KRVAVO PROLJEĆE

‘Rusi žele uzeti tu regiju, pa objaviti kraj rata i krenuti u pregovore. Ovo će biti naš odgovor!‘

Obje strane spremaju velike ofenzive, a sada je samo pitanje tko će povući prvi potez...

Ruski tenk T-90M i karta bojišta u Ukrajini

 Alexey Maishev/Sputnik/Profimedia/Tomislav Botić

Zatišje pred buru. Tako se najjednostavnije može objasniti trenutna situacija duž 900 kilometara duge linije bojišnice na jugoistoku Ukrajine. Dolazak zime značio je promjenu uvjeta u kojima se ratuje, a posljednjih nekoliko mjeseci rat se pretvorio u sporu i sporadičnu borbu.

No, najava slanja novog zapadnog oružja izazvala je zabrinutost u Moskvi, koja želi krenuti u novu ofenzivu prije nego što ta vojna pomoć stigne u Ukrajinu. Ukrajinski obavještajci i njihovi zapadni kolege uvjereni su da ruski predsjednik Vladimir Putin planira zasjeniti proukrajinske događaje koji će na obljetnicu invazije biti organizirani u gradovima zemalja saveznica Ukrajine diljem svijeta i pokrenuti novu veliku ofenzivu što prije (iako mnogi tvrde da ona zapravo već traje).

Koristeći desetke tisuća novomobiliziranih vojnika, Rusija posljednjih tjedana granatira čvrsto utvrđene ukrajinske položaje i priprema teren za fazu rata koja bi mogla biti najintenzivnija dosad. Ukrajina se mora braniti od ruskog napada bez iscrpljivanja resursa koji su joj potrebni za pokretanje vlastite ofenzive. Kijev obučava tisuće vlastitih vojnika izvan zemlje i pokušava prikupiti što više teškog naoružanja i streljiva.

Obje strane mogle bi krenuti u ofenzivu, a sada je samo pitanje tko će povući prvi potez. To će se vjerojatno dogoditi kada jedna strana odluči da ima dovoljno kapaciteta da krene u napad.

image

Karta bojišta u Ukrajini

Tomislav Botić/

Zauzeti Donbas

Ukrajinski obavještajci ističu kako je Putin izdao naredbu da se do ožujka zauzme cijela industrijska regija Donbas. S oko 320.000 ruskih vojnika koji su već u Ukrajini i 150.000 za koje se procjenjuje da se nalaze na mjestima za obuku, Kremlj bi mogao pokušati nadvladati ukrajinske položaje golemom količinom napada. Rusija gomila desetke tisuća vojnika na način koji sugerira da bi mogla pokušati krenuti prema dolje sa sjevera i prema gore s juga kako bi okružila ukrajinske snage u Donecku i Luhansku.

Andrij Zagorodnjuk, bivši ukrajinski ministar obrane, očekuje da će ruska vojska pokušati zauzeti Donbas i potom "objaviti završetak svoje posebne vojne operacije" te pozvati na pregovore. To bi bio treći pokušaj Rusije da zauzme Donbas od početka rata; prva dva nisu uspjela.

Rusija je već ojačala istočnu bojišnicu kako bi mogla napasti ključne ukrajinske položaje. Jedan od simbolički najvažnijih mjesta je Bahmut, gdje bitka bjesni od svibnja.

Moskva također želi osigurati opskrbne linije koje su joj bitne za postizanje uspjeha. Ruske snage posljednjih dana pokušavaju probiti ukrajinsku obranu u blizini grada Kreminna, koja se nalazi na glavnoj autocesti sjever-jug u regiji Luhansk. Također napadaju Vuhledar, ključni grad koji se nalazi na raskrižju istočne fronte u regiji Doneck i južne fronte u regiji Zaporižja, u blizini jedine željezničke linije koja povezuje Krim s regijom Donbas.

No, Rusija bi također mogla pokušati otvoriti novu frontu, dolazeći s ruskog teritorija. Ukrajinci zato pomno prate kretanja oko pograničnog grada Sumija, kao i sve pokušaje Rusa da se vrate u regiju Harkiv.

Bacanje vojnika u ratni žrvanj

Britanska obrambena obavještajna agencija objavila je kako Rusija pokušava pokrenuti "velike ofenzivne operacije" od početka siječnja, ali je dosad uspjela osvojiti "samo nekoliko stotina metara teritorija tjedno" zbog nedostatka streljiva i manevarskih jedinica. Ukrajina tvrdi da je broj poginulih Rusa u ratu dosegao 100.000. Norveški obavještajci sugeriraju da je mrtvih i ranjenih Rusa 180.000, a ukupni ukrajinski gubici su oko 100.000 mrtvih i ranjenih.

Vojni analitičari ističu kako će Rusi vjerojatno koristiti svoju tradicionalnu taktiku u novom velikom napadu.

"Svaka bitka za postizanje većeg proboja kroz ukrajinske linije započela bi intenzivnijom ruskom baražnom vatrom, bombardiranjem jurišnim zrakoplovima i preletima niskoletećih helikoptera. Nakon toga bi vjerojatno uslijedili napadi tenkova i pješaštva preko tampon zone između linija rovova", ističe ukrajinski vojni analitičar Serhij Hrabski.

Moskva se bori s vremenom i pomno prati najave isporuka oružja sa Zapada. Cilj im je krenuti u napad prije nego što Ukrajina dobije novo oružje koje može napraviti razliku u bitkama, poput tenkova Leopard 2 njemačke proizvodnje i američkih borbenih vozila Bradley.

Vojni priručnici kažu da napadačka snaga mora biti najmanje tri puta jača da bi nadvladala protivnika. Rat koji se vodi u 21. stoljeću još je više povećao taj odnos snaga. Naime, dronovi i satelitski nadzor mogu uočiti napadačku silu dok se priprema za pokušaj proboja, a razorna moć navođenih raketa iz višecijevnih bacača može neutralizirati prijetnju prije nego što napad uopće krene. To je obrambeni aspekt ratovanja u kojem Ukrajina ima značajnu prednost, s bolje integriranom tehnologijom bespilotnih letjelica i satelita te preciznijim raketnim sustavom HIMARS.

Cilj Ukrajine

Vojni analitičari smatraju da će Ukrajina vjerojatno pokušati podijeliti neprijateljske snage u dvije zone, u nadi da će probiti ruske linije na jugu i ugroziti opskrbne linije s Krima.

Malo je vjerojatno da će Ukrajina u ofenzivu krenuti na istoku jer je to područje u kojem Rusija utvrđuje položaje i uspostavlja linije opskrbe od 2014. godine.

Najveći izgledi za ukrajinski napad su na jugu. Velik dio teritorija pod ruskom okupacijom na jugu zemlje nalazi se u dometu višecijevnih bacača raketa HIMARS i ako Ukrajinci krenu u raketni napad, Rusi će biti prisiljeni premjestiti svoja skladišta streljiva i zapovjedne centre dalje od fronte.

Melitopolj je očita meta za ukrajinsku ofenzivu, uvjereni su analitičari. Grad se, naime, nalazi na raskrižju dviju glavnih autocesta i ključne željezničke linije, što ga čini kritičnim za opskrbu ruskih trupa na jugu. No, ukrajinska ofenziva vjerojatno neće biti brza i kratka. Rusija je izgradila obranu na cijeloj bojišnici, a njezina najgušća mreža rovova i protutenkovskih zamki se nalazi upravo oko Melitopolja.

Takozvani kopneni most - koji se proteže preko južne Ukrajine od ruske granice do poluotoka Krima - najočiglednija je meta protuofenzive ukrajinskih snaga.

Ako Ukrajina uspije zauzeti prostor između trenutne linije bojišnice i grada Melitopolja, "prerezala" bi teritorij pod ruskom okupacijom u dvije odvojene zone, što bi uvelike zakompliciralo rusku logistiku.

"Ukrajina će kombinirati kopnenu ofenzivu s raketama dugog dometa, ciljajući prvo preciznim topničkim granatama ruske zapovjedne bunkere, garnizone i skladišta streljiva. Tada bi se mogla pokušati probiti kroz ruske linije i brzo manevrirati, iako su Rusi čvrsto ukorijenjeni na jugu i vjerojatno bi pružili snažan otpor", zaključuje Hrabski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:37