REPORTER JUTARNJEG IZ BRUXELLESA Grčka pristala na oštrije mjere od onih koje su odbacili na referendumu!

NOVO 23:45 - Grčka vlada je dva sata prije isteka roka predala ambiciozni program štednje kojima namjerava rezati troškove za 13 milijardi eura. U tom programu reformi, za kojeg se nadaju da će ga prihvatiti Eurogrupa i odobriti im treći kreditni paket pomoći, Tsiprasova vlada pristaje i na oštrije mjere štednje nego što su bile one koje je narod Grčke odbacio na referendumu prije samo pet dana. S druge strane, Grčka traži pomoć od 53,5 milijardi eura kako bi pokrila svoja dugovanja do 2018. godine, preispitivanje postavljenih financijskih ciljeva i restrukturiranje dugoročnog duga zemlje.

Prema onome što je procurilo u javnosti prijedlogom Grčka nudi štednju od 12 do 13 milijardi eura. Više će se oporezivati knjige, ulaznice za kazalište, a značajno će se povećati porez za restorane. Poduzeća će PDV plaćati odmah u cjelini, a ne dio nakon godišnje prijave poreza. Smanjit će se troškovi za vojsku. Nudi stroge mjere za reformu mirovinskog sustava. Povećavaju se penali za rani odlazak u mirovinu, a dob odlaska u mirovinu se povećava na 67 godina.

Reprogramiranje duga

Dok se čekao Grčki prijedlog, među institucijama i predstavnicima država članica Euro zone se najviše govorilo o neophodnosti reprogramiranja grčkog duga. Nakon što su Međunarodni monetarni fond i američka vlada upozorili da je grčki dug neodrživ, takva poruka jučer je stigla i od predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska. Tusk je, na konferenciji za novinare s luksemburškim premijerom Xavierom Bettelom, rekao da je potreban realističan prijedlog Grčke, ali i isto tako realističan prijedlog kreditora o održivosti grčkoga duga.

“Jedino tada možemo imati situaciju u kojoj svi pobjeđuju. U suprotnom ćemo nastaviti letargični ples koji plešemo već pet mjeseci”, rekao je Donald Tusk i poručio da “pomoć koja se nudi Grčkoj nipošto nije opravdanje za krivu ekonomsku filozofiju koja je glavni izvor krize”.

Luksemburški premijer Bettel, čija država trenutno predsjeda Europskom unijom, bio je manje raspoložen za pozitivne i diplomatske poruke. Dok je Tusk govorio o potrebi “dobre volje”, Bettel je rekao da “dobra volja nije dovoljna jer vrijeme za razgovore prolazi i jedino što je sada potrebno su činjenice na papiru”.

Ipak, Njemačka je i jučer poručila da neće popustiti ni po pitanju opraštanja dijela duga Grčkoj. Njemačka kancelarka Angela Merkel u Sarajevu je jučer rekla da se protivi “klasičnom rezanju duga “Rekla sam da klasično rezanje duga za mene ne dolazi u obzir i to se nije promijenilo u odnosu na jučer”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel. U EU se govori o “olakšavanju kreditnog tereta”, kroz dulje rokove i manje kamate a ne o “rezanju duga”.

Ruski zagrljaj

Još je precizniji bio njemački ministar financija Wolfgang Schäuble. On je rekao da, iako može biti istina da je Grčkoj potrebno rezanje duga, takvo što nije moguće u okviru pravila Europske unije.

Danas su kružile informacije da je francuska vlada poslala svoje stručnjake grčkoj vladi kako bi im pomogli u sastavljanju programa koji bi prihvatila Eurogrupa.

Što do nedjelje?

Dok se neki politički krugovi na zapadu pribojavaju da bi Grčka, u slučaju izbacivanja iz eurozone, mogla skočiti u ruski zagrljaj, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da se Rusija “ne veseli” krizi u eurozoni. On je rekao da je Rusija zainteresirana za “snažnu, funkcionalnu i gospodarski snažnu Europsku uniju”.

Ministri financija do sutra bi trebali analizirati grčki prijedlog o kojem bi poslije trebali razgovarati na još jednom kriznom summitu šefova država ili vlada Europske unije u nedjelju navečer. Upitan jučer što očekuje da će se dogoditi od ponedjeljka, šef Europskog vijeća Donald Tusk rekao je da “želi razmišljati što učiniti do nedjelje, a ne što će biti nakon toga”. Donald Tusk je dan ranije rekao da ćemo se, ako ne bude jedinstva oko Grčke, “za dva dana probuditi u drugačijoj Europi”.

---------------------------------------

22:57 - Grčka vlada predala je međunarodnim vjerovnicima prijedloge za ekonomske reforme u cilju da osiguraju spas zemlje od bankrota, javlja BBC.

Nizozemski ministar financija koji predsjedava Euroskupinom, Jeroen Dijsselbloem, kazao je kako je dobio plan.

Grčki premijer Alexis Tsipras dan je proveo tražeći pristanak vlade i zastupnika na reforme.

Smatra se kako će reforme povećati poreze i smanjiti mirovine.

U međuvremenu, u Ateni je objavljeno da će grčka vlada u petak zatražiti odobrenje parlamenta za pregovore o tekstu "prethodnih poteza" koji bi mogao biti osnova za dogovor s međunarodnim vjerovnicima.

Glasovat će se o odobrenju vladi da iskoristi tekst kao osnovu za pregovore, rekao je izvor iz grčke vlade. "Prethodni potezi" potom će ponovno morati dobiti konačno odobrenje parlamenta u kasnijoj fazi.

"Time se želi pokazati da vlada ima političku volju za provedbu obećanih reformi a da ne čini nikakve jednostrane poteze prije sastanka euroskupine", rekao je izvor.

---------------------------------------

20:30 - Grčka vlada je na hitnom sastanku odobrila paket mjera štednje koji će, kako je rekao grčki ministar obrane Panos Kammenos, 'kroz nekoliko sati' biti predstavljen međunarodnim vjerovnicima s ciljem postizanja sporazuma koji bi Grčku spasio od bankrota i izlaska iz eurozone.

Jedan od zastupnika Syrize rekao je da je zastupnicima priopćeno da budu u pripravnosti za glasovanje o reformama, te da bi se to moglo dogoditi čak i sutra ujutro.

Ako vjerovnici budu zadovoljni Tsiprasovim prijedlogom, on bi trebalo biti prihvaćen na izvanrednom summitu lidera EU u nedjelju, a ako ne budu zadovoljni, Ateni prijeti izlazak iz eurozone.

Novi grčki prijedlog uključuje strože reforme od bilo kojih koje su od Atene zahtijevane tijekom petogodišnje ekonomske krize. Naime, Vlada u Ateni planira primjenu paketa reformi 'teškog' 12 milijardi eura u naredne dvije godine, u svakom slučaju više nego što je očekivano.