ZEMLJA NA RUBU RATA

Ruski oklopnjaci na ulicama Krima, Janukovič poručio iz Moskve: 'Ja sam još uvijek predsjednik Ukrajine!'

Skupine naoružanih muškaraca zauzele su regionalnu vladu i parlament na Krimu. Na zgradama se viju ruske zastave
 AFP

NOVO 14:40 Arsenija Jacenjuka, čelnika Fronte promjena, ukrajinski je parlament prihvatio za premijera Ukrajine. Za Jacenjuka je glasovalo 371 od 417 zastupnika.

Također, parlament je potvrdio listu ministara za Jacenjukovu vladu. Prema riječima Aleksandra Turčinova, koji se ukrajinski privremeni predsjednik, većina novoizabranih ministara ne pripada nijednoj političkoj stranci, javlja Interfax. Turčinov je već potpisao osluku o imenovanju Jacenjuka šefom vlade.

Glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly izjavio je kako Europska unija smatra Turčinova jedinim legitimno izabranim predsjednikom Ukrajine, nakon što ga je na to mjesto privremeno imenovao ukrajinski parlament.

Ukrajinski parlament potvrdio je Arsenija Jacenjuka za novoga premijera

SERGEI SUPINSKY
Members of parliament applaud as Arseniy Yatsenyuk (R) stands after voting in the Ukrainan parliament on February 27, 2014. Ukraine's parliament on Thursday approved the nomination of pro-EU Arseniy Yatsenyuk as the crisis-hit country's new prime minister until presidential polls are held in May. Yatsenyuk was one of the most prominent leaders of the three-month anti-government protests that swept Ukraine, culminating in deadly violence last week that precipitated the ouster of president Viktor Yanukovych and the collapse of his entire government. AFP PHOTO/ SERGEI SUPINSKY

Jacenjuk je odmah upozorio da je zemlja na rubu ekonomskog i političkog kolapsa te da Ukrajina mora ostati ujedinjena, cjelovita zemlja, prenosi Reuters.

"Naša je zemlja na ivici ekonomskog i političkog kolapsa", kazao je Jacenjuk u parlamentu nakon svog imenovanja. Upozorio je da je Ukrajina suočena s prijetnjama teritorijalnom integritetu, iako vjeruje da Rusija neće intervenirati u unutarnje stvari Ukrajine. Obećao je da će nastaviti s procesom europske integracije.

"Tražimo od ruskih partnera da poštuju svoje obveze. Vjerujemo da Rusija nikada neće intervenirati u unutarnje stvari Ukrajine te da će se suzdržati od poteza u cilju podjele naše zemlje", kazao je Jacenjuk.

Poručio je da je odlučan da Ukrajina ostane ujedinjena i cjelovita.

"Kaznit ćemo sve one koji se opredijele za separatizam u Ukrajini svim pravnim i ustavnim sredstvima", poručio je. Također je kazao da će vlada morati donijeti nepopularne mjere kako bi vodila zemlju kroz ekonomsku krizu.

"Nema drugog načina nego posegnuti za nepopularnim mjerama", rekao je novoimenovani ukrajinski premijer. Prema njegovim riječima, ključno je osigurati zajam Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se stabilizirao tečaj nacionalne valute, hrivnje, koja je zabilježila reklordan pad uslijed bojazni da je središnja banka "osakaćena" smanjivanjem novčanih rezervi.

"Moramo smjesta potpisati sporazum s MMF-om. Čim se on potpiše doći će novac u naše rezerve te ćemo moći stabilizirati valutni tečaj", kazao je novi šef ukrajinske vlade. Također je istaknuo da je u posljednje tri godine iz financijskog sustava Ukrajine otišlo oko 70 milijardi dolara koji se sada nalaze na offshore računima.

--------------------------------------

12:50 Krimski parlament, čiju su zgradu jutros zauzeli nepoznati napadači, najavio je raspisivanje referenduma o statusu te autonomne ukrajinske regije.

Prema zadnjim informacijama, zgradu je zauzele samoobrambena grupacija od 50-tak Rusa, a kasnije im se pridružilo 15-tak krimskih zastupnika uključujući šefa parlamenta Vladimira Konstantinova. Ispred zgrade se okupilo 400 prosvjednika sa transparentima "Mir za Krim" koji traže održavanje referenduma o statusu Krima, javljaju RIA Novosti.

- Poštivajući temelje demokracije, predsjedništvo krimskog parlamenta smatra da je jedini mogući izlaz iz postojeće situacije održavanje svekrimskog referenduma o statusu Autonomije i proširenju ovlasti kako bi sami mogli definirati budućnost Krima bez vanjskih utjecaja, stoji u priopćenju glasnogovornice šefa parlemanta Oksane Kornjičuk.

--------------------------------------

11:30 Viktor Janukovič obratio se priopćenjem koje je objavio Interfax u kojemu ističe da se još uvijek smatra predsjednikom Ukrajine te upozorava na mogućnost unutarnjih sukoba u toj zemlji.

- Ja, Viktor Fjodorovič Janukovič, obraćam se narodu Ukrajine. Još uvijek se smatram šefom ukrajinske države, izabran slobodnom voljom ukrajinskih građana, naveo je u priopćenju.

- Primio sam prijetnje zbog čega sam tražio od Rusije zatražio osobnu zaštitu. Događaji u Verhovnoj Radi su nezakoniti u odsutnosti članova Partije regija i drugih stranaka, stoji u Janukovičevu priopćenju.

"Članovi Stranke regija boje se za svoju sigurnost, neki su izloženi fizičkom nasilju i bili su prisiljeni napustiti Ukrajinu".

Svrgnuti predsjednik poručuje kako je jasno da stanovništvo na jugu i jugoistoku zemlje neće prihvatiti bezakonje kakvo dolazi kada ministre bira svjetina na trgu. "Pozivam da se smjesta obnovi ustavni poredak", naglašava Janukovič.

- Obzirom da se predsjednik Janukovič obratio ruskim vlastima radi osobne zaštite, mogu reći da je Rusija udovoljila njegovu zahtjevu na teritoriju Ruske federacije, rekao je izvor ruske vlade.

Time su potvrđena nagađanja da se svrgnuti šef Ukrajine nalazi u Rusiji, na području Moskve.

--------------------------------------

11:20 Zabrinutost događajima na Krimu u međuvremenu je izrazio NATO, te Berlin i Varšava. Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen pozvao je Rusiju da ne čini ništa što bi dovelo do dodatnog rasta napetosti. "Ovo sa zauzimanjem zgrada je vrlo opasna igra. Ovako počinju regionalni sukobi", kazao je poljski šef diplomacije Radoslaw Sikorski. "Zabrinuti smo. Sada je najvažnije izbjeći raspad Ukrajine", poručuje njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen.

Rusija će braniti prava svojih sunarodnjaka na Krimu, poručilo je u međuvremenu ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi. "Branit ćemo ih u međunarodnoj areni i reagirati odlučno i bez kompromisa kada se ta prava krše", navodi ministarstvo.

Krim je bio u sastavu Rusije do 1954., kada je odlukom Nikite Hruščova predan Ukrajini. Po posljednjem popisu, na Krimu živi 58 posto Rusa, 24 posto Ukrajinaca i 12 posto Tatara. To je jedini dio Ukrajine u kojem etnički Rusi čine većinu stanovništva. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku koji je s maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.

--------------------------------------

11:10 Prosvjednici sa Majdana objavili su imena članova nove ukrajinske vlade, o kojima bi dana trebao glasovati parlament. Za premijera je predložen Arsenij Jacenjuk.

Slobodni novinar koji izvještava o Ukrajini Maxim Eristavi na svom je Twitter profilu također stavio fotografiju tenka te napisao da je prometna policija na Krimu preusmjerila ruske vojne tenkove koji su se zaputili prema Simferopolu.









--------------------------------------

10:55 Ukrajinski Interfax javio je kako se skupina ruskih vojnih transportera zaputila prema Simferopolu. Također, na društvenim mrežama su se pojavile slike transportera na cesti, uz pojašnjenje kako je riječ o ruskim oklopnim vozilima koji napreduju prema glavnom gradu krimskog poluotoka.

U međuvremenu je Interfax javio kako je riječ samo o vojnoj vježbi, te da su se tenkovi vratili u svoju bazu.









10:30 Predsjednik ukrajinskog parlamenta Oleksander Turčinov, koji obnaša dužnost predsjednika do sljedećih predsjedničkih izbora, izjavio je kako će se bilo kakvo kretanje ruske vojske na području Krima, izvan ruske vojne baze Sevastopolj, smatrati činom agresije protiv Ukrajine.

"Govorim vojnom čelništvu ruske Crnomorske flote... Svaki vojni pokret, pogotovo s oružjem, izvan granica baze smatrat ćemo vojnom agresijom", kazao je Turčinov, koji obnaša i dužnost vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske. Ruski diplomatski predstavnik u Kijevu pozvan je u ministarstvo vanjskih poslova kako bi mu se uručila ista poruka.

--------------------------------------

KIJEV - Naoružani muškarci zauzeli su u četvrtak ujutro zgrade regionalne vlade i parlamenta u Simferopolu, glavnom gradu ukrajinskog poluotoka Krima gdje su se dan ranije sukobili proruski separatisti i pristaše novih ukrajinskih čelnika, objavile su agencije.

Zasad nije jasno tko je zauzeo zgrade lokalnih vlasti u Simferopolu, ali novinari s mjesta događaja javljaju da se iznad obje zgrade viju ruske zastave, te da su ulazna vrata blokirana iznutra.

Agencija Interfax javila je, pozivajući se na očevice, da se u zgradama nalazi oko 60 ljudi i da su mnogi od njih naoružani. Agencija dodaje da u akciji zauzimanju zgrada u četvrtak rano ujutro nitko nije ozlijeđen.

Mediji su citirali lokalnog čelnika tatarske zajednice Refata Čubarova koji je na Facebooku napisao: "Rečeno mi je da su zgrade parlamenta i vijeća ministara zauzeli muškarci u odorama koje nemaju neka poznata obilježja".

"Oni zasad nisu istaknuli nikakve zahtjeve", rekao je Čubarov.









Stotinjak pripadnika policijskih snaga nalazi se ispred parlamenta. Ulice oko parlamenta uglavnom su prazne a na njima se mogu vidjeti samo prolaznici koji idu na posao.

U srijedu su se ispred zgrade parlamenta u Simferopolu sukobili pripadnici etničke skupine Tatara koji podupiru nove ukrajinske čelnike i proruski prosvjednici.

Ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut je u subotu nakon tromjesečnih oporbenih prosvjeda u glavnom gradu Kijevu. On se trenutno nalazi u bijegu, a nove vlasti traže ga pod optužbom za ubojstvo oko 100 ljudi tijekom prosvjeda.

Krim, jedina ukrajinska pokrajina s ruskom većinom, oduzet je Rusiji i priključen Ukrajini 1954. u vrijeme kad je na čelu Sovjetskog Saveza bio Nikita Hrušćov.

U Sevastopolu na Krimu stacionirana je ruska Crnomorska flota. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku koji je s maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.

Tatari, turkofona etnička skupina, bili su žrtve staljinističkih represija zbog navodne suradnje s nacističkom Njemačkom te su tijekom i nakon Drugog svjetskog rata masovno deportirani u sovjetsku središnju Aziju.

Deseci tisuća Tatara vratili su se u svoju domovinu Ukrajinu pošto je ona postala nezavisna zemlja nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Krim je jedina ukrajinska regija s ruskom većinom, premda mnogi Ukrajinci u istočnim regijama, koje su uglavnom podupirale Janukoviča, govore ruski kao materinji jezik.

Kličko Rusima: 'Nemojte pružiti zaštitu krvavom diktatoru Janukoviču, on mora odgovarati za svoja djela'

BERLIN - Jedan od vođa oporbe u Ukrajini i kandidat na prijevremenim predsjedničkim izborima Vitalij Kličko upozorio je Moskvu da ne daje azil svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču, u intervjuu koji je dao njemačkom dnevnom listu Bild od četvrtka.

"U ovom trenutku, sve se vrti oko pitanja kako će se Rusija odnositi prema Janukoviču", rekao je Kličko, kazavši kako može "samo upozoriti ruskog predsjednika" da ne prima Janukoviča kako ne bi dao "zaštitu krvavom diktatoru. Janukovič za svoja djela treba odgovarati pred ukrajinskim sudom", kaže bivši boksački prvak.

Po njemu, Janukovič bi se mogao nalaziti na Krimu.

U srijedu, Ukrajina je zatražila međunarodni uhidbeni nalog za Janukoviča, koji se u Ukrajini traži zbog masovnih ubojstava.

JANUKOVIČ STIGAO U MOSKVU? Ruska agencija: 'Prebačen je na državno imanje u okolici glavnog grada'

Na pitanje strahuje li od vojne intervencije Rusije, Kličko je odgovorio: "Ne mogu zamisliti da bi se to dogodilo, jer ni jedna strana ne želi da dođe do takve eskalacije stanja".

"Pratimo sa zabrinutošću reakcije Rusije jer tamo neki mediji pokušavaju predstaviti ukrajinsku situaciju kao državni udar koji su izvršili radikalni prosvjednici. To je jednostavno netočno. Na istoku naše zemlje, Rusija trenutno želi imati snažan utjecaj. Moramo biti posebno oprezni", upozorio je Kličko.

On je također ponovio pozive upućene Europskoj uniji da pomogne Ukrajini da izađe iz krize. "EU igra vrlo važnu ulogu", rekao je Kličko, dodajući da bi bilo poželjno da EU bude posrednik.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 15:42