1619. ILI 1776.

Ropstvo ili Deklaracija neovisnosti - na čijim temeljima počiva današnja Amerika

Što je definiralo Ameriku: rasizam koji je inherentan američkom društvu ili Deklaracija o neovisnosti
Biden, Trump i Washington
 Ilustracija Vesna Veselić

Homer (ne Simpson, nego onaj slijepi), na početku Ilijade definira čovjekovu poziciju u vremenu tumačeći što sve "kudikamo najbolji od pogađača u ptice" (on predviđa promatrajući let ptica) Kalhant zna. Taj mudri svećenik zna ono što će biti, što se tek treba dogoditi i zato ga kraljevi uvijek zovu da im kaže što im je činiti. Ali, kao i svaki znalac, Kalhant razumije ono što jest, sadašnjost. I konačno, taj "pogađač u ptice" zna ono što je izloženo pred čovjeka. A to je povijest, jer nju, za razliku od budućnosti, poznajemo, slijepi bi Homer rekao vidimo.

Homer je čovjeka i ženu definirao kao raka, kao bića koja idu kroz vrijeme glave okrenute unatrag dok je zadnjica okrenuta prema naprijed. Kao veslači, jedini sportaši, kako nas je učio jedan od najboljih svjetskih trenera Nikola Bralić, koji jedini u cilj ulaze "guzicom". Iz čega proizlazi da je čovjek primarno definiran poviješću, što samo po sebi i nije loše ako znanjima koja iz nje stječe (Historia est magistra vitae) stvara vještine koje mu omogućavaju suočavanje s izazovima budućnosti. Problem nastaje ako ostaje dogmatski vezan uz povijesne odrednice odbijajući promjenu koja je jedina trajna i stalna. Iz čega nastaju bolne tradicije koje je teško iskorijeniti, poput ženskog obrezivanja, genitalnog sakaćenja.

"Priče koje pričamo o našoj prošlosti daju informacije našem razumijevanju sadašnjosti i našoj viziji budućnosti. Zato su bitke oko povijesti tako žestoke." Tako za CNN piše Nicole Hemmer s američkog Columbia University.

U silnom iščekivanju, jednih koji su to vidjeli kao tragediju, a drugi kao trijumf - eto dakle potvrde teze gospođe Hemmer - odlaska Donalda Trumpa iz Bijele kuće posebno u svjetskoj, a donekle i u američkoj je javnosti nezapaženo prošla jedna od posljednjih Trumpovih odluka. U ponedjeljak, na dan kad se u SAD-u slavio dan Martina Luthera Kinga (o slučajnosti bi se dalo raspravljati, meni se čini da nije slučajno), objavljen je "The 1776 Report".

Fox News popratio je tu objavu navodeći da je "Komisija 1776", koja je imala punu podršku predsjednika Trumpa, objavila svoje izvješće o stanju američkog obrazovanja koje je Bijela kuća nazvala pobijanjem "Projekta 1619" novinske kuće The New York Times, ali i drugih povijesnih prikaza koji se kritički postavljaju prema najranijim danima države. Fox nas podsjeća da je Trump prvi put najavio planove za formiranje Komisije prošlog rujna nakon što su skupine koje su širom zemlje prosvjedovale protiv rasizma rušile kipove Otaca utemeljitelja koji su imali robove. Tada je Trump na Twitteru objavio da će "zaustaviti radikalnu indoktrinaciju naših učenika". I da škole koje će poučavati prema "Projektu 1619" neće dobiti potrebna sredstva za rad.

Predsjednik Joe Biden je na ulasku u Bijelu kuću, u nizu od 17 uredaba, potpisao i onu o ukidanju "Komisije 1776".

"U kolovozu 1619. godine na obzoru se pojavio brod, u blizini Point Conforta, luke u engleskoj koloniji Virginija. Na njemu je bilo više od 20 porobljenih Afrikanaca koji su prodani kolonizatorima. Niti jedan aspekt zemlje koja će ovdje biti formirana nije ostao nedodirnut godinama ropstva koje su slijedile. Na 400. obljetnicu ovog kobnog trenutka, konačno je došlo vrijeme da se naša priča ispriča istinito." Tim je riječima The New York Times prošle godine u kolovozu najavio svoj projekt za koji je dobio Pulitzerovu nagradu.

"Komisija 1776. poduzima povijesni i znanstveni korak kako bi obnovila shvaćanje veličine stvaranja Amerike. Komisija 1776. - sastavljena od nekih od najistaknutijih američkih znanstvenika i povjesničara - objavila je izvješće koje predstavlja konačnu kroniku stvaranja Amerike, snažan opis učinka koji su principi Deklaracije o neovisnosti imali na povijest ove nacije i dispozitivno pobijanje bezobzirnih pokušaja 'preodgoja' koji nastoje preokrenuti američku povijest stvarajući ideju da Sjedinjene Države nisu iznimna, nego zla zemlja." Tim je riječima Bijela kuća Donalda Trumpa popratila objavu izvješća. Kako bi rekla gospođa Hemmer, žestoke bitke oko povijesti.

The New York Times je pokrenuo iznimno zanimljiv projekt kojim je problematiku ropstva, za koje je preduvjet rasizam, stavio gotovo na početak formiranja Sjeverne Amerike u kojoj bijeli ljudi preuzimaju primat. Jedan od ciljeva bio je potaknuti razumijevanje ropstva kao jedne od definirajućih činjenica bijele Amerike, ropstva koje je i nakon formalnog ukidanja ostalo snažna razdjelnica društva u koje se rasizam nije inkorporirao, on je konstanta od dolaska onog broda. Kako u filmu "Lincoln" lijepo kaže jedan od pregovarača Juga: "Ako ukinete ropstvo, uništili ste našu ekonomiju". Što je bila ozbiljna besmislica jer je Sjever već tada bio ekonomski znatno snažniji, a nije više imao ropstvo. Vraćam se na moju tezu s početka: neki se okreću budućnosti, a drugi ostaju trajno vezani za prošlost - ovi potonji u pravilu gube i nestaju.

Nova verzija povijesti

Trumpova "Komisija 1776" zauzima potpuno drukčiji pristup tvrdeći da se današnji SAD ne smije smatrati odgovornim za sve ono što se dogodilo prije Deklaracije o neovisnosti, donesene 4. srpnja te godine. To je terminus ante quem non, pozicija koja jednostavno odbacuje da je nova država, SAD, baštinila velik dio onoga što je postojalo dok su te države još bile britanske kolonije. U izvješću na 45 stranica raspravlja se o smislu Deklaracije, o ustavnim principima, a zatim se kao izazovi američkim principima navode: ropstvo, progresivizam, fašizam, komunizam, rasizam i politika identiteta. Nakon toga slijedi "Zadatak nacionalne obnove" u kojem svoje mjesto imaju obitelj, obrazovni sustav i poštovanje zakona.

Gospođa Hemmer je napala cijeli projekt tvrdeći da je riječ o pseudoznanstvenom radu koji ne navodi izvore ni citate te "predstavlja najgoru zlouporabu povijesti tijekom Trumpove ere: povijesti kao mit i propaganda".

"Pišemo kao povjesničari kako bismo izrazili svoje snažne rezerve prema važnim aspektima 'Projekta 1619'. Projektom se nastoji ponuditi nova verzija američke povijesti u kojoj ropstvo i nadmoć bijelaca postaju dominantne teme organiziranja", napisalo je krajem prosinca New York Timesu petero povjesničara s uglednih sveučilišta, uključujući i Princeton. Koji projektu prigovaraju objavu činjenica koje ne odgovaraju istini te navode da je riječ o "zamjeni razumijevanja povijesti ideologijom". Gospođa Hemmer će za "Komisiju 1776" upotrijebiti gotovo pa istu karakterizaciju: "Kao pseudohistorija, ona argumentaciju radije bazira na ideologiji nego na dokazima".

Povjesničari kritičari napast će "Projekt 1619" među ostalim i zbog teze autorice projekta Nikole Hannah-Jones da je "jedan od primarnih razloga zbog kojih su kolonisti odlučili proglasiti neovisnost od Britanije nastojanje da zaštite instituciju ropstva". "Sukob između Timesovih autora i njihovih povjesničara kritičara predstavlja temeljno neslaganje s putom američkog društva. Je li Amerika osnovana kao slavokracija (sustav u kojem su na vlasti robovlasnici) i jesu li trenutačne rasne nejednakosti prirodni izdanak toga? Ili je Amerika začeta u slobodi, nacija koja se neprestano iskupljuje kroz svoja temeljna načela?"

Pitao se Adam Serwer u The Atlanticu krajem prosince prošle godine. I zaključio da većina Amerikanaca i dalje uči vrlo malo o životu porobljenih ili o tome kako je borba protiv ropstva oblikovala mladu naciju. Citira i istraživanje Southern Poverty Law Centra u kojem je otkriveno da samo nekolicina američkih učenika u srednjim školama zna da je ropstvo bilo uzrok Građanskog rata, da je Ustav štitio ropstvo ne navodeći ga i da je za ukidanje ropstva bio potreban ustavni amandman.

I zato New York Times odgovara povjesničarima navodeći slučaj iz 1772. godine kad je britanski carinik Charles Stewart kupio roba po imenu Somerset i odveo ga u Britaniju. Somerset je ondje pobjegao, ali ga je vlasnik ubrzo uhvatio, no slučaj je završio na sudu gdje je presuđeno da britanski zakon ne dopušta porobljavanje pokretne imovine. Ta odluka, navodi redakcija, nije prijetila zakonima koji uređuju ropstvo u kolonijama, ali je bila prenesena u brojnim novinama u današnjem SAD-u koje su upozoravale da presuda predstavlja tiraniju.

I dodaje kako postoje radovi mnogih povjesničara koji tvrde da je upravo "slučaj Somerset" bio jedan (naglasak je na jedan) od argumenata koji su doveli do pobune protiv kolonijalnih vladara. I da je želja za očuvanjem ropstva bila jedan (opet je naglasak na jedan) od elementa koji su pokrenuli pobunu protiv Britanaca (popularnih "crvenih mundira" za one koji su čitali strip "Komandant Mark").

Kad god je riječ o povijesnim temama, pokušavam se pridržavati Tacitove maksime "sine ira et studio" (bez srdžbe i naklonosti) pa tako i u ovom tekstu nastojim iznijeti teze obiju strana, jedne koja tvrdi da je rasizam inherentan američkom društvu (Projekt 1619) i druge koja navodi da Deklaracija o neovisnosti označava početak rađanja novog društva i da sve prije toga nije dio američke povijesti (Komisija 1776). Iako je ovo potonje teško prihvatiti jer svaki povijesni pogled mora uzimati u obzir i supstrate na kojima pojedina civilizacija nastaje pa su tako Hrvati na dolasku na Jadran baštinili latinicu i latinski kao jezik administracije sve do Kukuljevića Sakcinskog.

Pri čemu američki kolonisti nisu došli, nego su bili na tom prostoru. Na kojem je cvalo ropstvo. A čiji će supstrat, autohtone stanovnike, kad učvrste državu, učinkovito posmicati kako bi imali prostora za stvaranje moderne, progresivne zemlje. Joe Biden je prvi američki predsjednik koji je u vladu na poziciju državne tajnice, ministrice, stavio Debru Anne Haaland, predstavnicu autohtonih naroda s prostora koji se danas naziva savezna država Novi Meksiko. Gospođa Haaland bit će ministrica unutarnjih poslova, što u SAD-u podrazumijeva skrb za nacionalne parkove i zaštićena ozemlja. Ministrica Haaland je 35. generacija Amerikanke. Takvu američku povijest nema niti jedna bjelačka obitelj.

Jesu li svi ljudi jednaki?

Joe Biden se nije pretjerano obazirao na navedene rasprave nego je prvi dan u svom uredu, u srijedu, ukinuo "Komisiju 1776". Ako netko misli da je djelovao nepromišljeno, da je brzao i nije uzeo u obzir sve argumente, evo citata iz Komisijina izvješća: "Tvrdnja da su 'svi ljudi stvoreni jednaki' (citat iz Deklaracije o neovisnosti) također se mora pravilno razumjeti. To ne znači da su sva ljudska bića jednaka u mudrosti, hrabrosti ili bilo kojoj drugoj vrlini i talentu koje Bog i priroda neravnomjerno raspoređuju među ljudskom rasom. To prije znači da su ljudska bića jednaka u smislu da po prirodi nisu podijeljena u kaste, s prirodnim vladarima i onima kojima se vlada. Osim toga, nesretna je činjenica da je institucija ropstva tijekom ljudske povijesti više bila pravilo nego iznimka".

Nakon što se pročita ovaj odlomak, postaje jasno zašto je Joe Biden u svom inauguracijskom govoru rekao sljedeće: "Naša je povijest neprestana borba između američkog ideala da smo svi stvoreni jednaki i surovo ružne stvarnost da su nas rasizam, nativizam, strah i demonizacija odavno rascijepili". A tome se može dodati i sljedeće: "Postoje istine, a postoje i laži, laži izrečene u korist moći i profita. I svatko od nas ima dužnost i odgovornost kao građanin, kao Amerikanac, a posebno vođe, vođe koji su se obvezali poštovati naš Ustav i zaštititi našu naciju, braniti istinu i pobijediti laži".

Biden i ljudi oko njega su shvatili da "Komisija 1776" predstavlja novu prijetnju američkom jedinstvu, temi koju je predsjednik postavio u središte svog inauguralnog govora u srijedu.

Bijeli suprematisti i zagovornici Trumpove politike tvrdit će da je ukidanje "Komisije 1776" ideološki korak koji vraća povijesna pitanja u političkom spektru na jednostrano tumačenje kakvo, navodno, nudi "Projekt 1619". Treba još jednom pročitati mudre Bidenove riječi i osvijestiti činjenicu da je prije 4. srpnja 1776. godine postojala civilizacija sa svojim pravilima koja su uključivala ropstvo. Za čije je ukidanje trebalo dočekati Abrahama Lincolna i još jedan rat, Građanski. A da su tek pokretom 1960-ih, koji je pokrenula Rosa Parks kad je odbila u autobusu ustati bijelom muškarcu, crni Amerikanci dobili stvarna prava - slike ulaska učenica i učenika u školu pod pratnjom vojske nisu postčinjenični svijet. I da Amerika, taj svjetionik demokracije, tek sada dobiva prvu potpredsjednicu, prvu osobu na tom položaju koja nije bijela, prvu ženu na čelu Ministarstva financija. I zato je Biden govorio o potrebi ozdravljenja Amerike. Trebali bismo ga poslušati i mi preko bare.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 04:19