KRITIČNA INFRASTRUKTURA

Ruska vojska pretvorila nuklearnu elektranu u vojnu bazu: "Moguća je nova nuklearna katastrofa!"

Ruske su snage zauzele elektranu 4. ožujka ove godine, u prvim tjednima invazije na Ukrajinu, nakon kratke bitke za obližnji grad Enerhodar

Zaposlenici elektrane i njihove obitelji strahuju da bi sadašnja militarizacija elektrane mogla dovesti do ozbiljne nezgode

 Sputnik/Sputnik via AFP

Ruska vojska pretvorila je nuklearnu elektranu Zaporižja u vojnu bazu, koristeći osjetljivu i kritičnu infrastrukturu kao štit protiv mogućih ukrajinskih protunapada na tom području, a UN-ova agencija za nuklearnu energiju upozorava kako su na toj lokaciji ugrožena sva temeljna pravila sigurnosti elektrana.

Nuklearna elektrana Zaporižja najveća je u Europi, a njezinih šest nuklearnih reaktora predstavlja polovicu nuklearne proizvodnje električne energije u Ukrajini te proizvode oko petine ukupno potrošene električne energije u toj državi.

Ruske su snage zauzele elektranu 4. ožujka ove godine, u prvim tjednima invazije na Ukrajinu, nakon kratke bitke za obližnji grad Enerhodar. Tjedan dana poslije upravljanje elektranom preuzela je ruska tvrtka za nuklearnu energiju Rosatom, iako zaposlenici ukrajinske tvrtke Energoatom i dalje rade na svojim radnim mjestima i brinu se za svakodnevni rad elektrane.

No, dok su ukrajinski radnici nastavili brinuti o elektrani, ruska je vojska počela pretvarati područje elektrane u vojnu utvrdu. U krugu elektrane postavljena je teška artiljerija, protupješačke mine ukopane su uz obale umjetnog jezera čijom se vodom hlade reaktori, a u sjeni rashladnih tornjeva parkirani su tenkovi i oklopna vozila.

Ukrajinska vojska više nema nikakve vojne opcije za oslobađanje elektrane, čak i dok napada okolna područja. "Čini se da je to jedna od ruskih taktika", rekao je bivši ukrajinski ministar obrane Andrij Zahorodnjuk za WSJ. "Preuzimaju kritičnu infrastrukturu i koriste je kao štit. Mi nećemo izvoditi juriš na elektranu. Jedini način za preuzimanje bio bi opkoliti je, zauzeti okolna područja i zatražiti od njih da je napuste".

Problem je u tome što se artiljerijske pozicije unutar elektrane sada mogu koristiti protiv svih kretanja ukrajinske vojske nekoliko desetaka kilometara oko elektrane. Osim topova, u elektrani su danas smješteni i višecijevni bacači raketa i drugi artiljerijski sustavi. Ukrajinska im vojska ne može odgovoriti protupaljbom jer je prevelika opasnost da bi mogli pogoditi osjetljivi dio elektrane.

Zaposlenici elektrane i njihove obitelji, piše WSJ, strahuju da bi sadašnja militarizacija elektrane mogla dovesti do ozbiljne nezgode, u istoj državi u kojoj se već odvila najgora nuklearna katastrofa u povijesti - nesreća u Černobilu, oko 450 kilometara sjeverozapadno od Zaporižje.

Prošli je tjedan Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), zadužena za civilni nadzor svih nuklearnih postrojenja, na tri dana izgubila živu vezu s nadzornim sustavima unutar elektrane. Riječ je o nizu nadzornih kamera, detektora radijacije i drugih senzora uz pomoć kojih UN-ova agencija nadzire stanje svih nuklearnih elektrana na svijetu.

IAEA je od ruskog preuzimanja nuklearke pokušavala ispregovarati sporazum s Rusijom za siguran prolazak inspektora na teren elektrane, no bez uspjeha. Prema tvrdnjama dužnosnika agencije, gotovo svih sedam stupova nuklearne sigurnosti je ugroženo u Zaporižji: fizički integritet postrojenja, ispravnost svih sigurnosnih i zaštitnih sustava, rezervni izvor električne energije, neprekinuta logistička opskrba postrojenja, učinkoviti sustavi nadzora i spremnosti za izvanredne situacije, pouzdane linije komunikacija s regulatorima te sposobnost zaposlenika da ispunjavaju svoje dužnosti bez nepotrebnih pritisaka.

Ovaj posljednji kriterij jedan je od najviše narušenih jer su, prema izjavama članova obitelji zaposlenika, ruski vojnici smješteni na području elektrane počeli otimati zaposlenike i tražiti otkupnine od njihovih obitelji. Više od 40 radnika je trenutačno zarobljeno, a njihove obitelji koordiniraju svoje napore i kampanje prikupljanja sredstava za njihovo oslobađanje preko WhatsAppa. Jedan djelatnik elektrane, vidno pretučen, javio se na Viber grupi tvrdeći da su mu Rusi rekli da će ga pustiti ako njegovi prijatelji i obitelj pošalju 50.000 hrivnji (oko 12.500 kuna) ruskim vojnicima koji ga drže zatočenog.

Čelnik IAEA-e, Rafael Grossi, zabrinut je i zbog još jedne opasnosti - da bi zalihe obogaćenog urana i plutonija iz elektrane mogle nestati. Riječ je o fisilnom materijalu koji bi teoretski mogao biti dodatno obogaćen i iskoristiti se u proizvodnji nuklearnog oružja. "Taj nas scenarij drži budne noćima", rekao je tijekom nedavnog govora u Švicarskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 00:10