Andrej Mašutkin ima račun u banci i na njemu novac, ali kao da ga nema. Naime, taj rusko-izraelski poduzetnik, koji već tri godine živi i radi u Beogradu, ima račun u Alta banci kojoj je nakon pada Aleksandra Vučića i njegovog sustava na izborima, oduzeta dozvola za rad te odlazi u stečaj, piše Deutsche Welle.
„Sada smo jednostavno blokirani. Nemamo mogućnost raspolagati novcem na računu“, kaže Mašutkin za DW.
Njegova tvrtka ugrađuje audiovizualnu i informatičko-komunikacijsku opremu. Plaće za devet zaposlenika uspio je isplatiti prije gašenja banke. Potom su počeli problemi, teže podmiruje obveze, a klijenti zasad ne mogu poslovati s njim.
To je jedna od tisuća sličnih priča nakon što je Narodna banka Srbije (NBS) prošlog tjedna oduzela dozvolu za rad Alta banci, a potom je uhićen i njezin kontroverzni vlasnik Davor Macura. Riječ je o čovjeku koji je tijekom posljednjih godina vlasti SNS-a prošao put od vlasnika nekoliko mjenjačnica do položaja na samom vrhu srbijanskog financijskog svijeta.
Macura je u pritvoru i sumnjiči ga se da je iz trezora banke „iznio“ oko 380 milijuna eura. Odnosno, prema tvrdnjama tužiteljstva, većina tog novca nikada nije ni ušla u trezor, nego je gotovina od poslovanja završavala izravno kod Macure.
Tko isplaćuje depozite
Iako je Alta banka držala tek oko tri posto udjela na bankarskom tržištu, njezin brz slom nakon izbornog poraza SNS-a predstavljat će manji ili veći problem za tisuće ljudi. Manji za one koji su na računu imali do 50.000 eura, jer za taj iznos jamči država, koja će sredstva isplaćivati preko Poštanske štedionice. Veći za one koji su imali više od 50.000 eura.
Oni će taj višak morati potraživati u stečajnom postupku, objašnjava Goran Radosavljević, profesor Fakulteta za ekonomiju, financije i administraciju (FEFA).
„Stečajni upravitelj procjenjuje stanje banke, utvrđuje koliko se sredstava može vratiti i izrađuje plan namirenja vjerovnika“, kaže on za DW. „To može biti relativno brzo, ali može trajati i godinama. Teško je procijeniti koliko će postupak trajati dok se ne utvrdi koliko sredstava banka doista ima.“
Nove i stare prepreke
Gašenje Alta banke posebno je pogodilo rusku zajednicu u Srbiji, i poduzetnike i obične građane. Prema procjenama, u Srbiji živi oko 100.000 Rusa koji imaju oko 12.000 tvrtki i obrta. Nije poznato koliko su računa imali u Alti. No poznato je da su račun bez većih poteškoća mogli otvoriti gotovo jedino u toj banci, s obzirom na to da je većina njih izbjegla iz Rusije nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
„Za nas je otvaranje bankovnog računa bilo pomalo stresno, jer nam nijedna druga banka nije odmah dopustila otvoriti račun“, kaže Mašutkin. „Prošli smo vrlo dug postupak provjera. Još uvijek čekamo da Raiffeisen banka odobri naš zahtjev.“
Poteškoće s drugim bankama
U Srbiji ne postoji zabrana otvaranja računa za ruske državljane. Banke moraju provjeravati identitet klijenata i provoditi mjere za sprječavanje pranja novca, ali ne mogu odbiti zahtjev samo zbog državljanstva.
No najveće banke u zemlji u zapadnom su vlasništvu, poput Raiffeisena, OTP-a, Intese i UniCredita. Zbog financijskih sankcija protiv Rusije provode stroge provjere podrijetla novca, što je ponekad nemoguće u cijelosti dokazati, pa se zahtjevi klijenata odbijaju.
Više ruskih državljana ispričalo je za DW da su na odgovor čekali tjednima ili su njihovi zahtjevi odbijeni. Bogdan, koji je inzistirao da mu ne objavimo prezime, tvrdi da ni on ni njegovi prijatelji nisu uspjeli otvoriti račune u drugim bankama. Bogdan živi od preprodaje nekretnina drugim Rusima. Kaže da posluje gotovinom.
„Osobno nisam osjetio posljedice gašenja Alte jer me to ne zanima. Ali znam druge kojima je mnogo teže jer su koristili naplatne terminale te banke u lokalima koje drže, bilo da je riječ o kafićima, salonima i slično“, kaže za DW.
Andrej Mašutkin sada mora pronaći novu banku, proći provjere i prikupiti dokumentaciju: „Potrebno je nekoliko tisuća eura kako bi se prošao taj proces, angažirao odvjetnik i slično. Ali nije stvar u novcu. Stvar je u vremenu. A vrijeme košta.“
Novi život u Srbiji
Mašutkin Srbiju ne vidi samo kao mjesto za poslovanje. U zemlji u kojoj živi tri godine vidi i mogućnost drukčijeg političkog i društvenog razvoja, posebno nakon nedavnih izbora.
„Svaka demokratska odluka u gospodarstvu i političkom životu iznimno je važna. Što više ulagači vide da zemlja ima stabilnu gospodarsku i političku situaciju, to bolje mogu procijeniti budućnost i mogućnosti ulaganja“, objašnjava Mašutkin.
Iako podržava promjene, nije im se mogao otvoreno pridružiti. Razlog je, kaže, i strah od mogućih posljedica u Rusiji, gdje mu žive roditelji i ostali članovi obitelji. Među ruskim državljanima u Srbiji, objašnjava, postoji strah od prisutnosti i djelovanja ruske Federalne službe sigurnosti (FSB).
„Danas u Rusiji ne možete reći ništa protiv progona neistomišljenika povezanog s ratom, a da za nekoliko minuta ne završite u zatvoru. Bojimo se da se u Srbiji nalazi velik broj pripadnika FSB-a. Oni prate te ljude i mogu se usmjeriti na njihovu imovinu te na njihove rođake koji žive u Rusiji“, kaže Mašutkin.
Kakvu poruku šalje gašenje Alte?
Studentska lista zatražila je detaljnu istragu poslovanja Alta banke, uključujući nadzor NBS-a i odluke državnih poduzeća da drže novac u toj banci. Ocijenili su da je izravni nadzor središnje banke zakazao te zatražili ispitivanje i drugih okolnosti poslovanja banke.
Gašenje Alte, prema procjeni Radosavljevića, ne bi trebalo ugroziti stabilnost bankarskog sektora. Ipak, upozorava da bi taj slučaj mogao narušiti povjerenje građana i gospodarstva.
„Već četvrti put u nešto više od dva desetljeća svjedočimo gašenju jedne banke, što svakako šalje loš signal tržištu. Nisam siguran koliko će vremena biti potrebno da se ponovno uspostavi povjerenje u bankarski sektor“, zaključuje Radosavljević.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....