KRIZA VLASTI

Raskol vladajuće koalicije u Berlinu: Sukob izbio zbog nošenja hidžaba na radnom mjestu

Treba li u demokratskoj, slobodnoj državi u javnim školama biti dopušteno raspelo ili muslimanska marama?
Ilustracija
 Jasminko Ibrakovic/Alamy/Alamy/Profimedia

Treba li u demokratskoj, slobodnoj državi u javnim školama biti dopušteno raspelo ili muslimanska marama? U Berlinu se upravo oko toga svađaju Zeleni i Socijaldemokrati, dvije stranke koje uz Ljevicu (Die Linke) čine vladajuću koaliciju.

Žena se htjela zaposliti u berlinskoj školi kao nastavnica, ali su je odbili jer je nosila maramu po muslimanskim propisima, tako da joj prekriva kosu. Prema berlinskom Zakonu o neutralnosti, vjerski simboli nisu dopušteni u školama. Žalila se njemačkom Saveznom sudu za radne sporove u Erfurtu, koji je u kolovozu 2020. presudio u njezinu korist, uz obrazloženje da se mora dati jasno objašnjenje u svakom pojedinom slučaju zašto je marama neprihvatljiva u školi.

Sud u Erfurtu je naložio da odbijenoj muslimanki bude isplaćeno 5129 eura odštete.

Gradska pročelnica za obrazovanje Sandra Scheeres (SPD) želi podnijeti žalbu Ustavnom sudu, no Zeleni su protiv, piše berlinski dnevni list Tagesspiegel. U programu berlinskog SPD-a stoji da raznoliki sastav učenika i učenica u berlinskim školama zahtijeva neutralnu državu, koja se prema svima postavlja jednako, zbog čega SPD podržava berlinski Zakon o neutralnosti kojim se zabranjuju vjerski simboli u školama. Pročelnica Scheeres smatra da su savezni suci u Erfurtu pogriješili jer su razmatrali samo prava buduće učiteljice, ali ne i prava djece u školama, odnosno njihovu zaštitu od vjerskog ili ideološkog utjecaja.

O tome je jučer raspravljao berlinski Senat. Zeleni su protiv ustavne tužbe zbog nezapošljavanja učiteljice s muslimanskom maramom. Pozivaju se na raniju odluku ustavnog suda koji je dopustio korištenje vjerskih simbola pa i muslimanskih marama. Pročelnik za pravosuđe Dirk Behrendt (Zeleni) dopustio je na osnovi te presude Saveznog suda za radne sporove pripravnicama muslimankama da s maramama prisustvuju sjednicama Državnog tužiteljstva. Za SPD, to je neprihvatljivo.

Pročelnik za pravosuđe Dirk Behrendt poručio je za Tagesspiegel da treba poštivati sudsku odluku, umjesto da ulažu žalbu i nastavljaju pravni spor bez ikakvih izgleda za uspjeh.

Berlin je jedna od 16 njemačkih saveznih država koje imaju slobodu da same reguliraju to pitanje. Ustavni sud je 2015. ukinuo paušalnu zabranu nošenja marame za nastavnike u javnim školama u Njemačkoj, s tim da škole mogu i dalje zabranjivati marame, ali samo ako zbog marame proizlazi konkretna opasnost za mir u školi i državnu neutralnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:00