MOSKVA - Andrej Ilarionov proveo je pet godina kao najbliži suradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Od 2000. do 2005. godine bio je njegov glavni savjetnik za ekonomska pitanja i tijekom tog razdoblja prilično ga je dobro upoznao, stoga njegove riječi koje je iznio švedskom listu Svenska Dagbladet treba uzeti ozbiljno.
On, naime, tvrdi da nakon aneksije Krima i moguće invazije na istočni dio Ukrajine, Putin nikako nema namjeru stati, već će pokušati 'pokoriti' i Bjelorusiju, baltičke države te Finsku. Cilj mu je, pojašnjava Ilarionov, učiniti 'povijesnu pravdu' i granice Rusije vratiti otprilike tamo gdje su bile u vrijeme cara Nikolaja II i SSSR-a pod Staljinom.
Kada je riječ o Finskoj, Ilarionov tvrdi da će u slučaju njezinog 'pokoravanja' Rusija tvrditi da ona nikada nije ni smjela postati državom, već da je čin njezina osamostaljenja bio 'veleizdaja nacionalnih interesa'.
Pritom dodaje da Finska nije članica NATO-a pa napad na nju ne bi značio napad na taj savez.
'Putinovo je gledište da on samo štiti ono što pripada njemu i njegovim prethodnicima, a dijelovi Gruzije, Ukrajine, Bjelorusije, baltičkih država i Finske su države na koje polaže pravo', kaže Ilarionov.
Putinovom se bivšem savjetniku čini da su mnogi zapadni lideri smetnuli s uma činjenicu da na svijetu ima ljudi na čelu nekih država koji žele pokoriti druge države.
Inače, Finska je nedavno pojačala broj letova svojeg ratnog zrakoplovstva koji intenzivno nadgledaju Baltik te pogranično područje s Rusijom, protiv koje je, još u sovjetsko doba, vodila Zimski rat.
Ipak, Ilarionov navodi da do invazije na Finsku sasvim sigurno neće doći danas ili sutra. 'Ali ako Putina netko ne zaustavi, prije ili kasnije ovo će pitanje doći na dnevni red. Putin je u više navrata govorio da su boljševici i komunisti činili greške pa bi u tom smislu mogao reći da su 1917. godine počinili veleizdaju nacionalnih interesa dopuštajući Finskoj osamostaljenje', dodaje.
Navodi i da sankcije nisu pravi put za zaustavljanje Putina. Dapače, on vjeruje da mu one pomažu i samo dodatno učvršćuju gledišta. 'Potrebno mu je pružiti otpor svim raspoloživim sredstvima. Ja nisam krvolok, ali ponekad nema drugog načina nego vojnim putem zaustaviti protivnika. Jedini odgovor na čistu agresiju je demonstracija volje za kolektivnom obranom', kaže Ilarionov.
On je, inače, bio autor brojnih ruskih zakona i politika iz sfere ekonomije, a Putin ga je svojedobno postavio za svog osobnog izaslanika na konferencijama skupine G8, u kojoj je Rusija nedavno suspendirana. Trenutno radi na libertarijanskom institutu Cato u Washingtonu.
Kerry i Lavrov u Parizu pokušavaju naći diplomatsko rješenje za Ukrajinu
Američki državni tajnik John Kerry i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov pokušat će u nedjelju navečer u Parizu naći zajedničko stajalište za izlazak iz ukrajinske krize otvorene ruskim pripojenjem poluotoka Krima.
Sazivanje hitnih pregovora dogovoreno je nekoliko sati nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Baracka Obame s ruskim mu kolegom Vladimirom Putinom, prvog njihova izravnog kontakta otkako je SAD zbog aneksije Krima najavio gospodarske sankcije bliskim suradnicima ruskog predsjednika.
Razgovori bi trebali smiriti dosad najveće napetosti između Washingtona i Moskve nakon završetka Hladnog rata.
Washington i Kijev optužuju Moskvu za gomilanje tisuće svojih vojnika uz istočne dijelove Ukrajine, nastanjene rusofonim stanovništvom koje pokazuje težnje otcjepljenja od Ukrajine.
John Kerry trebao se vratiti u Washington s posjeta Bliskom istoku no promijenio je stoga plan i doputovao u Pariz gdje će s Lavrovom razgovarati u nedjelju navečer.
Za rusku televiziju Lavrov je potvrdio potez otvaranja koji je povukao Putin kazavši "Naša se stajališta približavaju" i ustvrdio da Rusija ne kani slati svoju vojsku u Ukrajinu niti je to u njezinu interesu.
Lavrov je dao naslutiti što bi mogla biti pregovaračka osnova s Kerryjem. Iznio je zamisao o "federalizaciji" koja bi omogućila široku autonomiju istočnih i južnih područja Ukrajine u kojima, prema tvrdnji Moskve, rusofono stanovništvo svoja prava vidi ugrožena dolaskom novih proeueropskih vlasti u Kijevu nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča krajem veljače.
Jaz između dviju strana čini se gigantskim, piše agencija AFP. Dodaje da je Bijela kuća navodno zatražila "pisani odgovor" predsjednika Putina i podsjetila da nikakvo rješenje nije moguće sve dok se na povuku ruske postrojbe.
Zamjenik ruskog šefa diplomacija Sergej Rjabkov priznao je da dvije sile "nemaju jedinstven plan" niti "zajednički pristup".
Rusija ne pokazuje nikakvu spremnost da bi mogla odustati od Krima. Mjesec dana od dolaska prvih ruskih vojnika na taj poluotok u Crnome moru, dva tjedna pošto se stanovništvo iaajsnilo za pripojenje Rusiji referendumom što ga Zapad smatra nezakonitim, Rusija anektirani teritorij drži dijelom Ruske Federacije. (H)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....