Putin simbol koji koristi HGSS prozvao nacističkim, javili se naši spasioci: ‘To je znak da vam prijeti opasnost...‘

Više tvrdnji koje je u svojem govoru u utorak iznio ruski predsjednik Vladimir Putin nema uporište u činjenicama, navode medijski provjerivači činjenica iz BBC-ja i Newsweeka. Ruski lider je, među ostalim, u više navrata optužio Zapad za započinjanje rata. Prema njegovim riječima, zapadne zemlje su jedini agresori i krivac za uvlačenje Rusije i Ukrajine u sukob.

"Ne borimo se s ukrajinskim narodom", ustvrdio je Putin te dodao da je susjedna zemlja talac glavnog grada Kijeva i vlade koja tamo stoluje, a oni su, istaknuo je, zapadne marionete. Zapad i "režim u Kijevu" okupirali su Ukrajinu, izjavio je Putin.

Ruski predsjednik također iznosi staru tvrdnju da je vlast u Kijevu prihvatila nacističku ideologiju, a kao dokaz spominje amblem jedne ukrajinske planinske vojne postrojbe - runolist. Analizirajući njegove tvrdnje, BBC je istaknuo kako njemačka nacistička planinska postrojba nije jedina uz koju se veže taj simbol, ističući HGSS kao volontersku spasilačku službu, koja na svojim uniformama također ima tu planinsku biljku, a nema apsolutno nikakve veze s ubilačkom ideologijom iz Drugog svjetskog rata. S ovime se slažu i u HGSS-u.

"Pažnja planinari! Pripazite na sumnjive simbole na svojem sljedećem planinarenju... Mogao bi to biti znak da vam prijeti opasnost. Ali ne brinite. Ako vas i snađe kakva nevolja, sve što trebate je pozvati prijateljsku službu spašavanja iz susjedstva (nedavno smo saznali od BBC-ja da se naš ljubljeni emblem može zamijeniti za nešto opako) i dolazimo da vam spasimo dan... A možda usput riješimo i neku međunarodnu političku krizu", napisali su iz očigledno zabavljenog HGSS-a na Facebooku.

Putin se pravdao da je njegova invazija na Ukrajinu reakcija na proširenje NATO-a te da nema veze s ruskom ekspanzionističkom politikom. Prema njegovim riječima, u Ukrajini su od 2014. godine na vlasti neonacisti. Međutim, krajnje desni kandidati na posljednjim parlamentarnim izborima 2019. dobili su samo dva posto glasova, što je mnogo manje nego u brojnim europskim zemljama, istaknuo je Newsweek, dodajući i da je predsjednik Volodimir Zelenski Židov. No postoje skupine unutar Ukrajine - najpoznatija je Azovska bojna - koje su javno izražavale simpatije prema nacističkoj ideologiji. Međutim, to ne znači da je vlada u Kijevu neonacistička.

Izjava koja je odjeknula jest i ona o zapadnim elitama koje su se urotile protiv Rusije. Putin je, naime, za plan da unište Rusiju prozvao elite sa Zapada.

"Odgovornost za ukrajinski sukob i eskalaciju leži isključivo na zapadnim elitama koje ni ne kriju da im je cilj strateški poraz Rusije. Plan im je uništiti nas zauvijek", ustvrdio je Putin, ne navodeći temeljem čega je došao do tog zaključka. Ocrnjujući zapadne zemlje, Putin je izjavio da je "pedofilija normalna" na Zapadu. Zapadnjake je opisao kao seksualno devijantne i kriminalce te je govorio protiv istospolnog braka.

"Pogledajte što rade vlastitim građanima: uništavaju obitelji, kulturni i nacionalni identitet, a tu je i perverzija dječjeg zlostavljanja koje seže sve do pedofilije, koja se promovira kao norma... Čak su i svećenici prisiljeni dati blagoslov istospolnim brakovima", rekao je ruski predsjednik. Analizirajući tu tvrdnju, američki Newsweek naveo je kako stopu zlostavljanja djece u SAD-u nije lako utvrditi jer se mnogi slučajevi ne prijavljuju. Međutim, neke procjene govore da jedna od devet djevojčica i jedan od 35 dječaka do 18. godine pretrpe seksualno nasilje od odrasle osobe. No čak ni visoka stopa incidencije ne bi bila dovoljan argument za tvrdnju da se to smatra normalnim ili da je to prihvatljivo. Američka javnost uvelike je za to da se takvi slučajevi kažnjavaju na najstroži mogući način.

Kao neutemeljenu u činjenicama ističe i Putinovu izjavu da su se sankcije Zapadu obile o glavu. Putin je tako umanjio učinak zapadnih sankcija na rusko gospodarstvo te izjavio kako je Zapad taj koji je trpio zbog njihova uvođenja.

"Žele da Rusi pate ... Ali njihovi se proračuni nisu ostvarili. Uvođenjem sankcija naštetili su samo sebi. Rusko gospodarstvo i sustav upravljanja pokazali su se jači nego što je Zapad mislio", rekao je Putin.

Istina je, piše Newsweek, da je u SAD-u došlo do inflacije zbog troškova sankcija, pogotovo u slučaju cijena benzina, ali rusko gospodarstvo također je oštećeno. Ruski ministar financija Anton Siluanov u prosincu je izjavio da bi odluka o ograničenju cijena nafte zemalja G7 mogla rezultirati povećanjem ruskog proračunskog deficita za više od predviđenih dva posto BDP-a. Vrijednost ruskog rublja pala je od početka rata, a Rosstat, ruska državna agencija za statistiku, objavila je u studenome da je gospodarstvo službeno ušlo u recesiju.

Putin je u pravu kad kaže da se ekonomija smanjila za samo 2,1 posto i da je to mnogo manje od očekivanoga. Međutim, zbog tog minusa Rusija je najlošije gospodarstvo po rezultatima na listi Međunarodnog monetarnog fonda, ističe BBC. Ipak, gospodarstvo se smanjilo manje od predviđenih šest posto BDP-a. Dobar dio razloga leži u tome što je ruska trgovina prebačena u zemlje koje nisu nametnule sankcije. Indija i Kina su najveći kupci ruske nafte, a zapadne zemlje posegnule su za ograničenjem kupnje i sankcijama.

Lawrence C. Reardon, profesor politologije sa Sveučilišta New Hampshire, za Newsweek je komentirao da Putin "nije prvi političar koji je laži opisao kao istinu".

"Taj retorički stil često ide uz bombastične i demagoške izjave te potpuno ignoriranje stvarnosti, a svrha je podgrijati podršku lojalista", izjavio je Reardon te dodao da takvi lideri često i sami počnu sebi vjerovati, a tu počinje njihov pad.

BBC analizira i Putinovu izjavu u kojoj spominje kako je "režim u Kijevu pokušao nabaviti nuklearno oružje" te da su "o tome javno govorili". Međutim, nema dokaza da je Ukrajina pokušala nabaviti nuklearno oružje, a Putin nema dokaza za tu svoju tvrdnju, navodi BBC. Štoviše, Ukrajina je devedesetih godina potpisala sporazum kojim se odrekla nuklearnog oružja, a zauzvrat je tražila jamstva za vlastitu sigurnost.

BBC podsjeća na izjavu ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj Andrija Melnika koji je 2021. godine rekao da bi Ukrajina, ako već ne može pristupiti NATO-u, mogla razmisliti o svojem statusu kao nenuklearne nacije.

Prošle godine Zelenski je komentirao da se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja, a uopće nije dobila sigurnost. Međutim, ukrajinska vlada nije objavila namjeru za nabavu nuklearnog oružja, a u dokumentima o vojnoj strategiji zemlje iz 2021. takvo se oružje ne spominje. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) nije, kako navode, vidjela dokaze koji bi upućivali na to da Ukrajina pokušava prenamijeniti nuklearni materijal za mirnodopske svrhe.