"Europa od raspada Jugoslavije nije bila bliže ratu." Teške su to riječi koje dolaze od visokopozicioniranog EU diplomata s kojim je u ponedjeljak navečer razgovarala novinarka BBC-ja Katya Adler.
Povod su, dakako, tenzije na istoku kontinenta te rusko gomilanje vojnih trupa na granici s Ukrajinom. Ističe se da je atmosfera u Bruxellesu vrlo napeta te da postoji realan strah kako Europa srlja u najgoru sigurnosnu krizu posljednjih desetljeća. No, to nije jedini razlog za zabrinutost.
Vjeruje se da Rusija ipak nema vojnu, ali ni financijsku moć, započeti novi rat, kao i da nema potrebnu podršku javnosti. Naime, EU upozorava Kremlj da bi moglo doći do ekstremnih posljedica ako se Rusija odluči na vojne poteze prema susjednoj Ukrajini. Baš taj je termin upotrijebila nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock koja je u ponedjeljak posjetila Kijev, a zatim otputovala za Moskvu.
Švedska je, pak, uputila stotine svojih vojnika na strateški važan otok Gotland na Baltičkom moru, a Danska također već danima pokušava osnažiti svoju prisutnost na tom području. Rastuće tenzije zapalile su debate bi li se Finska i Švedska sada konačno trebale pridružiti NATO savezu.
No, najveća zabrinutost zapadnih saveznika više nije hoće li Rusija udariti konvencionalnim ratnim pristupom na Ukrajinu, već pokušava li Moskva ovako destabilizirati Europu i prebaciti političku ravnotežu na kontinentu u svoju korist.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki BBC-ju je još lani rekao kako se Zapad mora probuditi iz svog geopolitičkog drijemeža, kada su namjere Moskve u pitanju. Dodaje da su se sada konačno probudili "uz miris vrlo jake kave". No, navodi BBC, kako to već bude kada je riječ o vanjskoj politici, europski lideri daleko su od zajedništva kada treba donijeti jedinstvenu odluku što učiniti po pitanju rusko-ukrajinskog sukoba.
Iako se na granici gomilaju vojne trupe, Moskva negira planiranje invazije. No, NATO-u su poslali niz svojih zahtjeva u kojima ih optužuju za kršenje pravila međunarodne sigurnosti. Između ostalog, ruski predsjednik Vladimir Putin traži da se Ukrajini, ali i bilo kojoj drugoj članici bivšeg Sovjetskog Saveza, zabrani pristup NATO-u.
Savez to odlučno odbija kroz čak tri summita koja su održana proteklih dana. Primirja nema. Što će Putin dalje učiniti krajnje je nejasno. Zapad vjeruje da je Kremlj uložio previše, kako financijskih tako i drugih resursa, da bi se sada povukao, a da nema što pokazati kao svoju pobjedu.
Administracija američkog predsjednika Joe Bidena je, pak, nestrpljiva i ulaže diplomatske napore kako bi se s razine Europske unije Rusiji nametnule sankcije, ovisno o njihovim postupcima. A više je razina ratovanja - od invazije do kibernetičkih napada, širenja lažnih vijesti te, što se čini najrealnijim, hibridnim napadima.
Europski optimisti vjeruju da će, piše BBC, dogovor o sankcijama biti postignut do 24. siječnja, do idućeg zasjedanja Europskog vijeća, no za to nema garancije.
Diljem Europe širi se i zabrinutost kako bi eventualne sankcije mogle utjecati na opskrbu kontinenta plinom, u situaciji kada su cijene već otišle u nebo. Washington, pak, šalje poruke da poduzima korake kako bi ublažio utjecaj ove energetske krize. Čine to kako bi europske zemlje ubrzali u donošenju odluke što učiniti i koje sankcije uvesti protiv Rusije, svjesni da svaki takav potez moraju jednoglasno odobriti sve članice.
Da su odnosi EU i Velike Britanije trenutno bolji, bilo bi mnogo lakše, smatra novinarka BBC-ja. No, briselski diplomati sada smatraju kako su britanske vlasti trenutno preokupirane domaćim političkim brigama da bi se uključile o ovakve "geopolitičke skandale", ali ističu da je Velika Britanija ipak kroz NATO potpuno uključena u ove operacije.
Britanski ministar obrane Ben Wallace tako je u subotu upozorio Moksvu da će biti "konkretnih posljedica" u slučaju bilo kakve ruske akcije prema Ukrajini, te da će se "Britanija uspostaviti nasilnicima, bez obzira na udaljenost sukoba".
Washington istovremeno požuruje tražeći preventivnu akciju, dok Moskva na sve reagira riječima kako se radi o pretjeranoj i neutemeljenoj reakciji.
Ipak, američki dužnosnici tvrde kako je Moskva spremna ponoviti incident iz 2014., kada je po istom uzorku optužila ukrajinske vlasti za zlouporabe te su anektirali Krim. Radi se o teritoriju gdje većina stanovnika govori ruski, a koji je na referendumu koji su zapadne zemlje proglasile nelegalnim izglasao postati ruskim teritorijem, a u sukobu koji je uslijedio na istoku Ukrajine umrle su tisuće.
Zapad se sada priprema na sljedeću epizodu ovog najnovijeg konflikta, zaključuje BBC.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....