi na listi Jugoslavenske ljevice u Kragujevcu.

Sve funkcije je napustio nakon u listopadu 2000. godine.

Tijekom 2000-ih izravno ili neizravno sudjelovao je u nekoliko velikih privatizacija – najvećih srpskih mljekara, tvornice mineralne vode "Knjaz Miloš", "Luke Beograd", te privatizaciji lista "Večernje novosti" i "C marketa" sa Miroslavom Miškovićem.

Zbog korupcije u privatizaciji Telekoma svjedočio je i pred talijanskim pravosudnim organima.

Kum je pokojnog premijera Zorana Đinđića, a posljednjih godina radi kao partner vlasnika Delta Holdinga, biznismena Miroslava Miškovića u mnogim poslovnim akcijama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:18