Suočen s mirovnim sporazumom koji bi zapravo više sličio na kapitulaciju, i to ne zbog uspjeha ruske vojske nego zato što bi ga SAD ostavio na milost i nemilost Rusiji, ili nastavkom iscrpljujućeg rata, u kojem bi Ukrajina ostala bez dovoljno oružja, a Rusija bi imala "odriješene ruke" da nastavi s politikom spaljene zemlje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učinio je jedini, doduše riskantni, ali logičan potez - racionalno se posuo pepelom i odlučio titrati Trumpovu taštinu u ime spasa Ukrajine.
Nakon neviđenog skandala u Ovalnom uredu, kada je praktički bio istjeran iz Bijele kuće i činilo se da je pušten niz vodu, na neumjereno i prostačko veselje ruskog agresora, Zelenski je shvatio da bi mu tri godine herojskog otpora ruskoj invaziji, kojim je zadivio svijet i svakog dobronamjernog čovjeka, mogle biti uzaludne te bi svojom tvrdoglavošću sve ugrozio i omogućio Vladimiru Putinu da mu Donald Trump ostvari ono što nije mogao učiniti u ovih skoro 1111 dana rata.
Prema navodima CNN-a, povjerljivi ljudi iz administracije Donalda Trumpa održali su tajne razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i njegovim timom kako bi "naglasili važnost stabilizacije odnosa s Bijelom kućom" nakon svađe u Ovalnom uredu. Među pregovaračima je, navodi CNN, bio i Trumpov posebni izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg. Dužnosnici Trumpove administracije pozvali su Ukrajince da nastave pregovore o sporazumu o rijetkim metalima "što je prije moguće", a to se zbivalo prije govora američkog predsjednika u Kongresu.
Splasnulo likovanje u Moskvi
Zelenskog su u "tom smjeru" savjetovali i njegovi europski saveznici, francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer koji mu je rekao da pošalje Trumpu poruku "koja će biti milozvučna za njegove uši i koju želi čuti", uključujući priznanje da je Zelenski "loše vodio sastanak u Ovalnom uredu", piše The Times. Nakon toga je uslijedila objava Zelenskog u kojoj je priznao da sastanak u Bijeloj kući "nije prošao kako se očekivalo" i izrazio žaljenje.
PROČITAJTE VIŠE Trump u maratonskom govoru spomenuo i Srbiju: ‘Poslušajte samo na kakav smo užas tratili novac‘
Zelenski je, očito, svojim pismom pogodio Trumpa u žicu. Shvativši da ne može imati dva protivnika u pregovorima ili, još gore, da na njima ni ne bude, odabrao je Trumpa za "đavoljeg odvjetnika", odnosno da ga zastupa američki predsjednik u nadi da će u tom slučaju, kada Trump bude vodio glavnu riječ, ipak uspjeti dobiti "pravedni mir", a ne ono u što su dosad u Moskvi bili sigurni - sramni poraz.
No, razborito i pragmatično povlačenje i prihvaćanje određene Canosse nije posve lišeno rizika, ali u ovoj situaciji jedino je što je Zelenskom preostalo, pogotovo nakon izjave Dmitrija Peskova da su "ruska i američka pozicija usklađene", pa Zelenski sada želi na pregovore doći sa stavom da su i ukrajinska i američka pozicija kompatibilne. Stoga Zelenski mora preduhitriti najave da će Ukrajina za dva do četiri mjeseca osjetiti posljedice neisporuke američkog oružja, ako Trump ne odmrzne tu odluku, što bi moglo postupno utjecati i na stanje na bojištu.
Trump bi ovim pismom mogao biti zadovoljen, pogotovo jer je malo splasnulo likovanje u Moskvi. To potvrđuje i prva reakcija potpredsjednika ruskog Vijeća Federacija, senatora Konstantina Kosačeva, koji je za glasilo ruskog parlamenta izjavio da je Trump, sudeći prema opasci koju je iznio pred Kongresom, "sklon oprostiti Zelenskom".
- Pretpostavljam da je pismo Zelenskog bilo pismo pokajanja - morao je na koljenima puzati do Washingtona. A budući da je Trump pohvalno govorio o njemu, možemo očekivati da će se na tom tragu nešto dogoditi u bliskoj budućnosti. Na primjer, Zelenski će se ponovno pojaviti u Washingtonu, (podsjetimo da su ruski mediji i političari govorili da se Zelenski više nikad neće pojaviti u Washingtonu i da je ovo bio posljednji susret s Trumpom, nap. a.), a potpisat će se i sporazum o rijetkim metalima - (ruski mediji navodili su da taj sporazum Trumpa više ne zanima, nap. a.), istaknuo je Kosačov.
Razborita ponuda Zelenskog
No, čini se da su se stvari ipak u zadnji čas promijenile, prijedlog Zelenskog čini se prihvatljiv, a podržali su ga Macron i Starmer te, začudo, njegov veliki politički suparnik, bivši ukrajinski predsjednik s tim ambicijama Petro Porošenko, koji nije napadao Zelenskog nego mu je pružio ruku suradnje.
Ponuda Zelenskog čini se razborita: primirje na mjesec dana, prekid rata i u zraku (avioni, dronovi, rakete) i na moru te da Rusi ne gađaju energetsku infrastrukturu. Francuski čelnik Emmanuel Macron prvi je objavio tu namjeru uspostavljanja jednomjesečnog primirja, a francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je da bi "takvo primirje - u zraku, na moru i u vezi s energetskom infrastrukturom - omogućilo da se utvrdi je li Vladimir Putin dobronamjeran i doista spreman pregovarati u dobroj volji".
Zelenski je ovim svojim pismom Trumpu - koji ga je, kako se čini prema reakciji u govoru pred Kongresom, prihvatio - prebacio lopticu na Putinovu stranu stola. Kremlj je dosad išao s maksimalističkim zahtjevima kojima su odbijali bilo kakvo primirje ("Mi želimo samo cjeloviti mirovni sporazum, a ne polovično rješenje", tvrdili su u Moskvi) i bilo kakve strane trupe na liniji razgraničenja.
"Minsk je za nas najbolje mjesto"
Doduše, komentator režimske agencije Ria novosti David Narmanija ipak smatra da je u svom govoru Trump "stjerao Ukrajinu u kut i pokazao da ima biti kuš". Naime, i vojni analitičari navode da bi to moglo dovesti do kolapsa ukrajinske obrane, a kijevski bi režim u tom slučaju morao prihvatiti "možda katastrofalan" mirovni sporazum koji bi značio Putinovu pobjedu.
Opasnost i dalje visi Zelenskom nad glavom jer je Trump nepredvidiv. Putin ima nešto više aduta u rukavu, pogotovo jer se Trump još uvijek nada da bi ga mogao pridobiti na svoju stranu u predstojećem sukobu svih sukoba - gospodarskom ratu s Kinom. No, to nema ama baš nikakve šanse. Zelenski je tako povukao potez koji mu je jedini preostao jer su već i u SAD-u, a da ne govorimo u Moskvi, komentirali da Zelenski, ako nije spreman, treba tražiti novog lidera i novog pregovarača.
Podsjetimo da je režimski portal Gazeta uvjeren da "Putin od mirovnih pregovora ništa ne gubi, a može samo dobiti i da ne treba ništa posebno poduzimati, uvjeren da je Trump zapravo pristao na sve njegove uvjete". No, prema reakciji ruskih režimskih medija vidi se da žele što skoriji sastanak Putina s Trumpom, pa neočekivano predlažu Minsk kao mjesto susreta. "Za nas je Minsk najbolje mjesto. Bjelorusija je naš glavni saveznik, stoga je za nas to najbolje mjesto za pregovore", rekao je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov, a predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko potvrdio je da je spreman organizirati pregovore između Putina, Trumpa, ali "i Zelenskog".
Nije dosadno. Svaki dan nešto novo, kao u napetoj utakmici u kojoj se rezultat mijenja iz minute u minutu. Što će biti sutra, ne zna nitko, pa ni Trump.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....