REPORTER JUTARNJEG NA KRIMU 'Kada padne Krim, na red će doći istočna Ukrajina'

Odlučujete o svojoj, ali i sudbini svoje djece. Odlučujete o budućnosti Krima, poluotoka heroja - pozivali su jučer s proruskog televizijskog FM kanala, dan uoči današnjeg referenduma.

Ispred našeg (novinarskog) hotela postavljena su dva dobrovoljca koji nose papirić oko vrata “hotelsko osiguranje”. Sve ovo vrijeme ih nije bilo, ali netko je očito procijenio da novinari trebaju dodatnu zaštitu. Fantomske iskaznice i akreditacije za praćenje referenduma još se nisu ni počele izdavati, a navodno će ih dobiti samo podobni. Pripreme za referendum u završnoj su fazi.

Stižu agregati

Neki se pribojavaju što će se dogoditi poslije referenduma pa su redovi kod bankomata poprilični. Iako postoji mogućnost da će se banke vrlo brzo prebaciti na rublje, stanovnici pokušavaju izvući gotovinu i osigurati se u prijelaznom razdoblju.

Česte su kolone vojnih kamiona, prevoze dijelove potrebne da se osigura opskrba strujom ako Ukrajina ostvari prijetnje o prestanku opskrbe poluotoka. Veliki strojevi, agregati, generatori, stižu u sve baze, a prate ih tigrovi, ruska verzija hamera. Navodno se na granici Rusije nalaze kolone šlepera koji čekaju prijelaz na Krim i nose sve potrebno za uspostavu infrastrukture neophodne za nastavak normalnog života.

Bojažljivi prosvjedi

Jučer su masovnije izašli na ulice i protivnici referenduma. Uz glavne ceste i autoputeve pojavljivale su se skupine s ukrajinskim i tatarskim zastavama. Natpisi “Ne referendumu” i “Krim je ukrajinski” isticali su se među prosvjednicima. Vjerojatno zbog straha od kozaka i paramilicija nisu ulazili u gradove, ali pokazali su svoje nezadovoljstvo. U običnoj trgovini u Simferopolju prodavačica me pita: “Vi ste novinar, Hrvatje? Odlično, napišite da smo mi protiv. Evo, ja sam Ukrajinka, ona je Tatarka, a treća kolegica je Ruskinja. Sve smo protiv, da, i Ruskinja isto.” Sve tri složno klimaju glavom.

- Ovo na ulicama nisu stanovnici Krima, većina ih je uvezena. Došli su nam nametnuti nešto. Neće se ovo dobro završiti.

Možda i neće jer ukrajinska vojska utvrđuje se na granicama Krima. Jučer je pucano na ukrajinski izviđački avion, a Vitalij Kličko bio je u pregledu ukrajinskih elitnih postrojbi. Pomoćnik generalnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović rekao je da nasilje u Ukrajini nije takvog tipa da bi zahtijevalo intervenciju neke druge zemlje. Izrazio je i veliku zabrinutost zbog stanja na Krimu gdje je došlo do većeg broja ilegalnih uhićenja i procesuiranja od strane naoružanih grupa koje su identificirane kao stranci i nemaju ovlasti za takve postupke.

‘Istražite otmice’

Zatražio je da se takvi slučajevi otmica i nestalih ljudi hitno istraže. Sergej Aksionov, premijer autonomnog Krima, odbio je razgovarati s njim putem telefona, a odbijen je i zahtjev da posjeti poluotok. Nadalje, izrazio je i zabrinutost za budući status tatarske manjine.

Bahčisaraj, kojeg smo posjetili prije referenduma, specifičan je grad na poluotoku. Iako i tu Rusi imaju većinu, kao protuteža s više od 40 % zastupljeni su Tatari. Nakon progona u centralnu Aziju vratili su se uspostavom ukrajinske samostalnosti.

Na službi u džamiji u petak se pojavilo tek troje vjernika.

- Nije bilo puno ljudi jer rade, a ima i onih koji ne izlaze iz kuće dok ovo ludilo ne prođe. Ja sam se već jednom selio, ne želim opet, ali nemojmo o tome. Pokušajte nas razumjeti. Mi smo jednostavan narod, živimo od poljoprivrede i nešto malo turizma i samo želimo nastaviti mirno živjeti. Tatari sigurno ne mogu riješiti problem Ukrajine, ali ona i zapad trebali bi riješiti naš problem - rekao nam je jedan od vjernika.

- Krim je cvijet, na istoku Ukrajine je voće, što mislite da će uslijediti nakon što cvijet padne? - dodao je njegov kolega prije nego što su otišli sablasno pustom ulicom.

Kraj turizma

Ispred Kanove palače stoji zaštitar, onaj obični, ne samoobrambeni.

- Ma ovdje vam izvan sezone nema baš puno ljudi, a i zbog referenduma mnogi su se povukli u kuće. Ja sam etnički Rus, naravno da ću glasati za. Pogledajte samo kako su cijene skočile u Kijevu. Osim toga, jedna od prvih odluka nove vlasti bila je da zabrane ruski jezik na Krimu. Pa jasno su dali do znanja što žele. Zašto da ja učim drugi jezik, ukrajinski. Kako su se odnosili prema nama, trebali smo i prije otići. Sve da se i poništi i vrati na vlast Janukovič, ja bih ipak glasao da odemo iz Ukrajine. Nisu bili dobri ni prema nama ni prema Tatarima, a ovdje trećih nema. Došli su bili i oni vahabije, ali se nisu dugo zadržali - govori nam Stanislav dok nam prilazi još jedan stanovnik Bahčisaraja.

- Trebate vodiča? Ja sam odličan, najbolji - obraća nam se mladić Sifula, objašnjavajući zbog čega je on protiv.

- Morat ću mijenjati dokumente. Turisti neće doći, a od toga ja živim. Naravno da ću ostati tu, što da radim - otkriva pragmatični Sifula.