Ključni događaji:
- G20 osudio upotrebu sile u Ukrajini čiji je cilj teritorijalno osvajanje, nije izrijekom spomenuta Rusija
- Razoreno sjedište Putinove stranke Jedinstvena Rusija u Ukrajini
- Rusija "oštro" upozorila Armeniju zbog "neprijateljskih" poteza
- Zelenski: Naši partneri su stali sa sankcijama Rusiji
- Musk odbio zahtjev Ukrajine da koristi Starlink u napadu na Krim
- Rumunjska pronašla dijelove još jednog ruskog drona na svom teritoriju
- Ukrajina smatra da se donositelji deklaracije na samitu G20 nemaju čime ponositi
Putinov general: Ukrajina je tek prvi korak prema ratu u Europi
Ključni ruski general kojeg je ovaj tjedan promaknuo ruski predsjednik Vladimir Putin smatra invaziju Ukrajine pukom "odskočnom daskom" za daljnji sukob s Europom, javlja Newsweek.
Ovaj tjedan Putin je promaknuo general-pukovnika Andreja Mordvičeva u čin general-pukovnika. Ovaj visoki časnik je već služio u ulozi zapovjednika Središnjeg vojnog okruga i ruske Središnje grupe snaga u Ukrajini.
U nedavnom intervjuu za državnu televiziju Rusija-1, čiji je snimka u subotu počela kružiti društvenim mrežama, Mordvičev je rekao kako vjeruje da će Putinov rat trajati dosta dugo, a u budućnosti se - proširiti!
"Mislim da ćemo ovdje provesti još dosta vremena. Bespredmetno je govoriti o određenom razdoblju. Ako govorimo o istočnoj Europi, što ćemo morati, naravno da će to biti duže", rekao je general.
"Ukrajina je samo odskočna daska?" upitao je zatim novinar koji je vodio razgovor s generalom.
"Da, apsolutno. To je samo početak", odgovorio je Mordvičev, koji je ustvrdio da rat "neće ovdje stati".
Počele pomorske vojne vježbe NATO-a na Baltiku
Velike pomorske vojne vježbe 14 zemalja članica NATO-a, među kojima i Sjedinjene Države, počele su u subotu na Baltičkom moru pod zapovjedništvom Njemačke i pokazna su vježba sile kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
Oko 30 brodova i podmornica, 19 zrakoplova i različitih kopnenih postrojbi sudjeluju u vježbi "Northern Coasts 23", objavila je njemačka mornarica u priopćenju u subotu.
Opširnije pročitajte OVDJE
Ukrajina smatra da se donositelji deklaracije na samitu G20 nemaju čime ponositi
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u subotu je objavilo da zajednička deklaracija zemalja članica grupe G20 "nije ništa čime bi se mogle ponositi" te ih je kritiziralo jer u njoj ne spominju izrijekom Rusiju.
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko objavio je snimku zaslona dijela zajedničke deklaracije.
Neki su dijelovi teksta precrtani crvenom bojom i ispravljeni, a taj tekst odražava ukrajinski stav po kojemu je ta zemlja žrtva ničim izazvane ruske agresije.
"U potpunosti je jasno da bi sudjelovanje ukrajinske strane na sastanku G20 sudionicima omogućilo bolje razumijevanje situacije", napisao je na Facebooku.
Unatoč razočaranju ukupnim tekstom članica G20, Nikolenko je zahvalio ukrajinskim saveznicama koje su odradile svoj dio posla da bi unaprijedile ukrajinsko stajalište u deklaraciji.
"Ukrajina je zahvalna svim partnerima koji su pokušali u tekst unijeti odvažnije formulacije."
Rumunjska pronašla dijelove još jednog ruskog drona na svom teritoriju
Dijelovi nove bespilotne letjelice, slične onima koje koristi ruska vojska, pronađeni su na rumunjskom tlu, priopćilo je u subotu rumunjsko ministarstvo obrane, a predsjednik Klaus Iohannis rekao je da to ukazuje da je došlo do neprihvatljive povrede rumunjskog zračnog prostora.
U priopćenju Iohannis je rekao da je obavijestio glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga o dijelovima drona - drugog koji se srušio na rumunjski teritorij ovaj tjedan - i da je Stoltenberg ponovio potpunu solidarnost saveza s Rumunjskom.
"Identifikacija novih fragmenata drona na teritoriju Rumunjske u blizini granice s Ukrajinom ... ukazuje na neprihvatljivu povredu zračnog prostora Rumunjske, države članice NATO-a, sa stvarnim rizicima za sigurnost rumunjskih građana u tom području, “ rekao je Iohannis.
Rusija je u posljednjih nekoliko dana više puta napala ukrajinske luke na Dunavu Reni, Izmail i Kiliju.
One se nalaze manje od 500 metara od rumunjskog teritorija i u vidokrugu su stanovnika rumunjskih gradova s druge strane rijeke.
U ponedjeljak su krhotine navodno ruskog drona pale u Rumunjsku, članicu NATO-a, na nenaseljeno područje kod sela Plaurua.
Ukrajina je prva objavila informaciju, no Rumunjska je to odmah demantirala. Kasnije je priznala da su na njezinu teritoriju pronađeni dijelovi drona.
NATO je tada procijenio da se radi o incidentu, a ne o namjeri Rusije.
Oko 27.000 ljudi živi u 32 sela u rijetko naseljenoj delti Dunava.
G20 osuđuje "upotrebu sile" čiji je cilj teritorijalno osvajanje
Čelnici zemalja članica grupe G20 osudili su u subotu "upotrebu sile" u Ukrajini čiji je cilj teritorijalno osvajanje, no pritom nisu izrijekom spomenuli Rusiju, stoji u deklaraciji usvojenoj na kraju samita.
"Kada je posrijedi rat u Ukrajini, sukladno Povelji UN-a sve se države moraju suzdržati od toga da pribjegavaju prijetnjama ili upotrebi sile da bi pokušale osvojiti određene teritorije, a na štetu teritorijalnog integriteta i političkog suvereniteta bilo koje države", zaključili su predstavnici zemalja G20.
No u tekstu se eksplicitno ne spominje ruska "agresija" u Ukrajini, izraz koji je korišten 2022. za vrijeme održavanja prethodnog samita G20 na Baliju.
Tada je u rezoluciji Vijeća sigurnosti stajalo da se "najoštrije osuđuje agresija koju je protiv Ukrajine počinila Ruska Federacija”.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan pozdravio je ovakvu formulaciju teksta deklaracije.
"S našeg stajališta ovo je vrlo dobar posao", rekao je novinarima.
U deklaraciji je posebno istaknuto načelo po kojemu je upotreba nuklearnog oružja "nedopustiva", a "pravedan mir mora se temeljiti na načelima Povelje Ujedinjenih naroda, posebno na načelima suvereniteta i teritorijalnog integriteta", dodao je, kazavši i da "napadi na civilnu infrastrukturu moraju prestati."
Indija, koja je domaćin samita G20 nastojala je pronaći ravnotežu između svoga tradicionalnog savezništva s Rusijom, iz koje New Delhi uvozi najveću količinu oružja, i svojega članstva u "četvorci", kojoj pripada, zajedno sa Sjedinjenim Državama, Japanom i Australijom.
Čelnici 20 najmoćnijih svjetskih gospodarstava u subotu su započeli godišnji samit u New Delhiju davanjem stalnoga članstva Afričkoj uniji u nastojanju da G20 postane reprezentativniji.
No blok je ostao duboko podijeljen u pogledu rata u Ukrajini, pri čemu se zapadne zemlje zauzimaju za oštru osudu Rusije, a ostale zahtijevaju da se skupina usredotoči na šira gospodarska pitanja.
EU kritizira Rusiju: Žito ponuđeno Africi je 'parodija velikodušnosti'
Europska unija kritizirala je u subotu Rusiju zbog njezina "cinizma" u povlačenju iz crnomorskog sporazuma o žitu, rekavši da je ponuda milijun tona žita afričkim zemljama "parodija velikodušnosti".
U govoru na godišnjem samitu G20 u New Delhiju, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da je sporazumom o žitu količina isporučena ugroženim zemljama više od 30 puta veća od količine koju je Africi ponudila Rusija.
"I kakav cinizam... niste to prihvatili", rekao je Michel u komentarima koji su se odnosili na dogovor o žitu, a koji su upućeni ruskom predstavniku na samitu, moskovskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu.
“Ne samo da ste se odlučili povući iz ovog sporazuma o Crnom moru, nego u isto vrijeme napadate lučku infrastrukturu”, rekao je. 'Blokirate luke koje imaju izlaz na Crno more, pa čak i na Dunav.'
Rusija je napustila sporazum u srpnju, godinu dana nakon što su u njemu posredovali Ujedinjeni narodi i Turska, žaleći se da se njezin vlastiti izvoz hrane i gnojiva suočava s preprekama i da nedovoljno ukrajinskog žita odlazi u ugrožene zemlje.
“Da uvreda bude veća, Rusija nudi milijun tona žitarica afričkim zemljama u parodiji velikodušnosti”, rekao je Michel.
"Kakav cinizam i prijezir prema afričkim zemljama", rekao je, dodajući da je crnomorski sporazum do sada omogućio izvoz od više od 30 milijuna tona, uglavnom u najugroženije zemlje.
U Moskvi je Kremlj rekao da ostaje pri svojim uvjetima za povratak na sporazum.
'Rusko preraspoređivanje snaga na bojišnici ometa njezinu ofenzivnu sposobnost'
Rusko ponovno raspoređivanje snaga na prvoj liniji u namjeri pojačavanja svojih oslabljenih jedinica na jugoistoku Ukrajine, vjerojatno ometa sposobnost Moskve da provodi ofenzivne operacije u drugim područjima na prvoj liniji, kaže Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.
U najnovijim obavještajnim podacima, ministarstvo je reklo da su ukrajinske trupe napredovale kroz 'višeslojnu' glavnu rusku obrambenu liniju istočno od grada Robotine u Zaporiškoj oblasti.
Ukrajinske pješačke snage nastavljaju s postupnim taktičkim napredovanjem prema ruskim položajima i potiskuju ruske snage u tom području.
Ukrajinske snage također su nastavile pritisak na ruske položaje južno od Bahmuta, postupno napredujući između Kliščivke i Adrivke, navodi ministarstvo.
Ukrajinci zaplijenili najmoderniji ruski tenk na bojištu, objavili i fotografiju!
Ukrajinci su zaplijenili još jedan ruski tenk T-90M ‘Proboj‘. To je treći takav koji se našao u rukama Ukrajinaca od početka invazije.
Taj je ruski tenk, inače najmoderniji kojeg je Moskva dokazano poslala na bojište (T-14 Armata zapravo nikad nije pouzdano snimljen na fronti), ukrajinska vojska zaplijenila u regiji Zaporižja, izvijestio je Juri Misjagin.
Više pročitajte OVDJE.
Razoreno sjedište Putinove stranke Jedinstvena Rusija u Ukrajini
Sjedište Putinove političke stranke Jedinstvena Rusija u okupiranom ukrajinskom gradu Polohiju, uništeno je u napadu u petak, kazao je gradonačelnik Melitipolja, a prenio Kyiv Independent.
Ivan Fedorov rekao je na Telegramu da su lokalni stanovnici opisali napad koji se dogodio tijekom održavanja pseudo-izbora u okupiranoj Zaporiškoj oblasti i kako se nakon udara sve zapalilo.
Nisu navedeni dodatni detalji o tome kako je zgrada uništena niti o žrtvama među pripadnicima ruskih vlasti.
Ipak, Fedorov je o žrtvama rekao: 'Neki su otišli u bolnicu, a neki ravno u mrtvačnicu.'
Zaporižje je jedna od četiri ukrajinske oblasti koje je Moskva nezakonito anektirala. U tim je oblastima organizira regionalne izbore, iako ne kontrolira njihov čitav teritorij. Ukrajina i SAD izbore su nazvale lažnima.
Finska popisala svoja skloništa, ima ih ukupno 50.500
Potaknuta prošlogodišnjom invazijom susjedne Rusije na Ukrajinu, Finska je popisala svoja postojeća skloništa od bombi i ustanovila da ih ima 50.500, priopćilo je finsko ministarstvo unutarnjih poslova.
Finska se pridružila vojnom savezu NATO-u u travnju u povijesnom zaokretu u sigurnosnoj politici, ali se desetljećima priprema za mogućnost sukoba s Rusijom, nakon što se oduprla pokušaju invazije Sovjetskog Saveza tijekom Drugoga svjetskog rata.
Oprezna sjeverna država već je 1950-ih uvela obaveznu izgradnju skloništa za hitne situacije ispod stambenih blokova i poslovnih zgrada, što objašnjava njihov sadašnji veliki broj.
Vladin popis stanovništva pokazao je da Finska s 5,5 milijuna stanovnika ima oko 50.500 skloništa od bombi u koja može stati 4,8 milijuna stanovnika u hitnom slučaju ili napadu, priopćilo je ministarstvo.
Također je utvrđeno da je 91 posto skloništa dovoljno jako da izdrži napad koji se izvodi konvencionalnim oružjem, dok je 83 posto opremljeno za pružanje skloništa od ispuštanja plinova ili u slučaju nuklearne opasnosti.
Skloništa su opremljena ventilatorima, nepropusnim vratima, krevetima koji se mogu slagati jedan na drugi, pa čak i kemijskim zahodima, kao što je propisano zakonom iz 2011. godine.
U vrijeme mira u nekim od podzemnih skloništa nalaze se bazeni, sportski centri ili - kao na samom sjeveru zemlje - tematski park Djeda Mraza.
Rusija "oštro" upozorila Armeniju zbog "neprijateljskih" poteza
Rusija je u petak pozvala na razgovor armenskog veleposlanika kako bi mu izrazila "oštar" prosvjed zbog niza "neprijateljskih koraka" armenske vlade, što je novi znak napetosti između Moskve i te male bivše sovjetske republike u regiji koju Rusija smatra svojim dvorištem.
U priopćenju, rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je kao te korake odluke Jerevana da pristupi Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), da bude domaćin vojnih vježbi sa SAD-om i posjet Ukrajini supruge armenskog premijera kako bi dostavila humanitarnu pomoć.
Ministarstvo je priopćilo da je "oštro" prosvjedovalo veleposlaniku Vagharšaku Harutjunjanu, kao i da se potužilo na "uvredljive izjave" koje je navodno dao Alen Simonjan, predsjednik Armenske nacionalne skupštine, o glasnogovornici ruskog ministarstva Mariji Zaharovoj.
Armenija, koja je domaćin ruske vojne baze i gotovo o cijelosti ovisi o Rusiji kad je riječ o opskrbi oružjem, zadnjih mjeseci jako se žalila što ruske mirovne snage nisu okončale azerbejdžansku blokadu opskrbe Nagorno-Karabaha, armenske enklave u Azerbajdžanu.
Također otvoreno preispituje treba li ostati u Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza šest bivših sovjetskih republika na čelu sa Rusijom.
Premijer Nikol Pašinjan rekao je u intervjuu objavljenom u nedjelju da je armenska politika isključivog oslanjanja na Rusiju kao jamca njezine sigurnosti strateška pogreška. Rekao je da Moskva, ometena ratom s Ukrajinom, ne može ispuniti svoje obveze i da smanjuje svoju ulogu na južnom Kavkatu.
Moskva je na to odgovorila inzistirajući da namjerava ostati glavni jamac sigurnosti na Kavkazu, koji uključuje i Azerbajždan te Gruziju.
Armenija i Azerbajdžan međusobno su se u četvrtak optužili da su premjestili vojnike bliže zajedničkoj granici u svjetlu jačanja napetosti oko budućnosti Nagorno-Karabaha.
Vanjskopolitički savjetnik azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva rekao je Reutersu da je njegova zemlja spremna dopustiti dostavu pomoći Crvenog križa iz Armenije u Nagorno-Karabah ako se istodobno pusti pomoć Crvenog polumjeseca iz Azerbajdžana.
ICC je u ožujku izdao uhidbeni nalog za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog ratnih zločina u Ukrajini. Rusija priznaje da čini ratne zločine u Ukrajini i ne priznaje ICC.
Zelenski: Naši partneri su stali sa sankcijama Rusiji
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da su saveznici njegove zemlje stali sa sankcijama Rusiji i pozvao je na obnovu napora za uvođenje daljnjih kaznenih mjera Moskvi.
On je priznao da Rusija usporava ukrajinsku protuofenzivu, okrivljujući "sporost" zapadnih isporuka oružja, te je pozvao na isporuku oružja dugog dometa Kijevu, kao i nove sankcije protiv Moskve.
Ukrajinski predsjednik također je naglasio da je vrijeme protiv Ukrajine, pri čemu Rusija računa na pobjedu republikanaca na predsjedničkim izborima 2024. kako bi oslabila američku potporu Kijevu.
"U ovom trenutku vidimo predugu stanku naših partnera u smislu sankcija", rekao je u svom večernjem video obraćanju. "I vrlo aktivne ruske pokušaje izbjegavanja sankcija."
Zelenski je rekao da bi se pritisak na Moskvu trebao usredotočiti na energetski sektor Rusije, njezin pristup mikroelektronici i financijski sektor.
"Tri su prioriteta: daljnje sankcije protiv ruskog energetskog sektora, stvarna ograničenja opskrbe čipova i mikroelektronike koji idu teroristima i nastavak blokade ruskog financijskog sektora", rekao je. "Ofenziva svjetskih sankcija mora se nastaviti."
Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko ranije je rekao da je Ukrajina odbacila svaku sugestiju o ublažavanju sankcija protiv Rusije u sklopu napora da se obnovi sporazum koji podržava UN o prijevozu žitarica preko Crnog mora.
"Ublažavanje dijela režima sankcija protiv Rusije u zamjenu za obnovu sporazuma o žitu bila bi pobjeda ruske prehrambene ucjene i poziv Moskvi na nove valove ucjena", napisao je Nikolenko na Facebooku.
Musk odbio zahtjev Ukrajine da koristi Starlink u napadu na Krim
Elon Musk rekao je da je prošle godine odbio zahtjev Ukrajine da aktivira svoju satelitsku mrežu Starlink u krimskom lučkom gradu Sevastopolju kako bi pomogao u napadu na rusku flotu ondje.
Musk je to objavio na svojoj platformi X nakon što je CNN citirao izvadak iz njegove nove biografije u kojem se otkriva da je prošle godine naredio da se Starlink isključi u blizini krimske obale kako bi omeo tajni ukrajinski napad.
Musk je u objavi na X-u, bivšem Twitteru, rekao da nije imao izbora nego odbiti hitni zahtjev Ukrajine da "aktivira Starlink sve do Sevastopolja". Nije otkrio datum zahtjeva, a ne navodi se ni u izvatku iz biografije.
"Očita namjera bila je da se potopi većinu usidrene ruske flote", napisao je. "Da sam pristao na njihov zahtjev, SpaceX bi tada bio izravno suučesnik u velikom činu rata i eskalaciji sukoba".
Po CNN-u, nova biografija Waltera Isaacsona "Elon Musk", koja će biti objavljena u utorak, otkriva da su ukrajinski podvodni dronovi s eksplozivom, kada su se prošle godine približili ruskoj floti, "izgubili veze i bezopasno se nasukali na obali".
Objašnjava da se Musk bojao da će Rusija odgovoriti na ukrajinski napad nuklearnim oružjem odnosno da bi to bio "mini-Pearl Harbor".
SpaceX osigurava internet Ukrajini svojom mrežom od više od 4000 satelita od početka rata u veljači 2022. godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....