Rusiji nakon pandemije i rata prijete novi ogromni problemi: ‘Putin mora biti svjestan posljedica svoje politike‘

Novi razlog za glavobolju ruskog predsjednika Vladimira Putina - iako se godinama borio uspostaviti demografsku ravnotežu u zemlji, istraživanja pokazuju kako bi se nakon pandemije, a posebice nakon izbijanja rata u Ukrajini, Rusija mogla suočiti s rekordnim opadanjem stanovništa.

Više je razloga za to, piše Bloomberg u svojoj analizi. Jedan dio stanovništva preminuo je u ratu protiv Ukrajine. Tristo tisuća rezervista mobilizirano je za nove borbe, a kako se radi o slabo utreniranim vojnicima mnogi ih gledaju kao "topovsko meso". Mnogi su i pobjegli u strahu od mobilizacije, ekonomske nestabilnosti uslijed sankcija i ratnih razaranja. Sve to Rusiju je dramatično pogodilo, pa se procjenjuje da je broj stanovnika znatno manji nego prije.

Demografska kriza počela je još devedesetih, raspadom Sovjetskog saveza, kada je počeo drastično padati natalitet, što je Putin odlučio promijeniti. No, sada su se stvari okrenule protiv njega što demograf Aleksej Rakša naziva "potpunom olujom".

Putinova administracija imala je plan stabilizirati rusku demografsku situaciju do 2022., te doći do rasta u 2030., no eskalacija rata s Ukrajinom te je planove stubokom poremetila.

Procjene su govorile da će do 2030. Rusija imati oko 400 tisuća manje stanovnika. Nova istraživanja govore kako će, nastave li se krvavi sukobi, Rusija će samo iduće godine imati 1.2 milijuna manje novorođenih, što je najveći pad nataliteta u novijoj povijesti.

Prosječno u Rusiji godišnje premine oko dva milijuna građana, no ta se brojka tijekom pandemije povećala na 2.5 milijuna ljudi, a velike su i ratne žrtve, kao i činjenica da su poginuli brojni mladi ljudi čije su obitelji time lišene mogućnosti dobivanja potomaka.

Analitičari vjeruju da će obveza mobilizacije na to dodatno utjecati.

- Demografska katastrofa pogađa Rusiju čija ekonomija "gladuje" za mladim zaposlenicima, a sada je situacija još gora. Ruski ekonomski rast sada se procjenjuje na svega 0.5 posto, dok je prije bio na 2.5 posto. Svemu doprinosi i loša demografska situacija u ukrajinskim područjima koje Putin želi (ili već jest) preuzeti. Tu su i iseljavanja, slab natalitet te ratne žrtve, kao i nesposobnost Rusije da privuče strane radnike. Stopa nataliteta mogla bi pasti na svega 1.2 djeteta po ženi, dok je za održavanje stabilne populacije i održive ekonomije potrebna stopa od 2.1 djeteta po ženi - piše Bloomberg.

Sve se uvijek svodi na novac, pa analitičari kažu kako Putin mora biti svjestan ekonomskih posljedica svoje politike.

A, naravno, u uvjetima krize i nesigurnosti, mnogi parovi odlučuju da neće imati djecu, što dodatno pogoršava situaciju te se, prema procjenama istraživačice Elene Churilove, u 2023. Rusija može suočiti s još mnogo gorom situacijom.