Ogromne količine francuskih vina i irskog maslaca idu preko Atlantika jer se američki kupci boje da će poskupjeti zbog carina. Rast izvoza iz EU u SAD nije prva tema u Münchenu na Sigurnosnoj konferenciji, ali nedvojbeno se vrti u kuloarima, EK je poručila da su carine “korak u pogrešnom smjeru”.
Isti dan kad je Donald Trump rekao da će EU imati mjesto za pregovaračkim stolom, najavio je recipročne carine koje bi na snagu mogle stupiti početkom travnja. PDV je točka smutnje, ne shvaća taj namet američki Predsjednik.
Kad je riječ o ukrajinskoj krizi, treba se držati naslova poznate američke humoristične serije “Obuzdajte entuzijazam” (Curb Your Enthusiasm). Volodimir Zelenski, Predsjednik Ukrajine, nema alternative i toga je svjestan pa je odmah poručio da je spreman prihvatiti sve. "Spremni smo za razgovore sa SAD-om, saveznicima - a nakon što dogovorimo stav, razgovarat ćemo s Rusima", rekao je. Dinamiku, svjestan je, određuje Trump. Američkoj strani predali su nacrt sporazuma o korištenju rijetkih metala. Žurba, velika.
Sjena 1938. godine nad Münchenom
Konferencija će vjerojatno ostati zasjenjena pitanjem rješavanja ukrajinske krize pa će i odjek izjava sudionika biti ograničeniji nego prijašnjih godina. Američki sudionici, što je važno, mogu samo ponavljati Trumpove riječi. EU se grčevito boriti da sačuva utjecaj na pregovaračke procese s Rusijom. Koja sjedi i čeka, najbolja taktika.
Američki potpredsjednik JD Vance će iskoristiti priliku da kaže kako najveća prijetnja Europi nisu Rusija i Kina, neki vanjski čimbenik. “Brine me prijetnja iznutra. Povlačenje Europe od nekih od svojih temeljnih vrijednosti, vrijednosti koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama." Smeta ga, s pravom, sporno poništavanja prvog kruga predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, ali i pristup EU pitanju slobode govora što smjera ne temeljno pitanje, ograničavanje moći tehnoloških kompanija.
PROČITAJTE VIŠE Ukrajina je veliki gubitnik, Europi prijeti pogibeljan scenarij
Europa dotle bezmalo pa u šoku gleda prema Münchenu prizivajući sjećanja na kraj rujna 1938. godine kad je britanski premijer Arthur Neville Chamberlain mahao dokumentom koji, tvrdio je, donosi mir nakon što je Hitleru, bez konzultacija s Pragom, dao dio Čehoslovačke, Sudete. Povijesne primjere uvijek treba imati na umu, ali ih treba znati tumačiti u skladu s promjenom okolnosti. Timothy Snyder, povjesničar, upozorava da američki tim dolazi u Bavarsku bez poznavanja povijesti. Ali i on zanemaruje da 1938. godine nije trajao rat, a sada se ruska agresija Ukrajini približava trećoj obljetnici. Tada se SAD uopće nije uplitao u europsku politiku, sada je napravio obrat i stao na stranu agresora. Ukrajina, što se gotovo prešućuje, nema snage učiniti više nego grčevito se braniti, ni nastavak američke pomoći neće promijeniti tu realnost. Rusija iza sebe ima Kinu, EU izgledno gubi SAD (prijetnje sankcijama i vojnom silom američkog potpredsjednika JD Vancea u slučaju da Moskva ne bude kooperativna – zašto ne bi bila kad će, gotovo sigurno, dobiti većinu onoga što želi – nisu izazvale zabrinutost u Kremlju). Zaglavni argument: Rusija je nuklearna sila.
U svjetlu Trumpovog poziva na tripartitni sastanak s Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom o smanjenju naoružanja, Moskva može mirno čekati početak svih pregovora. Američki obrambeni proračun i dalje je veći nego ruski i kineski zajedno pa smanjenje ide u prilog Moskvi i Pekingu/Beijingu koji ionako ne govore istinu o svojim obrambenim troškovima i planovima. Iz Beijinga su odmah poručili kako bi SAD trebao predvoditi i smanjiti svoj, najveći obrambeni proračun na svijetu u skladu s politikom “America First”, ne u značenju prvo Amerika, nego prva Amerika.
Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, u petak je objavila da na Konferenciji neće biti predstavnika Moskve. Izjava ne isključuje mogućnost tajne diplomacije, ali na umu treba imati da će supstancijalni sadržaj dogovora o rješenju “ukrajinske krize” definirati Trump i Putin na očekivanom – skorom? – sastanku. Sve što se dogovori izvan tog okvira može se promijeniti na summitu. Putin je već u telefonskom razgovor pokazao umijeće uvjeravanja Trumpa da prihvati njegove argumente. Bloomberg javlja da kremaljski car priprema moćan pregovarački tim u kojem bi trebali biti Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku i Sergej Nariškin, šef vanjske obavještajne agencije SVR. Ljudi od najvećeg Putinovog povjerenja.
Verziraniji u pregovaračka, obavještajna i ina pitanja nego američki tim u koji je Trump odredio Vancea, državnog tajnika Marca Rubia, posebnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa uz direktora CIA Johna Ratcliffea. Moskva navodno sprema iznenađenje, Kirill Dmitriev, rođen u Kijevu, financijaš obrazovan na Stanfordu i Harvardu, koji bi mogao otvoriti kolateralne kanale u pregovorima: aktivno je sudjelovao u nedavnom puštanju na slobodu Amerikanca Marca Fogela. “Rusija igra pragmatičniju igru i pokušava imati nekoga u svom timu tko može ‘razgovarati o poslu‘ s Trumpovim timom”, rekla je Emily Ferris iz britanskog instituta RUSI agenciji Bloomberg.
Američki ministar obrane Pete Hegseth iz Varšave poručuje, što jako dobro odjekuje u Moskvi, da izgled granica Ukrajine tek treba utvrditi. Zašto bi se onda Putin protivio američkim prijedlozima?
Zatvara se krug započet 2007. godine
Iako neće biti na Konferenciji, ona bi mogla zatvoriti krug Putinove politike. Na Konferenciji je 2007. godine održao govor kojim je trasirao rusku imperijalnu politiku protiveći se unipolarnom poretku - multipolarizacija je riječ kojom organizatori opisuju ključne teme ovogodišnje Konferencije. Dobio je što je htio na međunarodnoj razini, vratio je kontrolu nad Gruzijom, ostaje mu anektirani dio Ukrajine (Hegseth: nema povratka na granice prije 2014. godine, dakle Krim je ruski), vjerojatno je da će njegova donja pregovaračka granica biti cijeli Donbas i kopneni most kroz oblasti Zaporižje i Herson do Krima. Nakon toga može čekati unutarnji razvoj Ukrajine i moguća previranja. Osim toga, Putin se vraća na globalnu scenu na velika vrata, izravno pregovarajući s američkim Predsjednikom koji traži da ga vrate u G8 iz kojeg je izbačen nakon početka agresije na Ukrajinu 2014. godine. To će mu ojačati ugled u krugovima ruske vlasti i javnosti.
PROČITAJTE VIŠE Sada je na udaru najvredniji ekonomski savez na svijetu
"Kina podupire sve napore u organizaciji mirovnih pregovora i izgradnji uravnotežene, učinkovite i održive europske sigurnosne arhitekture, s ciljem postizanja dugoročnog mira i stabilnosti u Europi. Kina je spremna surađivati sa svim stranama, uključujući EU, i nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u tom smislu”, u Londonu je rekao Wang Yi, ministar vanjskih poslova, prije dolaska u München. Poruka je to koju će Trump doživjeti podrškom njegovim planovima dok je stvarno riječ o signalu strategijskog promišljanja u Beijingu. Partijski mandarini zaključili su da će Trump htjeti riješiti ukrajinsku krizu i traže mjesto u tom rješavanju koordinirajući poteze s Moskvom što je vidljivo iz referiranja na europsku sigurnosnu arhitekturu o kojoj govori i Kremlj, ne i američki Predsjednik – ne treba zanemariti telefonski razgovor Putina i Xija dan nakon Trumpove inauguracije. Odnos Kine i Rusije temelji se na premisi “zajedno kad je moguće, nikad jedni protiv drugih” što je dovelo do kineske podrške ruskoj agresiji i suradnji u odnosu na poteze SAD i EU. Zapad tu razinu suradnje gubi, a Moskva i Beijing u tome uživaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....