Nakon što je ruska bespilotna letjelica pogodila most Pivdenji (Južni most) preko rijeke Dnjipro u Kijevu u petak poslijepodne, čime je taj most postao meta ruskih napada već drugi dan zaredom, ruski dron na mlazni pogon pogodio je u subotu i most Pivničnij (Sjeverni most), koji također povezuje desnu i lijevu obalu rijeke Dnjipro.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je napad na most Pivničnij, a za sada nema informacija o opsegu štete niti o žrtvama.
Ruske snage su u četvrtak i petak bespilotnim letjelicama na mlazni pogon napale kijevski most Pivdenji. Most je pogođen najmanje pet puta tijekom otprilike 36 sati. Tijekom jednog od u četvrtak, bespilotna letjelica eksplodirala je u blizini stupa mosta dok je preko njega prolazio vlak podzemne željeznice. Nakon udara obustavljen je sav promet preko mosta, uključujući cestovni promet i promet podzemne željeznice.
U napadu u subotu ujutro oštećen je kolnik i kontaktna mreža za trolejbuse na Sjevernom mostu, rekao je Kličko, što je dovelo do prekida prometa. Kličko je ranije upozorio da ovakvi napadi "razdiru Kijev".
Napadi na ova dva mosta ukazuju na novu fazu u taktici Moskve. Kostjantin Krivolap, stručnjak za zrakoplovstvo i bivši ispitni inženjer tvrtke Antonov, izjavio je za Kyiv Independent kako uništavanje mostova vjerojatno nije cilj ruskih napada. "Uništiti most eksplozivnim punjenjem od 50 kilograma, čak i uz vrlo učinkovitu bojevu glavu namijenjenu uništavanju čeličnih mostovnih konstrukcija, bilo bi pretjerivanje. To je praktički nemoguće. Za most ovakve vrste, ti su udari poput uboda komarca", rekao je. Prema njegovim riječima, cilj ruskih napada vjerojatnije je paraliza prometa, ometanje logistike i izvršavanje psihološkog pritiska na stanovništvo Kijeva.
Planovi o seljenju veleposlanstava
Južni most jedna je od glavnih prometnih žila kucavica ukrajinskog glavnog grada i povezuje važne prometne pravce, poput autocesta M-05 (Kijev - Odesa), M-06 (Kijev - Čop) i M-03 (Kijev - Harkiv - Izjum - Slovjansk). Prema podacima uprave kijevske četvrti Darnickij iz 2019. godine, tim mostom svakodnevno prolazi između 100.000 i 110.000 vozila. Maksim Bahmatov, čelnik kijevske četvrti Desnjanskij, izjavio je u intervjuu za The Village 2020. godine da oko 90 posto tranzitnog prometa između dviju obala prolazi Južnim mostom.
Istovremeno, zapadni diplomati u Kijevu počeli su privatno raspravljati o planovima za slučaj naglog pogoršanja situacije uslijed ruskog granatiranja civilne infrastrukture u ukrajinskoj prijestolnici, uključujući i mogućnost premještanja veleposlanstava u Lavov ili istočnu Poljsku.
Prema riječima dvojice visokih diplomata u razgovoru za britanski The Guardian, takav se scenarij razmatra u slučaju da Rusija počne gađati strana diplomatska predstavništva. "Rusija planira smrznuti Kijev, vratiti ga u kameno doba", rekao je pod uvjetom anonimnosti jedan visokorangirani diplomat u Kijevu. Zapadni diplomati javno govore da namjeravaju ostati u Kijevu, svjesni da bi njihov odlazak Moskvi donio propagandnu pobjedu i mogao stvoriti dojam da je Ukrajina napuštena. Međutim, dvojica visokih diplomata privatno su rekla da se izrađuju krizni planovi za preseljenje veleposlanstava u Lavov ili istočnu Poljsku ako Rusija počne namjerno gađati strane diplomatske misije. "Situacija se naočigled brzo pogoršava", zaključio je diplomat.
Od rujna ruske snage gotovo neprestano napadaju Kijev bespilotnim letjelicama i projektilima. Visoki ukrajinski dužnosnici ranije su za The Economist izjavili da Rusija planira paralizirati glavni grad prije početka zime kako bi pojačala napetosti u javnosti i destabilizirala političku situaciju. Prema riječima jednog od sugovornika tog medija, Vladimir Putin naredio je napade na sve civilne objekte u Kijevu. "Žele da se ljudi boje odlaska u trgovine", rekao je.
U srijedu je nakon velikog napada na Kijev prvi put nakon ljetne "stanke" došlo i do značajnih prekida u opskrbi električnom energijom, kakve su stanovnici grada iskusili prošle zime. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski procijenio je da će Putin pojačati zračne napade na Kijev tijekom izbora na sredini mandata za Kongres SAD-a, koji se održavaju početkom studenoga, podsjeća neovisni ruski The Moscow Times. Prema riječima Zelenskog, cilj Rusije je prisiliti stanovnike na napuštanje glavnog grada. Također je rekao da će ruski čelnik Vladimir Putin eskalirati situaciju kako bi "pokazao koliko je snažan te da se ne boji Europljana i da ne osjeća posljedice sankcija". "I, naravno, te poruke šalje svima u Sjedinjenim Državama", dodao je ukrajinski predsjednik.
Rusi su u rujnu počeli ponovno pojačano terorizirati Kijevljane. Kijev, procjenjuje The Guardian, ulazi u svoje najteže razdoblje nakon onog prvih dana invazije, dok sve intenzivniji ruski napadi mijenjaju svakodnevicu, s krajnjom namjerom da se grad i stanovnici bace u višemjesečni mrak i hladnoću tijekom zime.
Tjednima je glavna briga u glavnom gradu bila upravo nadolazeća zima, kada se očekuje da će Rusija ponovno pokušati Ukrajinu ostaviti bez struje i grijanja. No, naglo pojačavanje ruskih napada kod mnogih stanovnika stvorilo je osjećaj da je dio teškoća za koje su se pripremali već stigao. "Glavni grad nalazi se u vrlo dramatičnoj situaciji. I više se ne možemo pretvarati da sada možemo živjeti kao u mirnodopsko vrijeme”, rekao je u petak gradonačelnik Vitalij Kličko. "Neprijatelj razdire Kijev", dodao je.
Samo ovog tjedna ruske rakete i dronovi su, uz mostove, pogodili urede, podatkovne centre, školu i bolnicu. Moskva je također krenula s napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, gađajući termoelektranu i druge energetske objekte, zbog čega je nekoliko četvrti ostalo bez struje i vode.
Volodimir Zelenski istaknuo je očitu promjenu ruske taktike u intervjuu za Financial Times ovog tjedna, rekavši da je Putin nedavno naredio svojim zapovjednicima da ignoriraju pravila ratovanja. "Žele da Ukrajinci napuste glavni grad... i pokažu da, ako nemate glavni grad, nemate ni državu", rekao je Zelenski u zasebnoj izjavi novinarima.
Opasna kombinacija
Sve donedavno je Kijev imao varljivo normalan ritam života i funkcioniranja, dok su gradovi bliže prvoj liniji, uključujući Harkiv i Dnjipro, podnosili najveći teret svakodnevnih raketnih napada i udara dronova. No, sada se Kijevljani sumorno šale da se ravnoteža počinje mijenjati pa se u tim gradovima ponekad osjećaju sigurnije nego u glavnom gradu.
Grad se suočava s osobito opasnom kombinacijom akutnog nedostatka raketa presretača Patriot za balističke projektile i nove generacije bržih ruskih dronova na mlazni pogon koje je teže srušiti. Kijev ubrzano nastoji uvesti u uporabu novu generaciju presretačkih dronova sposobnih za obaranje modela na mlazni pogon. Nekoliko ih je već u uporabi, navode izvori iz obrambene industrije, ali ističu da bi ipak mogli proći tjedni ili mjeseci prije nego što budu raspoređeni u razmjerima dovoljnima za pružanje učinkovite zaštite glavnom gradu.
Ukrajinski dužnosnici upozoravaju svoje europske kolege na razmjere prijetnje koja se približava. Prema New York Timesu, ukrajinski ministar energetike Denis Šmihal nedavno je europske kolege izvijestio o presretnutom ruskom planu prema kojem bi protiv ukrajinskog energetskog sustava moglo biti upotrijebljeno čak 1000 projektila, dronova i bombi. Među ciljevima su navodno trafostanice, hidroelektrane, termoelektrane i kotlovnice, ali i napadi koji bi prisilili nuklearne elektrane da obustave grad, što se čini kao novo nastojanje da se ukrajinski gradovi ostave bez struje i grijanja te izazove humanitarna kriza.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....