Budući da se u Kremlju i dalje ‘prave Englezi‘ u vezi pada azerbajdžanskog zrakoplova kompanije "Azerbaijan Airlines" na sam Božić prošle godine u Kazahstanu, Baku priprema žalbu međunarodnom sudu jer Rusiju smatra odgovornom za rušenje letjelice streljivom protuzračne obrane u incidentu u kojem je poginulo 38, a ozlijeđeno je 29 osoba, dok Moskva pokušava odvratiti pozornost sa sebe i izbjegava preuzeti nedvosmislenu odgovornost, kao što to Baku traži.
Čak i nakon što je Ministarstvo prometa Kazahstana objavilo svoje prvo izvješće o padu zrakoplova, Rusija je i dalje ne mijenja svoj pristup incidentu. Prema preliminarnom izvješću, zrakoplov Embraer 190-100 IGW, u trenucima dok je letio iz Bakua za Grozni, izgubio je GPS signal u ruskom zračnom prostoru. Nakon što zrakoplov nije mogao sletjeti u Grozni zbog navodnih nepovoljnih vremenskih uvjeta, odlučeno je da se vrati u Baku. Nakon toga su zabilježena dva vanjska zvuka u razmaku od 24 sekunde.
"Na trupu zrakoplova pronađeni su brojni proboji i rupe, snimljene su fotografije i video zapisi. Ova oštećenja su pronađena u velikom broju u stražnjem dijelu trupa, posebno na vertikalnim i horizontalnim stabilizatorima, kao i na lijevom krilu i lijevom motoru", piše azerbajdžanska novinska agencija APA u svom izvještaju o pripremama Bakua na žalbu.
Kako se vidi iz izvješća, navodi APA, na azerbajdžanski zrakoplov pucano je iznad Groznog, ispaljeno je nekoliko hitaca u nizu. Identitet osoba koje su izdale zapovijed za paljbu i onih koji su otvorili vatru poznat je azerbajdžanskoj strani, kako se navodi. "U tijeku je formiranje dokazne baze, prikupljanje činjenica i dokaza, a u tijeku su pripreme za žalbu međunarodnom sudu. Međutim, vrata za dijalog s Rusijom su otvorena. Moskva mora otvoreno priznati svoju krivnju i preuzeti odgovornost", navela je APA u srijedu stajalište azerbajdžanske strane.
"Oštećenja pronađena na trupu zrakoplova nastala su uslijed udara stranih tijela. U izvješću se ne navode nikakve činjenice koje bi upućivale na to da se zrakoplov sudario s pticama. Nemoguće je razumjeti zašto ruska strana ne želi odstupiti (od svojih sugestija) nakon tako jasnog izvješća, napisanog činjenicama i dokazima", stoji dalje.
‘Rusi žele malezijski Boeing 2‘
Azerbajdžan tvrdi i da zna iz kojeg je oružja pucano na zrakoplov - izvor u azerbajdžanskoj vladi rekao je Reutersu u utorak da je zrakoplov oboren ruskim protuzračnim obrambenim sustavom Pancir-S. "Azerbajdžanska strana ima fragment rakete Pancir-S koji je uklonjen iz aviona i identificiran kao rezultat međunarodne ekspertize", rekao je izvor.
Očito je da ruska strana, kako navodi APA, želi zataškati problem i prebaciti odgovornost na posadu leta, a to se, kako se navodi, jasno vidi iz izjava službenih agencija, pojedinaca, kao i iz materijala koji kruže ruskim medijima.
PROČITAJTE VIŠE: ‘Gospodine Putin, srušili ste naš avion i pobili ljude. Isprika nije dovoljna, ovo je popis zahtjeva‘
Ruska strana namjerava stvoriti situaciju ‘malezijski Boeing-2‘ (MH17). Podsjetimo, u srpnju 2014. Boeing-777 Malaysia Airlinesa, koji je letio iz Amsterdama za Kuala Lumpur, oboren je na jugoistoku Ukrajine, kada je ubijeno 298 ljudi u avionu. Iako je potvrđeno da je zrakoplov oboren u zračnom prostoru Donbasa, koji je okupirala Rusija, oružjem koje pripada Rusiji, Moskva i dalje ne preuzima odgovornost, neutemeljeno optužujući Ukrajinu. Postupci ruskih dužnosnika, stručnjaka i tiska u vezi sa zrakoplovom AZAL daju razloga za tvrdnju da su odabrali istu taktiku. Međutim, rezultati istrage, slijed nesreće, činjenice i dokazi govore drugačije", navodi APA.
"Uz toliko činjenica i dokaza, namjera Rusije da skrene problem i pokušava prebaciti krivnju na posadu je za duboko žaljenje. No, osim Kazahstana, u istrazi sudjeluju i stručnjaci iz Azerbajdžana, Rusije i zemlje proizvođača Brazila. Drugim riječima, točke sadržane u početnom izvješću poznate su i ruskoj strani", stoji u izvještaju.
Uvjeti Azerbajdžana i ono što želi su jasni i već izrečeni su na najvišoj razini, podsjetila je APA.
APA, čini se, upućuje na prošlomjesečne komentare azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, koji ubrzo nakon prvih nalaza istrage koji su upućivali na odgovornost Moskve, zatražio da Kremlj, između ostaloga, u potpunosti prizna svoju odgovornost, kazni odgovorne i pokrene proceduru isplate odštete.
Predsjednik Azerbajdžana je osudio Rusiju zbog pokušaja izbjegavanja odgovornosti za obaranje putničkog zrakoplova, dodatno naglasivši rijetku konfrontaciju s Kremljom koja, kako je prije mjesec dana pisao The New York Times, možda ukazuje na gubitak utjecaja Rusije u svom ‘stražnjem dvorištu‘, odnosno na većem dijelu teritorija zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza.
Alijev se, kako je tada prenio NYT, sastao s dvije preživjele stjuardese i rodbinom članova posade koji su poginuli u nesreći te je rekao da su ruski napori "da zataška ovaj incident" izazvali "iznenađenje, žaljenje i opravdanu ogorčenost" u Azerbajdžanu. Preliminarna istraga nesreće jasno je pokazala, rekao je on, kako se tragedija mogla izbjeći da su se ruske vojne i civilne vlasti pravilno koordinirale.
PROČITAJTE VIŠE: Putin je u kukavičkom igrokazu stjeran u kut: ‘Baku je ključan, bez njega gubi konce na dva globalna fronta‘
Ponovio je tada svoju raniju tvrdnju, potkrijepljenu snimkama s mjesta događaja i zapadnim procjenama, da se zrakoplov srušio nakon što ga je pogodila ruska protuzračna obrana. "Mogu sa sigurnošću reći da su predstavnici Ruske Federacije odgovorni za smrt građana Azerbajdžana u ovoj katastrofi", rekao je Alijev. "Tražimo pravdu, tražimo kažnjavanje krivaca, tražimo potpunu transparentnost i pristojno ponašanje", poručio je oštro.
Ruski čelnik Vladimir Putin 28. prosinca se ispričao Alijevu za "tragični incident" koji se "dogodio u ruskom zračnom prostoru", ali nije priznao rusku odgovornost za to. Alijev je rekao da je isprika svakako jedan od njihovih zahtjeva, ali da to nije dovoljno.
‘Imperijalistička arogancija‘
Putin je rekao da se "tragični incident" dogodio u trenucima kada su ruski sustavi protuzračne obrane odbijali napad ukrajinskih bespilotnih letjelica te je izrazio "duboku i iskrenu sućut obiteljima žrtava". Ruski čelnik je priznao da je zrakoplov više puta pokušao sletjeti u zračnu luku Grozni u Čečeniji, što mu je, prema nekim izvješćima, bilo odbijeno. No, Putin je istaknuo da su u to su vrijeme gradovi Grozni, Mozdok i Vladikavkaz bili "napadnuti ukrajinskim bespilotnim letjelicama, a ruski sustavi protuzračne obrane odbili su te napade".
Nakon nesreće, iz Azerbajdžana su stizale rijetke i oštre kritike na račun Rusije, unatoč bliskom odnosu Alijeva i Putina, dvojice autoritarnih vođa koji su u posljednje vrijeme, ocijenio je NYT, sve više i lakše nalazili zajednički jezik u konfrontaciji sa Zapadom.
Farid Šafijev, predsjednik Centra za analizu međunarodnih odnosa u Bakuu, koji financira tamošnja vlada, rekao je za NYT početkom siječnja da je u zamagljivanju okolnosti nesreće vidljiva ruska "imperijalistička arogancija". "Oni još uvijek gledaju s visoka na sve te bivše sovjetske zemlje", rekao je Šafijev, govoreći o nevoljkosti Kremlja da prizna krivnju za tragediju.
Diljem bivšeg Sovjetskog Saveza, ruski stisak pokazuje znakove napetosti, kako je pisao NYT. Glavni neprijatelj Azerbajdžana, Armenija, više ne vidi Rusiju kao jamca svoje sigurnosti i traži podršku od Zapada i Irana, a u središnjoj Aziji u usponu je Kina jer tamošnje bivše sovjetske republike smatraju Rusiju oslabljenom i posve ometenom njezinim ratom u Ukrajini.
Azerbajdžan se po tom pitanju činio pozitivnijom pričom za Moskvu. Putin je u kolovozu prošle godine bio u dvodnevnom državnom posjetu, a šef ruske vanjske obavještajne agencije posjetio je zemlju u rujnu, opisavši Azerbajdžan kao saveznika u suprotstavljanju naporima Zapada da potkopa "unutarnju političku stabilnost u našim državama".
No, čini se da je havarija azerbajdžanskog zrakoplova, kako je pisao NYT u siječnju, rasvijetlila granice tog partnerstva i pokazala spremnost Alijeva da napadne daleko moćnijeg sjevernog susjeda. Pun prihoda od fosilnih goriva i pun samopouzdanja nakon pobjede nad Armenijom u Nagorno-Karabahu u jesen 2023. nakon dugotrajnog sukoba, Alijev se, zaključio je NYT, koristi posljedicama pada kako bi odbacio svaki privid da ovisi o Putinu.
Mjesec dana nakon analize New York Timesa, izvještaj azerbajdžanske agencije APA čini se jednako oštar kao što je bio i Alijev u svojim komentarima početkom siječnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....